Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Tumor

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tumori ili neoplazije označavaju masu izmjenjenih ćelija koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Tumori su bolesti s ozbiljnom prognozom po život, te su tema o kojoj se mnogo govori. Riječ "tumor" znači oteklina. Tumori nastaju uvećanjem tkiva ili organa bujanjem ćelija ili otokom tkiva zbog zadržavanja tečnosti ili krvarenja unutar tkiva. Ipak, danas se taj pojam udomaćio kao oznaka za naoplazije.

Pojam neoplazija

[uredi | uredi izvor]

Pojam "neoplazma" označava novonastalu tvorbu u organizmu koja je nastala kao posljedica različitih unutrašnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta ćelija.

Vrste neoplazija

[uredi | uredi izvor]

Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika između njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju.

Rak (kancer, cancer) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa smrt. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumijeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlječenje je kod nekih malignih tumora moguće.

  • Adenomi su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od dobro diferenciranih epitelnih ćelija koje grade žljezdana tkiva vrlo slična normalnim žljezdanim tkivima.
  • Karcinomi su novotvorine porijekla epitelnih ćelija.
  • Carcinoma in situ (CIS) - tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva i ne probija bazalnu membranu epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta.
  • Sarkomi su tumori koji potiču iz mezenhima ili njegovih derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u embrionalnom stadiju).
  • Papilomi su dobroćudni epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe.
  • Polipi su tumori koje izbočuje iznad površine sluznice, kao vidljiva, solitarna masa.

Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u ćeliji koja će dovesti do nekontrolisanog rasta ćelije tj. raka.

Nastanak tumora

[uredi | uredi izvor]

Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, UV zračenja, određeni virusi. Sam proces nastanka tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih bjelančevina imaju svoju podlogu u oštećenjima gena koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva načina:

  1. kao posljedica vanjskih kancerogenih faktora (hemijski, fizikalni, mehanički, virusni agensi)
  2. kao posljedica spontanih mutacija u organizmu.

Nastanak tumora se ne događa u jednom tačno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj niz promjena koji vodi od zdravog stanja ćelije do pojave tumora najčešće traje mjesecima i godinama.

Metastaze

[uredi | uredi izvor]

Metastaze su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju.

Paraneoplastični sindrom

[uredi | uredi izvor]

To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio kaheksije i ne mogu se objasniti bilo lokalnim bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao hiperkalcemija i Cushingov sindrom.

TNM klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog tumora (T), opsegu širenja u regionalne limfne čvorove (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza (M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i histološke i citološke (npr. Papanicolaou-test ili Papa-test) metode procjene i dijagnostike, kao i biohemijske pretrage na karakteristične tumorske markere.

Prognoza bolesti

[uredi | uredi izvor]

Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv zloćudnog tumora.

Tumorska kaheksija

[uredi | uredi izvor]

Kaheksija je teško i iscrpljujuće stanje cjelokupnog organizma koje se javlja u krajnjim stadijima raka, a karakterizirano je padom tjelesne težine, općom slabošću, malaksalošću.