Bregenz
| Bregenz | |
|---|---|
 Panorama grada sa žičare | |
| Država |  Austrija |
| Savezna država |  Vorarlberg |
| Kotar (Bezirk) | Bregenz |
| Vlast | |
| • gradonačelnik | Markus Stellmacher |
| Površina | |
| • Urbano područje | 34.329 km²[1] |
| Visina | 427 m |
| Koordinate | 47°30′N 9°45′E / 47.500°N 9.750°E |
| Stanovništvo (2014.) | |
| • Urbano područje | 31.850[1] (927,8 stan./km²[1]) |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6900 |
| Pozivni broj | 05574 |
| Stranica | www.bregenz |
 | |
  Bregenz | |
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.[1]
Bregenz je administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.
Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1.063 metara do čijeg vrha vozi žičara.
On je pogranični grad jer su nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se prostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.
Taj dio Bodenskog jezera je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, sve dok Rimljani nisu zauzeli taj kraj i osnovali na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]
Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, područje naseljavaju germanski plemeni Alemani.
Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]
Od 1206. postao je ženidbom feud Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova 1451. prodali jedan dio Bregenza Habsburzima, a 1523. preostali dio. Habsburzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i da savezna država postane neovisni teritorij, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.
Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13. stoljeća i toranj s kapelom sv. Martina podignut između 1362. i 1366.[2]
Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu, a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana od 1696. do 1698. i stara gradska vijećnica iz 1511.).[2]
Bregenz ima državni muzej s kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.
Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici na jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, s gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]
Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]
Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana s administrativnim centrom u Bregenzu.[2]
Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]
-
Pogled s vidikovca na Pfänderu na grad i Bodensko jezero -
Crkva sv. Srca -
Gornji grad s fragmentom bedema -
Palača umjetnost (Kunsthaus)
