Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Idi na sadržaj

Wikipedia na hrvatskom jeziku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Wikipedia na hrvatskom jeziku
Snimak ekrana
Početna stranica Wikipedije na hrvatskom jeziku 17. januara 2021.
SloganWikipedija – Slobodna enciklopedija
KomercijalanNe
Vrsta sajtaInternetska enciklopedija
RegistracijaNeobavezna
Dostupni jezik/-ciHrvatski
VlasnikZadužbina Wikimedia
Početak rada16. 2. 2003.

Wikipedia na hrvatskom jeziku (hrvatski: Wikipedija na hrvatskome jeziku) jest verzija Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije u vlasništvu Zadužbine Wikimedia, na hrvatskom jeziku. Nastala je 16. februara 2003.[1] i danas ima preko 200.000 članaka i preko 5,1 miliona izmjena.[a] Ima preko 260.000 registriranih korisničkih računa, od kojih je 514 aktivno,[b] a administratora je 14.[a]

Krajem 2013. projekt je privukao pažnju međunarodnih medija zbog promoviranja fašističkog svjetonazora, pristranosti u vezi sa Srbima u Hrvatskoj, propagiranja anti-LGBT-tema upotrebom historijskog revizionizma i negiranjem ili ublažavanjem ozbiljnosti zločina ustaškog režima.

Tokom 2014. godine manje od 25 urednika napravilo je 100 izmjena mjesečno, dok je oko 150 urednika napravilo više od pet izmjena mjesečno.[2] Projekt ima preko 800 odabranih članaka (hrvatski: izabrani članci).[3]

Analiza pouzdanosti iz 2011.

[uredi | uredi izvor]

Ozren Kubelka (s Veleučilišta VERN) i Petra Šoštarić (s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu) izvršili su 2011. analizu pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku u odnosu na Hrvatsku enciklopediju, hrvatsku nacionalnu enciklopediju, u radu pod nazivom "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku".[4] Reprezentativni niz članaka analizirala su 24 recenzenta, stručnjaka iz raznih područja, prema parametrima informativnosti, tačnosti iznesenih informacija, dovoljnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Analiza je vršena unutar 11 kategorija: kultura i umjetnost, historija i biografije, medicina i zdravlje, tehnologija i primijenjene nauke, geografija, religija, prirodne nauke, matematika i logika, filozofija, sport te društvo i društvene nauke. Članci su raspodijeljeni upotrebom tehnika mašinskog učenja, a određivanje težine funkcija statistika urađeno je pomoću tf–idfa. Nasumično je izabrano ukupno 500 članaka u 250 parova koji su potom sortirani u kategorije da služe kao recenzentski uzorci.[5]

U oba uzorka predstavljene činjenice pobrojane su ručno – 3015 s Hrvatske enciklopedije, a 3315 s Wikipedije na hrvatskom jeziku. Uporedbom činjenične tačnosti ustanovljeno je da na svaku pronađenu grešku u Hrvatskoj enciklopediji, pronađene su 2,25 greške na Wikipediji na hrvatskom jeziku.[6] Analizom pojedinačnih kategorija ustanovljeno je da je najviše grešaka prisutno u kategoriji Filozofija, gdje su pronađene dvije greške na svakih deset članaka. Jedina kategorija u kojoj je Hrvatska enciklopedija imala više grešaka jesu Prirodne nauke, s omjerom 1,25:0,75 u korist Wikipedije na hrvatskom jeziku.[7] Od svih činjeničnih grešaka, odnos većih iznosio je 21:12, a odnos manjih 34:23. Stoga je omjer manjih činjeničnih grešaka općenito manji, s izuzetkom kategorije Društvo i društvene nauke gdje je odnos 3:1.

Analiza pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku zaključila je da u 74% članaka nije pronađena nijedna greška, a u 11% pronađena je jedna manja. Veće greške pronađene su u 5% članaka, dok je 4% članaka imalo i manje i veće greške. Ukupno 85% članaka ocijenjeno je "zadovoljavajuće informativnim" (bez grešaka ili s manjim greškama) nasuprot 92% članaka Hrvatske enciklopedije koji su ostvarili isti rejting.[8] Prema kriteriju dovoljnosti, 40% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku dobilo je najvišu ocjenu nasuprot 62% članaka Hrvatske enciklopedije. Najnižu ocjenu dobilo je 16% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku nasuprot 5% članaka Hrvatske enciklopedije.[9] Prema kriteriju objektivnosti, ustanovljeno je da 91% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku iznosi nepristrano stajalište nasuprot 98% članaka Hrvatske enciklopedije. Na Wikipediji na hrvatskom jeziku 2% članaka ocijenjeno je neobjektivnim, dok na Hrvatskoj enciklopediji takvu ocjenu nije dobio nijedan članak.[9] Prema subjektivnoj ocjeni recenzenata, 53% članaka s Hrvatske enciklopedije izabrano je za kvalitetniji članak kada se biralo između dva članka o istoj temi nasuprot 19,5% članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku, s tim da su recenzenti 27% članaka proglasili podjednakim po kvaliteti.[10]

Kontroverza o desničarskoj pristranosti iz 2013.

[uredi | uredi izvor]
Sitenotice postavljen 1. septembra 2013. Glasi: "Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista". Tekst je dostupan u arhivama.

Medijske reportaže o pristranosti

[uredi | uredi izvor]

U septembru 2013. prigovori o desničarskoj pristranosti administratora i urednika Wikipedije na hrvatskom jeziku privukli su pažnju medija nakon što je na Facebooku pokrenuta stranica Razotkrivanje sramotne hr.wikipedije, koja je stvorena u cilju skretanja pažnje na probleme.[11] Primjeri pristranosti u reportažama sastoje se od historijskog revizionizma poput ublažavanja ili negiranja zločina ustaškog režima i izjednačavanja antifašizma s oblicima totalitarizma.[12] Druge reportaže istaknule su pristranost u vezi sa Srbima u Hrvatskoj i LGBT-temama.[13][14] Navodi se da su "sve pokušaje da se sporni članci očiste od ekstremno desnih stavova i usklade s neutralnim, admini [...] onemogućili i neistomišljenicima blokirali pristup uređivačkom sučelju".[15] Vijest je objavio i hrvatski Jutarnji list, a reportaža je dospjela i na naslovnicu štampanog izdanja 11. septembra 2013.[16]

Izjave Željka Jovanovića

[uredi | uredi izvor]

Dva dana kasnije, tadašnji ministar obrazovanja, nauke i sporta Hrvatske Željko Jovanović, poručio je učenicima i studentima da izbjegavaju korištenje Wikipedije na hrvatskom jeziku.[17] U intervjuu za Novi list, izjavio je da je "mogućnost otvorenosti i relevantnosti vrela informacija koju bi Wikipedia mogla i trebala pružati, u hrvatskoj verziji potpuno dezavuirana što zasigurno nije nikada, pa ni sada, cilj pokretača Wikipedije, a niti ogromnog broja ljudi koji diljem svijeta svoje vrijeme i znanje nesebično dijele tim medijem. Hrvatski učenici i studenti su time oštećeni pa ih, nažalost, moramo upozoriti da je veliki dio sadržaja u hrvatskoj inačici Wikipedije ne samo dvojben nego i evidentno falsificiran, te ih stoga pozivamo da koriste pouzdanija vrela informacija u što spadaju i inačice Wikipedie [sic] na engleskom i drugim svjetskim jezicima."[17] Jovanović se također osvrnuo na urednike tog projekta nazivajući ih "minornom skupinom koja je uzurpirala pravo na uređivanje hrvatske inačice Wikipedije".[17]

Intervjui s historičarima

[uredi | uredi izvor]

U intervjuu za Index.hr, Robert Kurelić, profesor historije s Univerziteta Jurja Dobrile u Puli, okarakterizirao je Wikipediju na hrvatskom jeziku rekavši da je ona "ustvari [...] samo alat kojim se služe administratori stranice kako bi plasirali svoje političke ideje, a daje netočne i iskrivljene činjenice".[18] Za dva naročito istaknuta primjera uzeo je definiciju istrijanstva (istarski regionalizam), koji je opisan kao "pokret s određenom političkom konotacijom s ciljem nadnacionalnog regionalnog identiteta u hrvatskom dijelu Istre izmišljen radi smanjivanja broja Hrvata" i antifašizma, za koji se navodi da "danas predstavlja nekoliko pojmova zajedno: borba za komunizam i marksizam, borba protiv kapitalizma, titoizam s jugoboljševičkim genocidom nad protivnicima, razvojni genocid profitnog znanja, kulturocid, genetski duhovni, moralni i stvaralački poremećaj, ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda. Sve potpuno suprotno od prave riječi antifašizam s kojom se komunisti manipulacijski ukrašuju i sakrivaju".[18] Kurelić je zatim rekao da "[bi bilo dobro] da se veliki broj ljudi angažira i počne pisati objektivno na Wikipediji iznoseći točne podatke" zato što "[a]dministratori [...] žele iskoristiti srednjoškolce i studente koji u velikom broju koriste Wikipediju za mijenjanje njihovih ideja i stavova. To može postati ozbiljan problem".[18]

Snježana Koren, historičarka s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, dala je svoju ocjenu spornih članaka u intervjuu s hrvatskom novinskom agencijom HINA-om, rekavši da su "pristrani i zlonamjerni, a u jednom dijelu čak i nepismeni".[19] Također je izjavila sljedeće: "To su tipovi tekstova koje se mogu naći na strancima marginalnih udruga i pokreta, ali za njih ne bi smjelo biti mjesta na wikipediji" i izrazila sumnju u sposobnost njenih urednika da razaznaju dobro od zla.[19] Koren je dala zaključak da je primarni cilj takvih tekstova "rehabilitacija NDH" i da "se [to] ne može drugačije okarakterizirati nego kao ustaštvo".[19]

Procjena dezinformacija

[uredi | uredi izvor]

Godine 2021. Wikimedia Foundation objavila je oglas za radno mjesto "Ocjenjivača dezinformacija", s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na Wikipediji na hrvatskom jeziku.[20]

Miljokazi

[uredi | uredi izvor]
Jimmy Wales s Wikipedistima Wikipedije na hrvatskom jeziku na konferenciji u Zagrebu, 1. 10. 2008.
  • 25. april 2003 – Napravljen je prvi članak
  • 8. februar 2004 – 1000 članaka
  • 8. oktobar 2005 – 10.000 članaka
  • 3. decembar 2008 – 50.000 članaka
  • 7. juli 2011 – 100.000 članaka
  • 2. decembar 2014 – 150.000 članaka[21]
  • 6. novembar 2018 – 200.000 članaka

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Podaci ažurirani 6. 11. 2018.
  2. ^ Pod "aktivnim korisnicima" podrazumijevaju se korisnici koju su napravili barem jednu izmjenu u posljednjih 30 dana.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Glavna stranica". Wikipedia. Zadužbina Wikimedia. Pristupljeno 7. 7. 2017.
  2. ^ "Wikipedia Statistics Croatian". stats.wikimedia.org. Zadužbina Wikimedia. Pristupljeno 10. 12. 2014.
  3. ^ "Izabrani članci". Wikipedia na hrvatskom jeziku. Zadužbina Wikimedia. 18. 2. 2013. Pristupljeno 7. 7. 2017.
  4. ^ Kubelka i Šoštarić 2013.
  5. ^ Kubelka i Šoštarić 2013, str. 124–125.
  6. ^ Kubelka i Šoštarić 2013, str. 127.
  7. ^ Kubelka i Šoštarić 2013, str. 128.
  8. ^ Kubelka i Šoštarić 2013, str. 129.
  9. ^ a b Kubelka i Šoštarić 2013, str. 130.
  10. ^ Kubelka i Šoštarić 2013, str. 131.
  11. ^ Sampson, Tim (7. 7. 2017). "How pro-fascist ideologues are rewriting Croatia's history". dailydot.com. Pristupljeno 1. 7. 2015.
  12. ^ "Fascist movement takes over Croatian Wikipedia?". InSerbia News. Arhivirano s originala, 29. 9. 2013. Pristupljeno 13. 9. 2013.
  13. ^ "Trolls hijack Wikipedia to turn articles against gays". gaystarnews.com. 17. 9. 2013. Arhivirano s originala, 26. 5. 2018. Pristupljeno 7. 7. 2017.
  14. ^ I. T. (19. 6. 2013). "Tko prepravlja LGBT Hrvatsku na Wikipediji?". crol.hr. CroL. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 7. 7. 2017.
  15. ^ "Kako je hrvatsku Wikipediju uzurpirala ustašoidna desnica". Tportal. 11. 9. 2013. Pristupljeno 11. 9. 2013.
  16. ^ "Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije". Jutarnji list. 10. 9. 2013. Arhivirano s originala, 25. 3. 2016. Pristupljeno 7. 7. 2017.
  17. ^ a b c "Jovanović: Djeco, ne baratajte hrvatskom Wikipedijom jer su sadržaji falsificirani". Novi list. Arhivirano s originala, 1. 9. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2013.
  18. ^ a b c "Jovanovićeva poruka učenicima i studentima: Ne koristite hrvatsku Wikipediju!". Index.hr. Pristupljeno 13. 9. 2013.
  19. ^ a b c "Hr.wikipedija pod povećalom zbog falsificiranja hrvatske povijesti". Novi list. Arhivirano s originala, 16. 9. 2013. Pristupljeno 15. 9. 2013.
  20. ^ "Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto". tportal.hr. Pristupljeno 31. 1. 2021.
  21. ^ "Aktualno". Wikipedia na hrvatskom jeziku. Zadužbina Wikimedia. 7. 7. 2017. Pristupljeno 7. 7. 2017.
Literatura

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Wikipedia na hrvatskom jeziku
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_na_hrvatskom_jeziku&oldid=3536254"