Pazin

Pazin
Grad
Grad Pazin
pogled na Pazin
Zastava Grb
Pazin Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°14′23″N 13°56′14″E
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Vlada
• Gradonačelnik	Suzana Jašić (Možemo!)
Površina
• Općina	137,00 km2
Najveća nadmorska visina	270 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	8.638
• Općina (gustoća)	63,05 /km2
• Naselje	4.386
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	52000
Pozivni broj	(+385) 52
Veb-sajt	Grad Pazin

centar Pazina

Pazin (italijanski: Pisino) grad je u Hrvatskoj i sjedište Istarske županije.

Geografski položaj

Stari dio smjestio se u kotlini, dok se noviji dio razvio na ravnici. Ima mnoge prirodne ljepote (Pazinska jama, ponor Pazinčice) i spomenike kulture kao što je srednjovjekovni Kastel. Zimi su jutarnje temperature niske, dok su popodnevne nešto ugodnije. Ljeti u Pazinu tokom dana bude jako toplo. Prosječno je jedna sedmica sa snježnim pokrivačem.

Stari dio grada je smješten nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog geografskog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre putevima povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje sa Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

Historija

Grad Pazin se prvi put spominje 983. kao tzv. Pazinska tvrđava (castrum Pisinium). Od 12. vijeka je Pazin središte Pazinske grofovije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. je Austrija Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga.

U drugoj polovici 19. vijeka Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije su ukinute kada je nakon prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, nakon što je Italija kapitulirala, Pazin su u septembru 1943. zauzeli istarski partizani. U tom gradu je Pokrajinski NOO za Istru donio odluku kojom se Istra priključuje Hrvatskoj i Jugoslaviji. Ta je odluka godine 1947. potvrđena Pariskim mirovnim ugovorom.

Nakon što je Hrvatska 1991. godine postala nezavisna, Pazin, iako je po ekonomskoj snazi zaostajao za Pulom, je određen za sjedište Istarske županije dijelom iz historijskih razloga, a dijelom i zato što je predstavljao jedinu istarsku općinu u kojoj je na prvim izborima 1990. godine vlast osvojila hrvatska nacionalistička stranka HDS, režimu Franje Tuđmana bliža od SDP i IDS.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Pazin.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Pazin)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Pazin je imao 8.638 stanovnika, od čega u samom Pazinu 4.386.

Grad Pazin

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
7.966	8.167	8.342	8.330	9.200	10.317	11.211	10.518	8.685	8.537	8.389	8.158	8.889	9.369	9.227	8.638

Napomena: Nastao iz stare općine Pazin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Tinjan, od 1857. do 1971. u općini Cerovlje, a do 1961. dio podataka sadržan je u općini Gračišće. Od 1857. do 1890., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općine Gračišće. Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općina Karojba i Motovun, a istih je godina dio podataka sadržan u općini Motovun.

Pazin (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
3.378	3.424	2.368	2.173	2.702	3.249	5.340	5.125	2.526	2.554	3.132	3.598	4.842	5.282	4.986	4.386

Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Bertoši, Heki, Lovrin i dio podataka za naselje Zabrežani. U 1931. sadrži podatke za naselje Zarečje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za bivše naselje Stari Pazin te od 1880. do 1910. i od 1948. do 1971. dio podataka za isto naselje koje mu je pripojeno 1981. i tada je prestalo postojati, a od preostalog dijela formirano je naselje Lovrin.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Pazin)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Pazin je imalo 5.282 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati			4,043	76,54%
Jugoslaveni			143	2,70%
Srbi			82	1,55%
Italijani			61	1,15%
Muslimani			46	0,87%
Slovenci			32	0,60%
Makedonci			16	0,30%
Crnogorci			15	0,28%
Albanci			5	0,09%
Slovaci			2	0,03%
Austrijanci			1	0,01%
Mađari			1	0,01%
Nijemci			1	0,01%
Romi			1	0,01%
Rumuni			1	0,01%
neopredijeljeni			143	2,70%
region. opr.			653	12,36%
nepoznato			36	0,68%
ukupno: 5.282

Galerija

• 
  ostaci stare tvrđave
• 
  stara gradska arhitektura
• 
  pogled na grad i krajolik središnje Istre
• 
  rijeka Pazinčica
• 
  Pazin pod maglom
• 
  Dio zidina starog pazinskog kaštela - tvrđave

Također pogledajte

• Spisak gradova u Hrvatskoj
• Kaštel Pazin

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

• Zvanične stranice Grada Pazina

Nedovršeni članak Pazin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.