Frank Watson Dyson
| Frank Watson Dyson | |
 | |
| Rođenje | 8. siječnja 1868. Measham, Leicestershire, Ujedinjeno Kraljevstvo |
|---|---|
| Smrt | 25. svibnja 1939. na moru |
| Državljanstvo | Englez |
| Polje | Astronomija |
| Institucija | Ravnatelj Zvjezdarnice Greenwich |
| Alma mater | Sveučilište u Cambridgeu |
| Poznat po | Dokazao Einsteinovu teoriju o utjecaju gravitacijskog polja na svjetlost i time teoriju relativnosti |
| Istaknute nagrade | član Kraljevskog društva |
| Portal o životopisima | |
Frank Watson Dyson (Measham, 8. siječnja 1868. – na moru, 25. svibnja 1939.), engleski astronom. Ravnatelj Zvjezdarnice Greenwich (od 1910. do 1933.). Proučavao gibanje i raspored zvijezda, te spektre Sunčeve kromosfere i korone. Organizirao ekspedicije na pomrčinu Sunca 1919., kada je dokazana Einsteinova teorija o utjecaju gravitacijskog polja na svjetlost. Uveo radio signale točnog vremena.[1]
Podrobniji članak o temi: Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi mlađaka, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga Mjesečeva čvora. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 dana). U jednoj godini moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana (eklipsna ili drakonistička godina).
Pomrčina Sunca može biti potpuna (totalna), prstenasta (anularna), djelomična (parcijalna) i hibridna (kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta). Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca eliptična. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina. Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa (zone totaliteta). Sjena nije šira od 270 kilometara i putuje brzinom od 1 km/s, pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 minute 31 sekundi. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce; od prvoga do četvrtoga dodira mogu proći do 3 sata. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz Hrvatske, zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081.[3]
- ↑ Dyson, Frank Watson, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
- ↑ Dyson, F. W.; Eddington, A. S.; Davidson, C. 1920. A Determination of the Deflection of Light by the Sun's Gravitational Field, from Observations Made at the Total Eclipse of May 29, 1919. Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences. 220 (571–581): 291. Bibcode:1920RSPTA.220..291D. doi:10.1098/rsta.1920.0009 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć)
- ↑ pomrčina, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.