Slobodna volja
Slobodna volja je filozofski i teološki koncept prema kome svaka osoba ima slobodu da sama odlučuje o svojim postupcima.[1] Drugim riječima, individua slobodno odlučuje i bira svoje postupke i način postupanja. Nasuprot ovom konceptu postavljaju se koncepti, između ostalih, determinizma, prema kojem je sloboda ograničena prirodnim faktorima, i fatalizma, prema kojem je sloboda ograničena natprirodnim faktorima (npr. Bog, sudbina).
Sintagma "slobodna volja", dakle, ima religijske, etičke i naučne implikacije:
- u religiji je slobodna volja čovjeka određena odlukom Boga (Svemogućeg i Sveznajućeg) da ne koristi svoju moć kako bi uticao na odluke čovjeka,[2]
- u etici je ovaj koncept temelj bez koga čovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke,[3]
- u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mišljenja, dakle, i uma, u odnosu na kauzalitet naučnih zakona.[4][5]
Djelovanje čovjeka prema slobodnoj volji ima svoje mjesto i u pravu u kojem je ovaj koncept ugrađen u zakonodavstvu (individualna odgovornost, nezavisno donošenje sudskih odluka).[6]
Slobodna volja je u bliskoj vezi sa konceptima moralne odgovornosti, pohvale, krivice, grijeha i ostalim sudovima koji se mogu primijeniti isključivo na postupke koji su rezultat slobodne volje. Postoji više različitih mišljenja koja razmatraju uticaje na slobodnu volju, odnosno, istinsku mogućnost donošenja slobodnih odluka.
Pomenuti determinizam sugerira da je moguć samo jedan tok događaja, što nije konzistentno sa postojanjem slobodne volje.[7] Na ovaj problem ukazali su filozofi Antičke Grčke i on i danas ostaje u fokusu filozofskih rasprava.[8]
Nasuprot tome, u kompatibilizmu se ističe stajalište prema kojem je slobodna volja kompatibilna sa determinizmom. Postoje i mišljenja koja navode da je determinizam neophodan za slobodnu volju, tvrdeći da svaki izbor pretpostavlja preferiranje jednog postupka u odnosu na drugi, pri čemu su važne pretpostavke o posljedicama postupka.[9][10]
Kompatibilisti stoga smatraju da je debata između libertarijanaca i tvrdih determinista oko slobodne volje protiv determinizma lažna dilema.[11] Različiti kompatibilisti nude vrlo različite definicije o tome šta "slobodna volja" znači i shodno tome smatraju da su različite vrste ograničenja relevantne za to pitanje. Klasični kompatibilisti slobodnu volju nisu smatrali ništa više od slobodom djelovanja, smatrajući osobu slobodnom jednostavno ako bi, da je neko želio drugačije, mogao učiniti drugačije bez fizičke smetnje. Savremeni kompatibilisti umjesto toga identificiraju slobodnu volju kao psihološku sposobnost, kao što je usmjeravanje nečijeg ponašanja na način koji odgovara razumu, a još uvijek postoje različite koncepcije slobodne volje, svaka sa svojim vlastitim brigama, koja dijele samo zajedničku osobinu da se ne pronalazi mogućnost determinizma prijetnja mogućnosti slobodne volje.[12]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Carus, Paul (1910). "Person and personality". u Hegeler, Edward C. (ured.). The Monist. 20. Chicago: Open Court Publishing Company. str. 369.
To state it briefly, we define "free will" as a will unimpeded by any compulsion.
- ^ Sveti spisi monoteističkih religija, isp. Biblija, Kuran.
- ^ Scanlon, T.M. "Ethics and Free Will, Varieties of Responsibility" (PDF). Boston University.edu. Pristupljeno 11. 3. 2016. line feed character u
|title=na mjestu 24 (pomoć) - ^ Ozdemir, Mahir (27. 1. 2015). "A Scientist's Defense of Free Will". The Creativity Post. Pristupljeno 11. 3. 2016. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|1=(pomoć) - ^ Nahmias, Eddy (1. 1. 2015). "Why We Have Free Will". Scientific American. Pristupljeno 11. 3. 2016.
- ^ Himma, Kenneth Eimar (1. 12. 2004). Law, Morality, and Legal Positivism. Franz Steiner Verlag. ISBN 978-3515085137.
- ^ Baumeister, Roy F.; Monroe, Andrew E. (2014). Recent Research on Free Will. Advances in Experimental Social Psychology. 50. str. 1–52. doi:10.1016/B978-0-12-800284-1.00001-1. ISBN 9780128002841.
- ^ Bobzien, Susanne (1998). Determinism and freedom in Stoic philosophy. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-823794-5. Pristupljeno 9. 12. 2015.
...Aristotle and Epictetus: In the latter authors it was the fact that nothing hindered us from doing or choosing something that made us have control over them. In Alexander's account, the terms are understood differently: what makes us have control over things is the fact that we are causally undetermined in our decision and thus can freely decide between doing/choosing or not doing/choosing them.
- ^ Argument Rudolfa Karnapa opisan u: C. James Goodwin (2009). Research In Psychology: Methods and Design (6th izd.). Wiley. str. 11. ISBN 047052278X.
- ^ Robert C Bishop (2010). "§28.2: Compatibilism and incompatibilism". u Raymond Y. Chiao; Marvin L. Cohen; Anthony J. Leggett; William D. Phillips; Charles L. Harper, Jr. (ured.). Visions of Discovery: New Light on Physics, Cosmology, and Consciousness. Cambridge University Press. str. 603. ISBN 978-0-521-88239-2.
- ^ See, for example, Janet Richards (2001). "The root of the free will problem: kinds of non-existence". Human Nature After Darwin: A Philosophical Introduction. Routledge. str. 142 ff. ISBN 978-0-415-21243-4.
- ^ McKenna, Michael; Coates, D. Justin (2015). Zalta, Edward N. (ured.). The Stanford Encyclopedia of Philosophy – preko Stanford Encyclopedia of Philosophy.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Tubić, Risto. Enciklopedijski riječnik marskističkih pojmova. Sarajevo: IP Veselin Masleša, 1974.
- Fillipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- "Kuran". Arhivirano s originala, 8. 9. 2015.
- "Biblija". Arhivirano s originala, 8. 9. 2015.
- Imanuel, Kant. "Kritika praktičkog uma" (PDF). BIGZ, 1979.
