Han Kinezi
Han Kinezi Han 漢人 | |||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Kinezi | |||||||||||||||||||||
Ukupno pripadnika | |||||||||||||||||||||
1.300.000.000[1] | |||||||||||||||||||||
Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||
Jezik | |||||||||||||||||||||
Kineski | |||||||||||||||||||||
Vjera | |||||||||||||||||||||
Nereligioznost Budizam Taoizam Konfucijanizam Mahajana Kršćanstvo | |||||||||||||||||||||
Povezane etničke grupe | |||||||||||||||||||||
Huej Bai |
Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika. Nastanjeni su najviše u Kini, ali također imaju mnogo iseljenika u svijetu, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, nemali broj i u Africi, Aziji, Europi, te Sjevernoj i Južnoj Americi. Iseljavanja Kineza počinju 1276., to jest nakon mongolske invazije. Mnogi sele u predjele jugoistočne Azije, i naseljavaju urbana središta gdje se bave trgovinom. Ona ostaje glavna preokupacija njihovih iseljenika sve do današnjih dana. U mnogim zemljama Kinezi postaju biznismeni, neki su obični mali trgovci ali postaju i vlasnici velikih međunarodnih korporacija. Bogati ili siromašni Kinezi ostaju vjerni svojoj tradicionalnoj kulturi, pa im je riža i danas glavna hrana, a štapići za jelo i dalje su glavni pribor. Posebna se pažnja posvećuje običajima vjenčanja i braka.
Tijekom japanske okupacije Kine u Drugom svjetskom ratu, među iseljenim Han Kinezima počinje rasti nacionalistički pokret. Članovi pokreta počinju Kini pružati snažnu potporu. Kada su komunisti 1949. zavladali zemljom, Kinezi i dalje pružaju svesrdnu pomoć domovini, ne zato što vole komuniste i njihovu ideologiju, nego jer je domovina ujedinjena.
Kina ima 340 milijuna obitelji, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci.
Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika. Najbrojnija etnička grupa Han Kinezi također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata.
- Dan Kinezi, poznati kao 'narod s brodova' sebe zovu Soisangyan, govore jezikom yue, a žive uz južnu obalu Kine u Guangdongu, Guangxiju, na otoku Hainan, Makau i mnogi na brodovima u Hong Kongu. Ima ih oko 4.500.000. Oni nisu pravi Han Kinezi, nego manjina koja se vodi kao dio nacionalnosti Han.
- Gan Kinezi (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 38.087.000 ljudi, žive u Kini u provincijama Jiangxi i Hubei, te dijelovima provincija Anhui, Hunan i Fujian, a glavnina je koncentrirana uz rijeku Fuhe. Govore jezikom gan koji ima nekoliko dijalekata. Zovu se chang-jing, yi-liu, ji-cha, fu-guang, ying-yi.
- Hainanski Kinezi žive u 5 država (najviše u Kini), na otoku Hainan, obali nasuprot Hainana i obali sjeveroistočno od Hongkonga. Ima ih 5.964.000. Ostali žive u Kambodži (14.000), Maleziji (104.000), Singapuru (170.000) i Tajlandu (6.500). Govore dijalektom jezika min nan koji ima 25.725.000 govornika u Kini (1984).
- Hui'an Kinezi, (160.000) žive u Kini u blizini grada Chongwu u okrugu Hui'an i na kopnu uz Tajvanski prolaz. Govore jezikom min dong i pripadaju nacionalnosti Han. Njihova kultura je jedinstvena u Kini (motiv leptira, tetoviranja i oblaganje zubiju u zlato), baštinjeni su od starog plemena Yue.
- Huizhou Kinezi iz Kine (4.537.000) govore huizhou jezikom a naseljeni su na jugu provincije Anhui na obalama rijeke Xi'nan i na sjeveru provincije Jiangxi. Huizhou vuku porijeklo od Zhou naroda. Na glasu su kao trgovci, a za njih ostali Kinezi kažu da 'nema tako malene tržnice gdje nema naroda Huizhou' .
- Jin Kinezi (57.465.000), svi iz Kine u provincijama Shanxi (glavnina), a ostali u Shaanxiu i Henanu, govore jinyu jezik. Njihovi preci iz dinastije Qin (221. – 207. g. pr. n.e.) osnivaju prvo Kinesko Carstvo kojim vlada Qin Shihuang (Qin Shi Huang). Po imenu Qin i je Kina možda dobila ime.
- Kantonski Kinezi (Nung), veoma brojna grupa Han Kineza nastanjenih poglavito u provincijama Guangdong i Guangxi koji govore jezikom yue, ima više dijalekata. Rašireni su u 37 država s ukupno 73.172.000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u Maleziji, gdje ih živi 1.356.000.
- Mandarinski Kinezi (najveća Han grupa), Han Kinezi u najužem smislu. Naziv Mandarin dolazi preko portugalskog čiji je korijen u sanskrtskom. Portugalci ovu riječ koriste da označe i narod (kineski narod; vidi više) i jezik kojim oni govore (mandarinski). 786.076.000 pripadnika u svijetu (u Kini 769.330.000). Žive u 84 države.
- Min Bei Kinezi ili Sjeverni Min (3.136.000 ), žive u 5 država, najviše u Kini (2.706.000), najviše u sjevernom Fujianu, ostali u Brunej, Maleziji, Singapur i Tajland. Dio su nacionalnosti Han.
- Min Dong Kinezi, ili Istočni Min. Naseljeni poglavito u Fujianu
- Min Nan Kinezi (39.670.000), ili Južni Min, uglavnom u Kini (32.601.000) u južnom Fujianu, govore min nan. Granica govornog područja naroda Min Nan i Min Bei vidljiva je upravo na mjestu gdje je u 10. stoljeću došlo do cijepanja sjevernog dijela kraljevstva Min od kraljevstva Yin u Fujianu. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2.021.000). Također u Singapuru, Tajlandu, Filipinima, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje.
- Min Zhong Kinezi ili Središnji Min, (683.000 govornika 1987.), govore min zhong, žive u središnjem Fujianu u Kini. Dio su nacionalnosti Han.
- Puxian Kinezi u provinciji Fujian, Kina (2.706.000) i nešto u Maleziji i Singapuru. Naziv dolazi po okruzima Putian i Xianyou
- Shaojiang Kinezi, oko 920.000, naseljenih na relativno malenom području u okruzima Shaowu, Guangze, Jiangle i Shunchang zapadno od rijeke Futunxi u Fujianu. Dio nacionalnosti Han.
- Shaozhou Kinezi, (961.000) govore min nan a rasprostranjeni su na sjeveru provincije Guangdong i susjednim područjima Hunana i Jiangxia.
- Waxiang Kinezi (328.000) govore Waxianghua i predstavljaju mješavinu naroda Mjao i Kineza, koja živi na zapadu Hunana u planinama Wuling uključujući Yuanling, Chunxi, Jishou, Guzhang i Dayong. Susjedni Hani, Mjao i Tujia ne mogu ih razumjeti i jezik im je neklasificiran odnosno nesrodan svim živim jezicima. Politički se vode se kao dio nacionalnosti Han.
- Wu Kinezi čine dio naciionalnosti Han, oko (84.202.000) s glavnim središtem u gradu Šangaju, otok Chongming, no živi na dalekom širem području Kine u provincijama Zhejiang i Jiangsu, na nekih 137.500 četvornih kilometara, te u još sedam država.
- Xiang Kinezi ili Hunanski Kinezi, u provinciji Hunan, (35.615.000) u Kini, govore xiang koji ima 3 dijalekta changyi, luoshao i jishu. Na njihovom području nalazi se Changsha. Dio su nacionalnosti Han. Živi ih znatan broj i u Maleziji, UK i SAD.
- Xunpu Kinezi govore min nan, dio su nacionalnosti Han, a sebe smatraju posebnim narodom. Malobrojni Xunpu, njih oko 1.000 živi u ribarskom selu Xunpu na obali Fujiana.
- Kristal. Porculan je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C.
- Svila. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija Jiangsu i grad Suzhou, te dinastije Song, Ming i Qing. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji.
- Lak. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora.
- Žad. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i bambusom pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. Nefrit koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog Turkistana.
- Bambus. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela.
- Lončarstvo. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada Yixing nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom zisha. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje čaja.
Staru kinesku arhitekturu karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo, jedino za koje se prije smatralo da se može vidjeti s mjeseca, svakako je Veliki zid.
U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti zmaj ili feniks bojan je na zelenoj podlozi zlatnom bojom.
Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod budističke nailazimo na hramove i pagode, te na razne strukture (na primjer oltari) u taoističkoj.
Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu.
Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom.
Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno pismo (ideografsko ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u dinastiji Istočni Han razvilo se 9,535 znakova, slijedi: dinastija Liang (16,917), Sjeverni Song (26,149), Ming (32,200), Qing ((47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih.
Čaj je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod drveta, kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo lišće (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je eksperiment, i otada je nastao običaj pijenja toga napitka u Kini.
- ↑ 1.240.000.000 u Narodnoj Republici Kini (92% stanovništva) (CIA Factbook Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. prosinca 2017. (Wayback Machine) 2014.), oko 22.000.000 u Tajvanu, i preko 50.000.000 u ostalom svijetu.
- ↑ CIA Factbook Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2016. (Wayback Machine): "Han Chinese 91.6%" out of a reported population of 1,355 billion (July 2014 est.)
- ↑ Department of Statistics Malaysia Official Portal. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2016.
- ↑ Race Reporting for the Asian Population by Selected Categories: 2010 more information. United States Census Bureau. Pristupljeno 19. siječnja 2014.
- ↑ Archived copy (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 21. listopada 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)