Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Crvena rijeka (1948)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crvena rijeka
Poster filma
RežiserHoward Hawks
ProducentHoward Hawks
Scenarist(i)
  • Borden Chase
  • Charles Schnee Izmijeni na Wikipodacima
Uloge
MuzikaDimitri Tiomkin
KinematografijaRussell Harlan
MontažaChristian Nyby
ProdukcijaMonterey Productions
DistributerUnited Artists
Premijera26 august 1948[1]
Trajanje133 minute (originalna verzija) 127 minute (kino-verzija)
ZemljaSAD
Jezik
  • engleski jezik
Budžet$2.7 million[2]
Zarada$4,506,825 (SAD i Kanada)[3][4]

Crvena rijeka američki je vestern film snimljen 1948. godine, kojeg je režirao i producirao Howard Hawks i u kojem glavne uloge tumače John Wayne i Montgomery Clift. Film prikazuje izmišljeni događaj prvog gonjenja stoke od Texasa do Kansasa duž staze Chisholm Trail. Dramatična napetost proizlazi iz sve žešće svađe oko upravljanja krdom između teksaškog rančera koji je pokrenuo seobu Dunsona (Wayne) i njegovog usvojenog odraslog sina Matta (Clift).

U sporednim ulogama filma su Walter Brennan, Joanne Dru, Coleen Gray, Harry Carey, John Ireland, Hank Worden, Noah Beery Jr., Harry Carey Jr. i Paul Fix. Borden Chase i Charles Schnee napisali su scenarij zasnovan na Chaseovoj originalnoj priči (koja je prvi put objavljena u novinama The Saturday Evening Post 1946. kao "Blazing Guns on the Chisholm Trail" ). Nakon prvog prikazivanja, Crvena rijeka je doživio komercijalni i kritičarski uspjeh i bio je nominiran za nagradu Oscara u dvije kategorije.[5] Godine 1990. Crvena rijeka je odabran na očuvanje u Nacionalni filmski registar od strane Kongresne biblioteke kao "kulturno, historijski ili estetski značajan".[6][7] Film je izabran od strane Američkog filmskog instituta kao peti najveći vestern svih vremena na listi AFI-jevih 10 Top 10 objavljenoj 2008. godine.

Radnja

[uredi | uredi izvor]

Thomas Dunson želi osnovati ranč za stoku u Teksasu. Ubrzo nakon što započne svoje putovanje u Teksas sa svojim pomagačem Nadineom Grootom, Dunson saznaje da je njegova ljubav Fen ubijena u napadu Indijanaca. On joj je prethodno rekao da ostane s karavanom koji se kretao prema Kaliforniji, uz dato obećanje da će kasnije doći po nju. Te noći, Danson i Groot odbranili su se od napada Indijanaca. Na zapešću jednog Indijanca, Danson pronalazi narukvicu koju mu je ostavila njegova pokojna majka, a koju je dao Fen dok se opraštao s njom. Sljedećeg dana, dječak bez roditelja po imenu Matthew Garth doluta do Dansonovog i Grootovog logora. On je jedini preživjeli iz karavana i Danson ga usvaja kao svog sina.

Dunson, Groot i Matt ulaze na teritoriju Teksasa prelazeći rijeku Red River. Oni se naseljavaju u dubokom južnom Teksasu u blizini rijeke Rio Grande. Dunson je svoj novi posjed nazvao Crvena rijeka D, po svom odabranom nazivu brenda goveda za svoje stado. Dunson obećava da će dodati slovo M (za Matta) na žigu brenda, kad ga Matt zaradi.

Prošlo je četrnaest godina i Dunson ima potpuno funkcionalan ranč za stoku, ali je osiromašio kao rezultat široko rasprostranjenog siromaštva u južnim Sjedinjenim Državama nakon Građanskog rata. Dunson odlučuje otjerati svoje ogromno krdo stotinama milja sjeverno do željeznice u gradu Sedalia, Missouri, gdje vjeruje da će imati dobru otkupnu cijenu. Nakon što Dunson unajmi ljude da mu pomognu, uključujući profesionalnog revolveraša Cherryja Valancea, karavan kreće prema sjeveru. Na tom putu nailaze na mnoge nevolje. Jedan od muškaraca, Bunk Kenneally, urušava hrpu posuđa dok iz jednih od kola krišom jede šećer, izazivajući tako stampedo. To dovodi do smrti Dana Latimera. Kada Dunson pokuša da bičuje Bunka kao kaznu za izazivanje stampeda, ovaj izvlači pištolj. Matt puca i ranjava Bunka, vjerovatno mu spašavajući život jer bi Dunson sigurno pucao da ga ubije. Bunk je otpušten i poslan kući. Valance kaže Mattu da je slab jer nije ubio svog čovjeka.

Nastavljajući put, Valance priča da je pruga stigla do grada Abilene, Kansas, što je mnogo bliže od Sedalije. Kada Dunson potvrdi da Valance zapravo nije "vidio" željeznicu, ignorira glasine i naređuje da se put nastavi do Missourija. Dunsonova tiranija počinje da utiče na ljude, a sve kulminira njegovim pucanjem na trojicu kauboja koji odlučivaju da odustanu od puta. Nakon što Dunson objavi da namjerava linčovati dvojicu kauboja koji su pokrali zalihe, te pokušali dezertirati i Valance ih je zarobio, Matt se pobuni. Uz podršku od ostalih kauboja, on preuzima kontrolu nad krdom kako bi ga odveo do Chisholm Traila gdje postoji željeznica u Abileneu. S Mattom koji je sada šef karavana,[8] Valance and Buster become his ramrods.[9] Dunson proklinje Matta i obećava mu da će ga ubiti kada se sljedeći put sretnu. Karavan mijenja smjer prema Abileneu, ostavljajući Dunsona za sobom.

Na putu za Abilene, Matt i njegovi ljudi pomažu u odbijanju indijanskog napada na karavan sastavljen od kockara i djevojaka iz plesne dvorane. Jedna od djevojaka iz karavana koje spašavaju je Tess Millay, koja se zaljubljuje u Matta. Provode noć zajedno, a on joj daje narukvicu Dunsonove majke. U želji da pobijedi Dunsona i stigne do Abilenea prije njega, odlazi rano ujutro. Na isti način je i Dunson ostavio svoju ljubav sa karavanom prije 14 godina. Kasnije, Tess susreće Dunsona, koji je pratio Mettov trag i primijećuje kako ona nosi narukvicu njegove majke. Umoran i emotivan, on govori Tess da ono što najviše želi je da ima sina. Ona mu nudi da mu rodi sina ako odustane od potrage za Mattom. Dunson vidi da je ona tjeskobna isto kao i Fen kada ju je napustio i odlučuje da nastavi potjeru ali Tess ga prati.

Kada Matt stigne do Abilenea, otkriva da je grad jedva čekao dolazak njegovog krda da ga otkupi. On prihvata ponudu za otkup stoke i ponovo se susreće sa Tess. Sljedećeg jutra Dunson stiže u Abilene sa svojom družinom. Dunson i Matt započinju tuču šakama koju Tess prekida, zahtijevajući da se urazume. Pomirivši se, Dunson savjetuje Matta da oženi Tess i kaže mu da će, kada se vrate na ranč, uključiti slovo M u brend, govoreći Mattu da ga je ovaj put zaradio.

Uloge

[uredi | uredi izvor]

Produkcija

[uredi | uredi izvor]
Montgomery Clift u pauzi snimanja.

Crvena rijeka je snimljena 1946. godine, licencirana je 1947. godine, ali nije prikazivana sve do 30. septembra 1948. Snimci iz Crvene rijeke kasnije su uključene u uvodnu montažu Wayneovog posljednjeg filma, The Shootist, kako bi ilustriralo pozadinu Wayneovog lika. Film je nominiran za nagradu Oscar u kategoriji najbolju montažu (Christian Nyby) i najbolji scenarij (Borden Chase). John Ford, koji je radio s Wayneom na mnogim filmovima kao što su Poštanska kočija, Tragači i Čovjek koji ubio Liberty Valancea, bio je toliko impresioniran Wayneovom glumom da je navodno rekao: "Nisam znao da ovaj veliki kučkin sin može glumiti!"[11]

Film je snimljen u crno-beloj tehnici, a ne u boji, jer je režiser Howard Hawks smatrao Technicolor tehnologiju previše "blistavom" za željeni realističan stil.[12] Pomoćnik režisera Arthur Rosson snimio je dijelove seobe krda goveda i neke akcijske sekvence.[13] Kraj filma se razlikovao od kraja originalne priče. U Chaseovoj originalnoj priči "Saturday Evening Post", objavljenoj 1946. kao "Blazing Guns on the Chisholm Trail", Valance ubija Dunsona u Abileneu, a Matt nosi njegovo tijelo nazad u Teksas kako bi ga sahranili na ranču.

Alternativne verzije

[uredi | uredi izvor]

Tokom produkcije dok se film još snimao, Hawks nije bio zadovoljan montažom i zamolio je Christiana Nybyja da preuzme dužnost montaže. Nyby je radio oko godinu dana na projektu. Nakon produkcije, verzija prije prikazivanja trajala je 133 minute i uključivala je scene u stilu knjige. Ova verzija je nakratko bila dostupna za televiziju 1970-ih, ali se vjerovalo da je izgubljena. Ponovo je otkrivena nakon duge potrage kao Cinémathèque Française 35mm traka i izdana je od strane Criterion kolekcije.[14]

Prije nego što je film mogao biti prikazan, Howard Hughes je tužio Hawksa, tvrdeći da je vrhunska scena između Dunsona i Matta previše slična filmu The Outlaw iz (1943.), na kojem su i Hawks i Hughes zajedno radili.[15] Hughes je pripremio novi rez od 127 minuta, koji je izostavio izvode iz knjige naracijom Waltera Brennana.[16] Nyby je spasio film tako što je montirao neke reakcijske snimke, što je rezultiralo originalnom kino-verzijom.[16] Ova verzija je izgubljena, a 133-minutna verzija prije prikazivanja viđena je u televizijskim i kućnim video izdanjima. Originalnu kino-verziju ponovo je sastavio Janus Films 27. maja 2014. u saradnji s matičnom kompanijom UA MGM za njihovo izdanje na Blu-ray/DVD Criterion kolekcije.[14]

Historičar filma Peter Bogdanovich intervjuirao je Hawksa 1972. godine što ga je navelo da povjeruje da je zvanična kino-verzija režiserova omiljena verzija.[16] Ovaj stav je podržao Geoffrey O'Brien u svom eseju iz 2014. za Criterion izdanje.[15] Suprotno tome, neki, uključujući filmskog historičara Geralda Masta, tvrde da je Hawks više volio verziju od 133 minute.[17] Mast ističe da je ovo ispričano iz objektivnog gledišta trećeg lica, dok kraći rez ima naraciju Brenanovog lika, scene kojima nije mogao svjedočiti.[16] Filmski autor/historičar Michael Schlesinger, u svom eseju o filmu za Kongresnu biblioteku/ Nacionalni filmski registar, tvrdi da kada je Bogdanovich intervjuirao Hawksa, režiser je "imao 76 godina i bio je lošeg zdravlja". Schlesinger također ističe da je Hughesova skraćena verzija pripremljena za distribuciju u inostranstvu jer je lakše zamijeniti naraciju nego štampani tekst.[16]

Muzika

[uredi | uredi izvor]

Pjesmu "Settle Down", koju su napisali Dimitri Tiomkin (muzika) i Frederick Herbert (tekst), koja se čula preko špica i na različitim mjestima tokom filma, kasnije ju je adaptirao Tiomkin, s novim tekstom koji je napisao Paul Francis Webster, kao "Moja puška, moj poni i ja" za film "Rio Bravo" iz 1959. Pjevali su je u filmu duet Dean Martin i Ricky Nelson dok John Wayne i Walter Brennan samo posmatraju.[18]

Kritike

[uredi | uredi izvor]

Na agregatoru recenzija Rotten Tomatoes film ima ocjene odobravanja od 100%, na osnovu 29 recenzija, s prosječnom ocjenom 8,80/10.[19] Bosley Crowther iz The New York Timesa dao je filmu uglavnom pozitivnu ocjenu, pohvalivši glavne glumce za "nekoliko finih momenata" i Hawksovu režiju za "vjerodostojnu suštinu i detalje". Jedino je našao "veliko razočaranje" u sceni napada indijanaca na karavan, žaleći se da je film "naletio na holivudske cake u obliku glamuriziranja žene, koju igra Joanne Dru".[20]Variety je film nazvao "spektaklom zamašne veličine" sa "prvoklasnim scenarijem", dodajući: "John Wayne imao svoju najbolju ulogu do sada i on to najbolje koristi."[21]John McCarten iz The New Yorker smatra da je film "pun finih vestern kadrova", s prvoklasnom glavnom glumačkom ekipom."[22]Harrison's Reports je film nazvao "epom takvog zamaha i veličine da zaslužuje da zauzme svoje mjesto kao jedan od najboljih filmova tog tipa koji je ikada izašao iz Hollywooda."[23]

Roger Ebert smatra ga jednim od najvećih vestern filmova svih vremena.[24] Godine 1990. Crvena rijeka je izabrana na čuvanje u Nacionalnom filmskom registru pri Kongresnoj biblioteci i ocijenjena je kao „kulturološki, historijski ili estetski značajnom“.

Film je odabran od strane Američkog filmskog instituta kao 5. najveći vestern svih vremena na listi AFI-jevih 10 Top 10 koja je objavljena 2008. godine.

Odabrana kritika

[uredi | uredi izvor]

Imam sličan odnos s vesternom kao i s film noirom. Izjavljujem da volim oba žanra (moj najdraži film svih vremena je vestern – Bilo jednom na Divljem zapadu, ali nisam vidio ni približno dovoljno filmova da bih zaista opravdao svoj "fandom". U svojim formativnim godinama kao ljubitelj filma (prije otprilike 15-20 godina) probijao sam se kroz velike vesterne kao što su Tragači, Poštanska kočija i Divlja horda (još jedan film koji je vrlo visoko na mojoj listi ličnih favorita), ali nikada nisam pravilno istražio žanr. U svojoj naivnoj mladosti pretpostavljam da sam se malo previše držao službenog kanona 'veliki' pa sam osjećao da sam već došao na vrh liste i da ne moram dublje kopati. Također sam razvio veliku ljubav prema špageti-vesternima Sergia Leonea i odbacio sam mnoga rana holivudska ostvarenja kao manje uzbudljive ili stilski dotjerane.

Uvijek postojale velike praznine u mom znanju o vesternu. Nedavno sam pokušavao to ispraviti, uglavnom zbog toga što sam konačno došao do jednog filma Jamesa Stewarta s Anthonyjem Mannom, Winchester '73. Obožavao sam film i pokušavam da se dokopam do ostalih filmova koje su radili zajedno, kao i da se vratim na brojne velike holivudske vesterne tog doba. Izdanje na DVD/Blu-Ray pod etiketom "Masters of Cinema" pomogla mi je u potrazi izdajući zgodan novi Blu-Ray Red River Howarda Hawksa, jednog od mnogih klasičnih vesterna koje još nisam vidio.

Film je dobar primjer dobrog staromodnog vesterna. Uz uzbudljiv i nasilni sukob s Indijancima na početku filma, mislio sam da me čeka žestoki akcioni vestern, ali ovo je zapravo više epska porodična drama. Ovo, naravno, nije loša stvar, ali obožavatelj akcije u meni se osjećao pomalo razočarano kada sam shvatio. Bez obzira na to, film dolazi od velikog Howarda Hawksa i dalje je jako zabavan i postoji nekoliko scena koje su više nego dovoljno uzbudljive. Najpoznatija od njih je stampedo stoke usred filma. Postoji velika upotreba zvuka i napetosti u izgradnji događaja i, posebno imajući u vidu da je snimljen mnogo prije Gospodara prstenova ili Svjetskog rata Z koji obiluju sa CGI efektima, ogromni valovi stoke koji preplavljuju ekran prilično su zastrašujući i spektakularni . Čak vidite i nekoliko snimaka u samom središtu krda, što je sigurno bio rizičan posao s tim velikim, skupim kamerama.

Ima i dosta brzih dijaloga. Film kao da shvaća samog sebe ozbiljnije od Hawksovih šašavih komedija, naravno i nema baš pucketavu duhovitost Dubokog sna, ali još uvijek ima nekih pametno sugestivnih komentara i puno ugodne zafrkancije farmera, a posebno u scenama u kojima se pojavljuje Tess koja brzo govori. Scenarij općenito, kao i režija, prilično su napeti uprkos dugom vremenu trajanja. S više od dva sata trajanja, to doduše nije najdinamičniji vestern, ali ima malo beskorisnog celuloida kako se priča odmiče. Ono što zaista prodaje film, pored lijepih pejzaža, uzbudljivih scena i duhovitih dijaloga, su likovi. Dunson je posebno fascinantno manjkav. Sjajno je vidjeti Waynea kako glumi lik koji nije dobar momak (podvig ponovljen u Tragačima skoro deceniju kasnije), zapravo on prilično postaje negativac kako film ide dalje. Wayne, pomalo poput Schwarzeneggera, nije poznat po tome što je najveći glumac svih vremena, ali može se nositi s ulogama svojom pojavom i snagom zvijezde. Ovdje on radi dobar posao i to se svrstava među njegove najbolje izvedbe. Tess, iako se pojavljuje tek u posljednjoj trećini filma, također je snažan lik. Scenarij i izvedba Joanne Dru ključni su za prodaju potencijalno vrlo srceparajućeg rješenja priče, a paralele između nje i Dunsonove davno izgubljene ljubavi su dobro integrirane, čak i kad su pomalo očigledne.

Sve u svemu, ovo je solidna holivudska zabava u svom najboljem izdanju. Možda nije tako prodoran kao neki od drugih Hawksovih klasika i mada ima svoje predvidljive trenutke, ali sa zdravim dozama humora, romantike, drame i uzbuđenja, odličan je primjer zlatnog doba Hollywooda.[25]

Red River D kaiševi

[uredi | uredi izvor]

U znak sjećanja na njihov rad na filmu, režiser Howard Hawks dao je izraditi specijalne vestern kopče za kaiševe posvećene članovima glumačke ekipe Crvene rijeke. Čvrste srebrne kopče za kaiševe imale su ivice upletene u srebrne žice, pozlaćeni zaštitni znak kompanije Dunson u sredini, riječi "Red River" u zlatnoj žici u gornjem lijevom i donjem desnom uglu, inicijale primatelja u donjem lijevom uglu , i datum "1946" urezan pozlaćenim brojevima u gornjem desnom uglu. Hawks je dao kopče pune muške veličine Johnu Wayneu, svom sinu Davidu Hawksu, Montgomery Cliftu, Walteru Brenanu, pomoćniku režisera Arthuru Rossonu, snimatelju Russellu Harlanu i Johnu Irelandu. Joanna Dru i Hawksova kćer Barbara dobile su manje ženske verzije kopče. Prema riječima Davida Hawksa, podijeljene su i druge muške i ženske kopče, ali on može samo potvrditi da su članovi porodica i članovi glumačke i produkcijske ekipe koji su gore navedeni dobili Red River D kopče.

Wayne i Hawks su razmijenili kopče u znak međusobnog poštovanja. Wayne je nosio kopču remena "Red River D" sa inicijalima "HWH" u devet drugih filmova uključujući Sjeverno do Aljaske, Svijet cirkusa, Hatari!, Rio Bravo, El Dorado, McLintock!, Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea i Rio Lobo. Godine 1981. John Wayneov sin Michael poslao je kopče srebrnarnici kako bi napravio duplikate za svu Wayneovu djecu. Dok je bio u posjedu srebrnarnice, kaiš je ukraden i od tada više nije viđen. Red River D kopče, koje su napravili brojni drugi proizvođači, među najpopularnijim su i najtraženijim ikonama obožavatelja Johna Waynea.[26]

Zanimljivosti

[uredi | uredi izvor]
  • Montgomery Clift je naučio jahati konje dok je bio u vojnoj školi, ali to je bila drugačija vrsta jahanja nego ona koja mu je trebala u ovoj ulozi. Zamolio je iskusnog vestern glumca Noa Beeryja Jr. za pomoć i jako se trudio da postane uvjerljiv na ekranu. Beery je kasnije rekao: "Ono u čemu je najviše uživao je da postane pakleno dobar kauboj i konjanik." Howard Hawks je uvijek jako hvalio Clifta koliko je naporno radio na snimanju filma.
  • Uprkos navodnom nedostatku kiše, na lokaciji su bili česti neočekivani pljuskovi. John Wayne je uvjerio Howarda Hawksa da snima po svim vremenskim prilikama, a scenarij je prepravljen kako bi se prilagodio žestokoj oluji.
  • Ovo je bio prvi vestern film Howarda Hawksa.
  • Postojala je određena zabrinutost da se John Wayne i Montgomery Clift neće slagati, jer su bili dijametralno suprotni po svim političkim pitanjima, i obojica su bili otvoreni u svojim stavovima. Prema legendi, dogovorili su se da neće razgovarati o politici i pucnjava je protekla glatko. Međutim, i Wayne i Walter Brennan nisu se slagali s Cliftom, te su se klonili mladog glumca kada nisu snimali. Clift je kasnije odbio ulogu Deana Martina u Rio Bravu (1959) jer nije želio da ponovo bude u kontaktu s ta dva glumca.
  • Teksaško govedo Longhorn bilo je skoro izumrlo kao rasa oko 50 godina kada je snimljen ovaj film. Bilo je dostupno samo nekoliko desetina životinja. U scenama stada većina goveda su križanci Hereforda s dragocjenim dugorozima koji su istaknuti u ključnim scenama.
  • Ovo je bio poslednji film Harryja Careya prije njegove smrti 21. septembra 1947. godine u 69. godini.
  • U intervjuu iz 1974. Howard Hawks je rekao da je prvobitno ponudio ulogu Thomasa Dunsona Garyju Cooperu, ali je on to odbio jer nije vjerovao da bi nemilosrdna priroda Dunsonovog lika odgovarala njegovom imidžu na ekranu.
  • Howard Hawks i njegova ekipa izviđali su više od 15,000 milja teritorije u Teksasu, Arizoni, Novom Meksiku, Oklahomi i Meksiku prije nego što su odredili lokaciju. Film je sniman na ogromnom ranču za stoku u blizini Elgina, AZ, od juna do novembra 1946. Ostale lokacije uključivale su planine Whetstone u Arizoni i rijeku San Pedro, koja je stvarna zamjena za Crvenu rijeku.
  • Ovo je bio treći film iz 1948. sa najvećom zaradom od 4,150,000 dolara. Samo filmovi Put za Rio (4,500,000 dolara) i Uskršnja parada (4.200.000 dolara) imali su više zarade.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Red River". AFI Catalog of Feature Films. Pristupljeno 17. 5. 2018.
  2. ^ Thomas F. Brady. "Hollywood Deals: Prospects Brighten for United Artists – Budget Runs Wild and Other Matters", New York Times 1 Feb 1948, p. X5.
  3. ^ Andreychuk, Ed (1997). The Golden Corral: A Roundup of Magnificent Western Films. McFarland & Company Inc. str. 24–25. ISBN 0-7864-0393-4.
  4. ^ Cohn, Lawrence (15. 10. 1990). "All Time Film Rental Champs". Variety. str. M-180. ISSN 0042-2738.
  5. ^ "Red River - IMDb" – preko www.imdb.com.
  6. ^ "Complete National Film Registry Listing". The Library of Congress. Pristupljeno 8. 5. 2020.
  7. ^ Gamarekian, Barbara (19. 10. 1990). "Library of Congress Adds 25 Titles to National Film Registry". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 6. 8. 2020.
  8. ^ "What does trail boss mean?". www.definitions.net.
  9. ^ "What does ramrod mean?". www.definitions.net.
  10. ^ Grant, Barry Keith (2007). Film Genre: From Iconography to Ideology. London: Wallflower. str. 67. ISBN 978-1904764793.
  11. ^ Nixon, Rob. "Pop Culture 101; Red River". Turner Classic Movies. Pristupljeno 7. 10. 2022.
  12. ^ French, Philip (27. 10. 2013). "Red River". The Guardian. eISSN 1756-3224. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 29. 1. 2021.
  13. ^ Nixon, Rob. "Trivia & Fun Facts About Red River". Turner Classic Movies. Pristupljeno 7. 10. 2022.
  14. ^ a b Red River commemorative booklet, 2014, p. 27. Included as part of the Criterion Edition release.
  15. ^ a b O'Brien, Geoffrey (27. 5. 2014). "Red River: The Longest Drive". The Criterion Collection (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 12. 2021.
  16. ^ a b c d e Schlesinger, Michael. "Red River" (PDF). Library of Congress. Pristupljeno 20. 12. 2021.
  17. ^ Mast, Gerald (1982). Howard Hawks, Storyteller (jezik: engleski). New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-503091-5. OCLC 8114578.
  18. ^ Morris, Joan (29. 10. 2010). "Joan's World: Missing lyrics from 'Red River' classic". The Mercury News. Pristupljeno 22. 7. 2017.
  19. ^ "Red River". Rotten Tomatoes. Pristupljeno 30. 6. 2020.
  20. ^ Crowther, Bosley (1. 10. 1948). "The Screen in Review". The New York Times: 31.
  21. ^ "Red River". Variety: 12. 14. 7. 1948.
  22. ^ McCarten, John (9. 10. 1948). "The Current Cinema". The New Yorker. str. 111.
  23. ^ "'Red River' with John Wayne, Montgomery Clift, Walter Brennan and Joanne Dru". Harrison's Reports: 114. 17. 7. 1948.
  24. ^ Ebert, Roger (1. 3. 1998). "Great Movie; Red River". rogerebert.com. Pristupljeno 22. 7. 2017.
  25. ^ "Red River". blueprintreview.co.uk. Pristupljeno 26. 11. 2023.
  26. ^ "Red River D Belt Buckle - The History". redriverdbeltbuckle.com.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Red River (film)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_rijeka_(1948)&oldid=3557674"