Cav
| Cav | |
|---|---|
| rijeka | |
 Obalni pojas rijeke Cav | |
| Položaj | |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 40 km |
| Površina porječja | 418 km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Sjunik, Armenija |
| • Nad. vis. | 1209 m |
| • Koord. | 39°04′16″N 46°18′37″E / 39.071111°N 46.310167°E |
| Ušće | Aras, Zangelanski rajon, Azerbajdžan |
| • Nad. vis. | 319,5 m |
| • Koord. | 39°0′30″N 46°41′13″E / 39.00833°N 46.68694°E |
| Ulijeva se u | Aras |
| Pritoci | Šikahog |
  izvor  ušće Cav na zemljovidu Armenije  | |
Cav ili Basutadžir (armenski: Ծավ, azerski: Bəsitçay, ruski: Цав, Басутаджур) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu. Duga je 40 km. Površina porječja iznosi 418 km2. Izvire u armenskoj pokrajini Sjunik na visini od 1209 metara. Lijeva je pritoka rijeke Aras u koju se ulijeva u Zangelanskome rajonu u Azerbajdžanu, na visini od 319,5 metara.
Prvih 25 kilometara teče u Armeniji, a preostalih u Azerbajdžan. Na granici između Armenije i Azerbajdžana u Cav se ulijeva rijeka Šikahog. Na rijeci se nalazi vodopad koji je visok oko 15 metara.[1]
U dolini rijeke nalazi se jedina šuma vodoklena na Kavkazu. Ovo je jedno od najrjeđih mjesta gdje vodoklen tvori šumu na velikome području. Cavska šuma istočnog vodoklena (Platanus orientalis) jedna je od najvećih vodoklenskih šuma na područja zemalja Zajednice neovisnih države. Trenutačno je zaštićeno prirodno područje. Na prostoru šume također rastu: Juglans regia, Celtis caucasica, Salix aegyptiaca, Populus euphratica, Sambucus nigra, Solanum nigricans, Rubus vulgaris, Periploca graeca, Vitis vinifera te bršljan. Travni pokrov zbog stalne ljudske intervencije uglavnom zastuplja korov i ruderalne vrste uz sudjelovanje elemenata šuma, livade i stepe. Površina šume iznosi 120 ha.[2][3]
U prostoru između rijeka Cav i Šikahog nalazi se Šikahoški rezervat.
- ↑ Заповедник Шикахогский, pristupljeno 19. listopada 2019.
- ↑ О нахождении ископаемых листьев платана — Platanus Sp. в Южной Армении (About the Finds of Fossilized Leaves of Platanus Sp. in Southern Armenia) (Diana Zardaryan) — Academia.edu, pristupljeno 19. listopada 2019.
- ↑ Шикахохский заповедник, pristupljeno 19. listopada 2019.
| ||||||||||||