Predsjednik Barbadosa
| Predsjednica Barbadosa | |
|---|---|
.svg) Grb Barbadosa | |
 | |
| Stil | Nj. Ekselencija (formalno) |
| Prebivalište | State House |
| Imenuje ga | Parlament Barbadosa |
| Mandat | Četiri godine, može se obnoviti jednom |
| Konstituirani instrument | Ustav Barbadosa |
| Prethodnik | Monarh Barbadosa |
| Osnivanje | 22. decembar 1990. |
Predsjednik Barbadosa je šef države Barbadosa i vrhovni zapovjednik odbrambenih snaga Barbadosa. Kancelarija je osnovana 30. novembra 2021. godine kada je Barbados postao parlamentarna republika.[1] Prethodno je na čelu države bila Elizabeta II, kraljica Barbadosa, koju je na otoku predstavljao generalni guverner.
Dužnost predsjednice Barbadosa trenutno obnaša Sandra Mason, bivša generalna guvernerka, koja je ujedno i prva predsjednica ove države.
Historija
[uredi | uredi izvor]Godine 1979. osnovana je istražna komisija, poznata kao Coxova ustavna komisija, koja je bila zadužena za proučavanje ostvarivosti uvođenja parlamentarnog republičkog sistema. Coxova komisija zaključila je da bi Barbadošani radije zadržali ustavnu monarhiju. Zbog toga nije usvojen prijedlog za mijenjanje statusa države. Manifest Barbadoške laburističke stranke iz 1994. bavio se republičkim pitanjem, predlažući referendum. U skladu sa obećanjem, 29. oktobra 1996. imenovana je Komisija za reviziju Ustava, kojom je predsjedao Henry de Boulay Forde. Komisija je 15. decembra 1998. preporučila uvođenje sistema parlamentarne republike.
Prijedlog zakona o referendumu predstavljen je u Parlamentu i imao je prvo čitanje 10. oktobra 2000. Raspuštanjem Parlamenta neposredno prije izbora 2003. prijedlog zakona o referendumu nije prošao.[2]
Premijer Owen Arthur pozvao je na referendum 2005. godine, a drugi prijedlog zakona uveden je nešto kasnije, te je usvojen krajem oktobra 2005. Planirano je da se referendum prema zakonu iz 2005. održi istovremeno sa Općim izborima 2008. Početkom decembra 2007. pojavile su se informacije da je glasanje odgođeno zbog zabrinutosti koje je izrazilo Izborna i granična komisija. Nakon izbora, David Thompson zamijenio je Owena Arthura na mjestu premijera, a plan je odložen.
Dana 22. marta 2015. premijer Freundel Stuart izjavio je da u vrlo bliskoj budućnosti ima plan pomaknuti zemlju ka uvođenju republičkog sistema vlasti. Glavni sekretar Demokratske laburističke stranke, George Pilgrim, potvrdio je tu izjavu rekavši da će se to poklopiti sa datumom obilježavanja 50. godišnjice nezavisnosti Barbadosa 2016.[3]
U septembru 2020. premijerka države, Mia Mottley, u svom govoru objavila je da će Barbados postati republika do novembra 2021. Upravo je taj prijedlog kasnije usvojen kao zakon 20. septembra 2021. Prijedlog zakona o Ustavu (amandman br. 2) predstavljen je Parlamentu Barbadosa, te je potom i usvojen.[4][5]
Premijer i čelnik opozicije krajem 2021. zajedno su nominirali Sandru Mason za prvu kandidatkinju za predsjednicu. Ona je izabrana 8 dana kasnije, tačnije 20. oktobra 2021.[6] Dužnost je preuzela 30. novembra 2021.[7][8]
Izbori
[uredi | uredi izvor]Predsjednika države bira Parlament Barbadosa.[9]
Premijer i čelnik opozicije zajednički imenuju kandidata konsenzusom 90 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika, a taj se kandidat bira bez glasanja, osim u slučaju da neki od zastupnika uloži prigovor. Ako se uloži prigovor, zajednička sjednica se prekida i dvodomi parlament se sastaje odvojeno i svako glasa za prihvatanje ili odbijanje kandidata/kinje. Tada je potrebna dvotrećinska većina glasova u oba doma za izbor kandidata/kinje.
Ako do 60. dana prije isteka mandata nije predložen zajednički kandidat, izbori se otvaraju za druge kandidate. Da bi potencijalni kandidati mogli učestvovati na izborima, njih mora predložiti premijer, čelnik opozicije ili najmanje 10 zastupnika u Domu skupštine. Pravilo dvotrećinske većine važećih glasova u svakom domu takođe se primjenjuje i na otvorenim izborima, a pravila ostaju ista čak i kad je nominiran samo jedan kandidat, dakle sa mogućnošću prigovora.
Privremeno odsustvo
[uredi | uredi izvor]Kad god je mjesto predsjednika privremeno upražnjeno (npr. u slučaju imenovanja novog predsjednika, u slučaju putovanja, godišnjeg odmora ili u slučaju nemogućnosti obavljanja funkcije iz bilo kojeg drugog razloga, te funkcije u skladu sa Ustavom vršiće predsjednik kojeg imenuje premijer nakon konsultacija sa liderom opozicije. Međutim, ako je predsjednik suspendiran sa dužnosti u slučaju postupka opoziva, predsjednik Senata Barbadosa obnašaće dužnost predsjednika.
Ustavnost
[uredi | uredi izvor]Ustav Barbadosa temelji se na westminsterskom parlamentarnom sistemu upravljanja, pri čemu je uloga šefa države i zakonska i praktična, ali ne i politička. Slično kao i u drugim parlamentarnim republikama Commonwealtha (Indija, Trinidad i Tobago), ali za razliku od parlamentarnih država kontinentalne Evrope (Njemačka, Italija), predsjednik Barbadosa formalno ima veliku ustavnu moć koja se proteže na sve tri grane vlasti. U praksi se očekuje da će ustavne konvencije koje su povezivale šeficu države i njene predstavnike dok je Barbados bio ustavna monarhija ostati na snazi, što znači da će izvršnu vlast i dalje obnašati premijer i Vlada prema izmijenjenom Ustavu, koji kaže da će predsjednik "djelovati u skladu sa savjetima Vlade ili ministra koji djeluje pod općim ovlaštenjima Kabineta", osim u određenim okolnostima, koje se obično opisuju kao rezervne ovlasti.
Izvršne ovlasti
[uredi | uredi izvor]Predsjednik je nominalni izvor izvršne vlasti. Gotovo uvijek je obavezan provoditi svoje ovlasti savjetovanjem sa premijerom i kabinetom. Stoga, u praksi barbadoški šefovi država vladaju, ali ne upravljaju, dok izvršnu vlast vrše premijer i njegov kabinet, u ime predsjednika.
Predsjednik imenuje za premijera osobu koja će najvjerovatnije zadržati podršku Doma skupštine; obično je to lider političke stranke s većinom u tom domu, ali takođe, kad nijedna stranka ili koalicija nema većinu (situacija manjinske vlade) ili u drugim scenarijima predsjednik bira najprikladnijeg kandidata za premijera.[10] Predsjednik zbog toga, po nalogu premijera, u Vladu mora dodatno imenovati još najmanje pet ministara. Svi ministri odgovorni su demokratski izabranom skupštinskom Domu, samim time i narodu.
Zakonodavne ovlasti
[uredi | uredi izvor]Predsjednik je, zajedno sa Senatom i Domom skupštine, jedna od tri komponente Parlamenta. Budući da je predsjednik gotovo uvijek dužan djelovati po savjetu kabineta, predsjednikova uloga u zakonodavnom procesu ograničena je na saglasnost sa zakonima i njihovo potpisivanje. Međutim, predsjednik ima ovlast uskraćivanja pristanka na zakone (drugim riječima; stavljanje veta na njih bez parlamentarnog nadjačavanja). Nadalje, postoji još jedan oblik veta: ustav ne daje određeni vremenski okvir za predsjedničku akciju na prijedlog zakona koji je poslao Parlament, tako da predsjednik hipotetski može odgoditi potpisivanje zakona na neodređeno vrijeme, efektivno stavljajući veto. Ustav ističe da je predsjednik odgovoran za imenovanje senatora — 12 po savjetu premijera, 2 po savjetu lidera opozicije, kao i 7 koje će sam izabrati prema vlastitom nahođenju. Senatori će predstavljati različite vjerske, društvene, ekonomske, ili druge interese Barbadosa.
Sudske ovlasti
[uredi | uredi izvor]Predsjednik ima pravo imenovanja sudija na zajedničku preporuku premijera i lidera opozicije, te ovlast pomilovanja prijestupnika.[11]
Službena zakletva
[uredi | uredi izvor]U skladu sa Zakonom o Ustavu (amandman br. 2) iz 2021. i Prvom odjeljku Ustava Barbadosa, zvanična zakletva predsjednika Barbadosa je sljedeća:
"Ja [ime], zaklinjem se da ću dobro i istinski služiti Barbadosu u kancelariji predsjednika. Pomozi mi Bože."[12]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Barbados to become a parliamentary republic by November 30 | Loop Barbados". Loop News (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ Adams, Rt. Hon. John Michael Geoffrey Manningham, (24 Sept. 1931–11 March 1985), PC 1977; QC 1979; MP Barbados Labour Party, since 1966; Prime Minister of Barbados, since 1976, Oxford University Press, 1. 12. 2007, pristupljeno 18. 2. 2022
- ^ "Barbados plans to replace Queen with ceremonial president". The Guardian (jezik: engleski). 23. 3. 2015. Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ "Barbados revives plan to remove Queen as head of state and become a republic". The Guardian (jezik: engleski). 16. 9. 2020. Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ "Barbados to remove Queen as head of state and declare republic". The Independent (jezik: engleski). 16. 9. 2020. Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ "Barbados just appointed its first president as it becomes a republic". The National (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ "In Barbados, parliament votes to amend constitution, paving the way to republican status". ConstitutionNet (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2022.
- ^ ""Letter to the Speaker RE Nomination of Her Excellency Dame Sandra Mason as 1st President of Barbados"" (PDF). Pristupljeno 18. 2. 2021. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Ustav (amandman br.2 ) 2021 — Government Printing Departmenthttp://governmentprintery.gov.bb/portal/scripts/getpdf.php?i=1474 Arhivirano 2. 12. 2021. na Wayback Machine
- ^ Ustav Barbadosa, odjeljak 65(1) https://en.wikipedia.org/wiki/Constitution_of_Barbados
- ^ Ustav Barbadosa, odjeljak 80 https://en.wikipedia.org/wiki/Constitution_of_Barbados
- ^ Ustav Barbadosa, odjeljak 15 http://governmentprintery.gov.bb/portal/scripts/getpdf.php?i=1474 Arhivirano 2. 12. 2021. na Wayback Machine