Imunološki sistem

Grafički prikaz prolaska neutrofila kroz krvni sud i vršenja fagocitoze, kao vrsta imunog odgovora na infekciju

Imunološki ili imuni sistem je sistem organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih hemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmjenjenih (npr. tumorske) i istrošenih ćelija.

Imuni sistem se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu i ćelija koje sudjeluju u imunim reakcijama, koje mogu migrirati po čitavom tijelu.

Organi

Organi imunog sistema su koštana srž, timus i limfni čvorovi.

Vrste imunosti

Razlikujemo dvije vrste imunosti:

• nespecifična, prirođena imunost
• specifična, stečena imunost, koja može biti stečena aktivno ili pasivno, te stečena umjetnim ili prirodnim putem:
  • prirodno stečena:
    • pasivno - npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom
    • aktivno - npr. antitijela koja imunološki sistem proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije
  • umjetno stečena:
    • pasivno - npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa - zmijski ujed, tetanus, bjesnilo)
    • aktivno - npr. imunizacija (cijepljenje)

Djelovanje

Prirođena imunost čini prvu liniju odbrane organizma, postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom agensu. Stečena imunost se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, sedmice ili mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju. Nespecifična imunost određuje vrstu specifičnog imunog odgovora, dok specifična imunost dalje usmjerava i pojačava nespecifičnu. Zahvaljujući ovom uzajamnom djelovanju imuni sistem posjeduje sposobnosti:

• razlikovanja vlastitog od tuđeg - imuna tolerancija
• imuna memorija (specifična imunost)
• samoograničenja
• specifičnosti (specifična imunost)
• raznovrsnosti (specifična imunost)