Najbolja soja
| Soja | |
|---|---|
 Soja | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Rod: | Glycine |
| Vrsta: | G. max |
| Dvojno ime | |
| Glycine max L. Merr. | |
| Baze podataka | |
Soja (lat. Glycine max) je biljka mahunarka visoke hranjive vrijednosti. Postoje razne sorte soje, koje se razlikuju po obliku zrna, boji, okusu i kemijskim svojstvima. Sadrži vrlo velik postotak masti - oko 19% i bjelančevina - oko 37% te vitamine A i B skupine. U prehrani i industriji upotrebljava se u raznim oblicima kao što su: sojino mlijeko, sir poznat kao tofu, brašno, ulje, umak, briketi itd.
Industrijskaje biljka.
Soja je jedna od biljki, kojima se genetski manipulira. Genski modificirana soja se upotrebljava u sve više proizvoda.
Zbog uzgoja GMO soje, uništena su velika prostranstva šuma i travnjaka u Južnoj Americi. Pri uzgoju se koristi herbicid Roundup, koji je smrtonosan za životinje, koje žive u vodi, posebno za žabe, ali i za čovjeka. Rumunjska i Meksiko su zabranili uzgoj GMO soje, Grčka promet, a Ekvador uvoz hrane s GMO sojom.
Prema podacima Međunarodne organizacije za poljoprivredu i prehranu - FAO, u svijetu je 2005. proizvedeno 214.347.289 tona soje.
Uzgoj genetski modificirane soje u Argentini je prvih godina znatno povećao prinose. Idućih godina se korov prilagodio genetski modificiranoj soji, što je zahtijevalo još jače otrove za te prilagođene superkorove. Velikih skokova u uzgoju soje više nije bilo, a novi jači otrovi i superkorovi su uništili ostale kulture i divlje bilje, tako da je od nekadašnje flore ostala samo GMO soja i superkorovi.
Vanjske poveznice
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Soja |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Soja |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Soja |
