Desinić

Desinić
grb
Crkva sv. Jurja u Desiniću
Država	Hrvatska
Županija	Krapinsko-zagorska
Načelnik	Zvonko Škreblin
Naselja	28 općinskih naselja
Površina	45 km2
Površina središta	1,5 km2
Koordinate	46°08′N 15°40′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2530
– gustoća	56 st./km2
Urbano	330
– gustoća	220 st./km2
Odredišna pošta	49216 Desinić
Stranica	desinic.hr
Desinić Desinić na zemljovidu Hrvatske

Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Admnistrativno središte Općine je naselje Desinić.

Zemljopis

Općina Desinić smještena je u Hrvatskom zagorju. Proteže se na 45 km². Nalazi se u blizini hrvatsko-slovenske granice (granični prijelaz Miljana).

Općinu Desinić čine naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo, Velika Horvatska.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Desinić imala je 3478 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja:

Desinić – 347 Desinić Gora – 153 Donji Jalšovec – 84 Donji Zbilj – 167 Dubravica Desinićka – 38 Gaber – 144 Gora Košnička – 116 Gornji Jalšovec – 84 Gornji Zbilj – 56

Gostenje – 96 Grohot – 32 Hum Košnički – 105 Ivanić Desinićki – 594 Ivanić Košnički – 33 Jazbina – 53 Jelenjak – 113 Klanječno – 61 Košnica – 105

Nebojse – 88 Osredek Desinićki – 51 Ravnice Desinićke – 202 Stara Ves Košnička – 22 Šimunci – 110 Škalić Zagorski – 37 Trnovec Desinićki – 115 Turnišće Desinićko – 136 Turnovo – 29 Velika Horvatska – 307

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati – 3412 (98,10)
• Slovenci – 21 (0,60)
• Srbi – 11 (0,32)
• Makedonci – 3
• Bošnjaci – 2
• Česi – 1
• Rumunji – 1
• Rusi – 1
• neopredijeljeni – 10 (0,29)
• nepoznato – 16 (0,46)

Općina Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4644	5466	5990	6324	6695	7656	7057	7442	7282	6835	5778	5145	4469	3808	3478	2933	2530
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Pregrada. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	199	234	249	281	351	393	283	365	343	332	318	348	315	366	347	367	330
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Desinić

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Desinić

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo Općine koje ima 15 članova. Dužnost predsjednika Vijeća trenutno obavlja Miljenko Ljubić.

Općinski načelnik je Zvonko Škreblin, a zamjenik načelnika Milivoj Dravinec.

Povijest

Desinić se nekad zvao Desinje. Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla" kao sjedište rimokatoličke župe sv. Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay...

Sam Desinić karakterističan je kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.J urja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji s vrlo skromnim mogućnostima.

Tipična obitavališta su bile drvene kućice, pokrivene slamom te karakterističnim svijetlo plavim interijerom.

"Odobrenje od Zemaljske vlade i biskupskog stola za otvorenjem nove župne crkve u Desiniću, g. 1902"

Prvi pisani tragovi popisa stanovništva općine Desinić potječu iz godine 1823. iz najstarije župne knjige "Status animarum" za župnikovanja Johanesa Sepoka i kapelovanja Josipa Strittoffa.

Školstvo je uvedeno tek 1843., uveo ga je orguljaš Mihalj Šibl iz Zlatara, postavši prvi učitelj u Desiniću. Od 1869. godine učiteljsku službu vodi Đuro Prejac, rodom iz sv.Margarete kod Ptuja, inače otac poznatijeg Jurice Ðure Prejca. Školu je počela graditi općina Desinić još 1864. godine, a dograđena je 1865., kad počinje i nastava. U vrijeme kraljevine Jugoslavije u osnovnoj školi u Desiniću postoji društvo "Jugoslavenskog Sokola". Društvo je bilo vrlo prosrpski orijentirano. Djecu su tjerali u tu društvo, tako je 1934. učenik Juro Papić iz Jalšovca Donjeg ugrizao učitelja Meštrića za potkoljenicu dok ga je ovaj tukao, zbog neažuriranosti u društvu "Sokol".

U to vrijeme najpoznatiji desinčanec trgovac Željko Hohnjec gradi dizel-električnu centralu, vodovod s vodocrpnom postajom i spremnikom na bregu iznad Lugarića, modernu farmu sa silosima te voćnjake.

Godine 1942. na proljeće u Desinić dolazi ustaški tabornik Masnec, kao jedini domaći ustaša. Većinom učitelji prelaze na partizansku stranu, najaktivniji u suradnji s partizanima je bio Josip Štimac-Učo. Desinić u drugom svjetskom ratu nije puno stradao.

Poslije rata vladala je velika neimaština u Desiniću, tada gubi status općine i postaje mjesna zajednica. Počela je nacionalizacija i tkz. agrarna reforma, tako da danas imamo jako puno rascjepkanih zemljišta i domaćinstva.

1945. osniva se Seljačko nabavno-potrošačka zadruga. Osnuju se i seoske zadruge (Trnovec,Jelenjak,Košnica,Gaber i Ravnice), koje se 1961. udružuju u jedinstvenu Poljoprivrednu zadrugu Desinić, kao pravni nasljednik Vinogradarsko-vinarske zadruge osnovane 1931. Zadruga postaje nosioc ekonomskog rasta MZ Desinića pa time i centar političke i financijske moći Desinića.

Desinčani su sredinom šezdesetih pa sve do osamdesetih godina 20.st. iseljavali trbuhom za kruhom, u zemlje zapadne Europe, Ameriku ili Australiju.

Poznate osobe

• Đuro Prejac
• s. Gaudencija Šplajt, katolička redovnica, žrtva komunističkog režima

Spomenici i znamenitosti

Dvorci Veliki Tabor i Velika Horvatska. Također, kao i u cijelom Zagorju prisutni su sakralni objekti (crkva Svetog Jurja, kapelice i raspela).

Obrazovanje

U Općini postoji osnovna škola Đure Prejca.

Šport

Malonogogometni turnir 'Desinić' održava se od 1990.

Vanjske poveznice

• Općina Desinić – službene stranice
• Stare službene stranice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2021. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Desinić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.