Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Aosta

Koordinate: 45°44′N 07°19′E / 45.733°N 7.317°E / 45.733; 7.317
Izvor: Wikipedija
Aosta
Comune di Aosta

Panorama grada
Država Italija
regijaValle d'Aosta
ČetvrtiArpuilles, Beauregard, Bibian, Bioulaz, Borgnalle, Brenloz, Busséyaz, Cache, La Combe, Les Capucins, Chabloz, Champailler, Collignon, Cossan, Cotreau, Duvet, Entrebin, Excenex, Les Fourches, Laravoire, Montfleury, Movisod, Pallin, Papet, Pléod, Porossan, La Riondaz, La Rochère, Roppoz, Saraillon, Saumont, Seyssinod, Signayes, Talapé, Tsanté, Tzambarlet, Vignole

Vlast
 • gradonačelnikBruno Giordano

Površina
 • Ukupna21 km²
Visina583
Koordinate45°44′N 07°19′E / 45.733°N 7.317°E / 45.733; 7.317

Stanovništvo (2012.)
 • Entitet34 657[1]

Vremenska zonaUTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj11100
Pozivni broj0165
Stranicawww.comune.aosta
Zemljovid
Aosta na zemljovidu Italije
Aosta
Aosta
Aosta na karti Italije

Aosta (francuski: Aoste) je glavni grad talijanske autonomne regije - Valle d'Aosta od 34 657 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Aosta leži na sjeverozapadu Italije u istoimenoj kotlini Aosta, na ušću rijeka Buthier i Dora Baltea, i kriùanju puteva koji vode prema alpskim prijevojima Mali i Veliki Sveti Bernard[2] i tunelu Mont Blanc, udaljena 114 km sjeverozapadno od Torina.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Porta Pretoria

Aosta je bila čvrsto uporište Salassa, keltskog plemena kojeg su Rimljani pokorili 25. pr. Kr. Rimski car August osnovao je već sljedeće 24. pr. Kr. novi grad Augusta Praetoria.[2]

Od 5. stoljeća, Aosta je sjedište dijeceze i centar kotline Valle d'Aosta, a 1945. postala je regionalni administrativni centar.[2]

Aosta je bila rodno mjesto Svetog Anselma (1033./34. – 1109.), nadbiskupa Canterburya.

Augustov slavoluk

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

U Aosti se nalazi mnoštvo vrlo dobro očuvanih rimskih spomenika i tragova njihova života, ostatke gradskih zidina, dvoja gradska vrata, teatar, amfiteatar, Augustov slavoluk, čak i dijelove ceste koja je vodila za Eporediu (današnja Ivrea).[2]

Aosta još i danas ima jasno vidljivi rimski ortogonalni raspored ulica, s jednakim insulama (stambenim blokovima).[2]

Od spomenika iz kasnijih razdoblja tu je katedrala Santa Maria Assunta i San Giovanni Battista, poznata po svojoj sakristiji i podnim mozaicima, i sjemeništarska crkva San Orso s romaničkim klaustrom i gotičkim korskim klupama.[2]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Aosta je trgovački centar svoje regije, s dobro razvijenom metalurškom industrijom. [2]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Valle d'Aosta (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 20. kolovoza 2013.
  2. a b c d e f g Aosta (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. kolovoza 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aosta