Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Kamala Harris

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kamala Harris
49. potpredsjednica SAD-a
Vrijeme na dužnosti
20. januar 2021 –
PrethodnikMike Pence
Savezna senatorka iz države Kalifornije
Vrijeme na dužnosti
3. januar 2017 – 18. januar 2021.
PrethodnikBarbara Boxer
NasljednikAlex Padilla
Lični podaci
Rođenje (1964-10-20) 20. oktobar 1964 (60 godina)
Oakland, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države
Politička strankaDemokratska stranka
SupružnikDoug Emhoff (2014–sada)
Potpis

Kamala Devi Harris (/ˈkɑːmələ/ KAH -mə-lə,[1][2] rođena 20. oktobra 1964) jest američka političarka, advokatica i trenutna potpredsjednica SAD-a. Članica je Demokratske stranke, a na dužnost potpredsjednice SAD-a stupila je 20. januara 2021, zajedno s novoizabranim predsjednikom (i bivšim potpredsjednikom) Joeom Bidenom, pobijedivši dotadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea na predsjedničkim izborima 2020. Služila je kao mlađa američka senatorka iz Kalifornije od 2017. do 2021. godine.

Rođena je u Oaklandu, u Kaliforniji, diplomirala na Univerzitetu Howard i Univerzitetu Kalifornija na Pravnom fakultetu Hastings. Karijeru je započela u okružnom tužilaštvu okruga Alameda, prije nego što je regrutovana u okružno tužiteljstvo San Franciska, a kasnije u ured gradskog tužitelja San Franciska. Godine 2003. izabrana je za okružnog tužioca San Franciska. Za državnog advokata u Kaliforniji izabrana je 2010, te ponovo 2014. godine.

Potpredsjednica (2021–danas)

[uredi | uredi izvor]

Nakon izbora Joea Bidena za predsjednika SAD-a na izborima 2020. godine, Harris je preuzela dužnost potpredsjednice Sjedinjenih Država 20. januara 2021. godine.[3] Ona je prva žena potpredsjednica, kao i prva osoba "u boji" koja je obnašala dužnost od Charlesa Curtisa, Indijanca, koji je služio pod vodstvom predsjednika Herberta Hoovera od 1929. do 1933. godine.[4] Ona je ujedno i treća osoba s priznatim neevropskim porijeklom koja je došla do jedne od najviših funkcija u izvršnoj vlasti, nakon Curtisa i bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Harris je podnijela ostavku na njenu funkciju u Senatu 18. januara 2021, dva dana prije polaganja zakletve za potpredsjednicu. Njezin prvi čin kao potpredsjednica bio je polaganje zakletve na njezinu zamjenu - Alex Padilla - i senatore iz Georgije Raphael Warnock i Jon Ossoff koji su izabrani u drugom krugu na izborima Georgije 2021. godine.[5]

Mandat

[uredi | uredi izvor]

Harris je svoj prvi od dva neodlučena glasa dala 5. februara 2021. U februaru i martu, Harrisovi preokretni glasovi u ulozi predsjednice Senata bili su presudni u donošenju američkog Zakona o planu spašavanja iz 2021., poticajnog paketa koji je predložio predsjednik Biden, jer nijedan republikanac u Senatu nije glasao za taj paket.[6][7]

U raskrinkanoj priči New York Posta u aprilu 2021. godine, tvrdilo se da se Harrisova dječja knjiga Superheroji posvuda masovno distribuira kroz "pakete dobrodošlice" djeci migrantima u skloništu u Long Beachu u Kaliforniji.[8] U stvarnosti je samo jedan primjerak knjige donirao član javnosti. Pisac originalne priče, Laura Italiano, tvrdila je da je bila prisiljena napisati priču protiv svoje volje i kao rezultat toga dala je otkaz u New York Postu.[9]

Već u decembru 2021, Harris je identificirana kao ključna uloga u Bidenovoj administraciji, zahvaljujući njenom odlučujućem glasu u ravnomjerno podijeljenom Senatu, kao i da je bila pretpostavljeni favorit za demokratsku predsjedničku nominaciju 2024. nakon Bidenovog povlačenja iz kampanje.[10]

Imigracija

[uredi | uredi izvor]

Harris je svoje prvo međunarodno putovanje kao potpredsjednica obavila u junu 2021. godine, posjetivši Gvatemalu i Meksiko, pokušavajući riješiti osnovne uzroke migracija iz Srednje Amerike u SAD.[11] Tokom svoje posjete, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Gvatemale Alejandrom Giammatteijem, Harris je uputila apel potencijalnim migrantima, rekavši: "Želim biti jasna ljudima iz regije koji razmišljaju o tome da krenu tim opasnim putovanjem do granice između SAD-a i Meksika: Ne dolazite. Ne dolazite."[12] Njen rad u Srednjoj Americi doveo je do stvaranja radnih grupa za korupciju i trgovinu ljudima; program za osnaživanje žena i investicioni fond za stanovanje i poslovanje.[13]

Vanjska politika

[uredi | uredi izvor]
Harris i njemačka kancelarka Angela Merkel, juli 2021.

Haris se sastala s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u novembru 2021. kako bi ojačala veze nakon spornog otkazivanja programa podmornica.[14] Naknadan sastanak održan je u novembru 2022. tokom Macronove posjete SAD-u, što je rezultiralo sporazumom o jačanju svemirske saradnje SAD-a i Francuske u civilnom, komercijalnom i nacionalnom sektoru sigurnosti.[15]

U aprilu 2021, Haris je naznačila da je ona bila posljednja osoba u prostoriji prije nego što je Biden odlučio da ukloni sve američke trupe iz Afganistana, komentarišući da predsjednik ima "izuzetnu količinu hrabrosti" i "donosi odluke na osnovu onoga što on zaista vjeruje... da je to prava stvar."[16] Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Biden "insistira da ona bude na svakom ključnom sastanku za donošenje odluka. Ona je uključena tokom tih sastanaka, često pružajući jedinstvene perspektive."[13]

Haris je preuzela "ključnu diplomatsku ulogu" unutar Bidenove administracije, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, nakon čega je poslana u Njemačku i Poljsku kako bi prikupila podršku za naoružavanje Ukrajine i uvođenje sankcija Rusiji.[17]

U novembru 2023, Harris je obećala da Bidenova administracija neće postavljati nikakve uslove za američku pomoć Izraelu u njegovom ratu s Hamasom u Gazi.[18] U martu 2024, Harris je kritikovala Izraelove radnje tokom rata između Izraela i Hamasa, rekavši: "S obzirom na ogromne razmjere patnje u Gazi, mora postojati hitan prekid vatre u najmanje sljedećih šest sedmica... Ovo će izvući taoce i dostaviti značajnu količinu pomoći."[19]

Predsjednički izbori 2024.

[uredi | uredi izvor]

Dana 21. jula 2024, predsjednik i pretpostavljeni demokratski kandidat Joe Biden suspendovao je svoju kampanju za reizbor 2024. s Harris i podržao je kao demokratskog predsjedničkog kandidata.[20] Harris je također dobila podršku od Billa i Hillary Clinton, te mnogih drugih.[21] Ako bude izabrana, Harris bi postala prva žena i prva azijsko-američka predsjednica Sjedinjenih Država, te drugi afroamerički predsjednik nakon Baracka Obame. Dana 22. jula 2024, Harris je osigurala dovoljno neobavezujućih delegata za predsjedničku nominaciju.[22]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Thomas, Ken (15. 2. 2013). "You Say 'Ka-MILLA;' I Say 'KUH-ma-la.' Both Are Wrong". The Wall Street Journal: 1.
  2. ^ "Tucker Carlson doesn't pronounce Kamala Harris's name correctly, and doesn't seem to care". National Post. 12. 8. 2020. Pristupljeno 12. 8. 2020.
  3. ^ Kamala Harris položila zakletvu i postala prva potpredsjednica SAD-a na Klix.ba
  4. ^ Solender, Andrew (12. 8. 2020). "Here Are The 'Firsts' Kamala Harris Represents With VP Candidacy". Forbes (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 2. 9. 2020. Pristupljeno 8. 11. 2020. Harris would not be the first person of color to serve as vice president. That honor belongs to Charles Curtis, President Herbert Hoover's No. 2.
  5. ^ Hayes, Christal. "Democrats officially take control of Senate after Harris swears in Ossoff, Warnock and Padilla". USA TODAY (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 1. 2021.
  6. ^ Segers, Grace (5. 2. 2021). "Senate passes $1.9 trillion COVID relief resolution after all-night 'vote-a-rama'". CBS News.
  7. ^ Singh, Maanvi; Greve, Joan E.; Belam, Martin; McKernan, Bethan; Levine, Sam (5. 3. 2021). "Kamala Harris breaks Senate tie to begin Covid relief package debate – as it happened". The Guardian (jezik: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 5. 3. 2021.
  8. ^ Dale, Daniel (28. 4. 2021). "New York Post temporarily deletes, then edits false story that claimed Harris' book was given out in migrant 'welcome kits'". CNN. Pristupljeno 30. 4. 2021.
  9. ^ Waterson, Jim (28. 4. 2021). "New York Post reporter quits citing pressure to write incorrect story about Kamala Harris". The Guardian. Pristupljeno 30. 4. 2021.
  10. ^ Dorman, John L. "Kamala Harris' staff turnover driven by burnout and apprehension to being labeled a 'Harris person': Axios". Business Insider (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 7. 2024.
  11. ^ Egan, Lauren (7. 6. 2021). "Harris takes first steps onto world stage, into migration spotlight". NBC News (jezik: engleski).
  12. ^ Rodriguez, Sabrina (7. 6. 2021). "Harris' blunt message in Guatemala: 'Do not come' to U.S." POLITICO (jezik: engleski).
  13. ^ a b Rothkopf, David (17. 12. 2021). "Kamala's Conundrum: She's Doing a Great Job But Her Story's Not Getting Out". The Daily Beast. Arhivirano s originala, 2. 1. 2022. Pristupljeno 2. 1. 2022.
  14. ^ Rogers, Katie (10. 11. 2021). "Harris Meets Macron, Signaling a 'New Era' After Sub Snub, Both Say". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Arhivirano s originala, 10. 11. 2021. Pristupljeno 2. 1. 2022.
  15. ^ Cowing, Keith (30. 11. 2022). "Vice President Harris' Meeting At NASA With President Macron". SpaceRef (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2024.
  16. ^ Bice, Allie (25. 4. 2021). "Harris says she had key role in Biden's Afghanistan withdrawal decision". Politico. Arhivirano s originala, 23. 8. 2021. Pristupljeno 20. 8. 2021.
  17. ^ Tomlinson, Hugh (17. 3. 2022). "Fresh woe for Kamala Harris as another adviser quits". The Times (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 18. 3. 2022. Pristupljeno 18. 3. 2022.
  18. ^ "US will not impose conditions on support for Israel to defend itself -VP Harris". Reuters. 2. 11. 2023. Arhivirano s originala, 12. 3. 2024. Pristupljeno 16. 6. 2024.
  19. ^ "US VP Harris calls for 'immediate' Gaza truce in rare rebuke of Israel". Al Jazeera. 4. 3. 2024. Arhivirano s originala, 24. 5. 2024. Pristupljeno 16. 6. 2024.
  20. ^ Samuels, Brett (21. 7. 2024). "Biden endorses Harris as Democratic nominee after ending his candidacy".
  21. ^ Gamio, Lazaro; Keefe, John; Kim, June; McFadden, Alyce; Park, Andrew; Yourish, Karen (22. 7. 2024). "Many Elected Democrats Quickly Endorsed Kamala Harris. See Who Did". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 22. 7. 2024.
  22. ^ "Harris Crosses Delegate Threshold in Sign Nomination Is Hers". Bloomberg News. 22. 7. 2024. Pristupljeno 22. 7. 2024.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Kamala Harris
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamala_Harris&oldid=3664669"