Mitridat I. Partski – Wikipedija

Mitridat I. Arsak V.^[1] (perzijski: مهرداد ‎Mehrdād [meɦrˈdɔːd]) je bio vladarom Partskog Carstva. Bio je iz dinastije Arsakida. Vladao je od 171. pr. Kr. do 135. pr. Kr. Naslijedio je Fraata I. na prijestolju. Zvali su ga i Arsak VI. Energetes, i Philhellen ("prijatelj Grka").^[2]

O ocu mu se malo zna, pa se pretpostavlja da je bio sin Frijapatija, a mlađi brat Fraata I. (prema Justinu), a moguće i Artaban I.). Moguće je i da imao i četvrtog brat, no četvrtom ime nije poznato. Taj četvrti imao je sinove, odnosno to su bili Frijapatovi sinovci: partski kralj Arsak IX. Gotarz I. Partski.

Iako je njegov brat bio vladao Partijom i imao je više sinova, za prijestolonasljednika izabrao svog brata Mitridata I.^[3]

Proširio je partsku državu osvojivši Iran, Mediju i grčko-baktrijsku državu. 141. pr. Kr. pobijedio je Seleukovića Dmitra II. Nikatora Filadelfa, što je za posljedicu imalo pripajanje Mezopotamije partskoj državi, a Dmitar II. Nikator pao je u partsko zarobljeništvo. Poslan je u Hirkaniju gdje je oženio Mitridatovu kćer Rhodogunu.

Mitridata je na prijestolju naslijedio sin Fraat II. Uz sina imao je kći Rodogunu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Verstandig.
↑ Colledge.
↑ Justin,, xliv, 5.

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

André Verstandig, Histoire de l'Empire parthe (-250 - 227), Le Cri Histoire édition (Belgique), 2001., str. 57 - 79, ISBN 2-87106-279-X
Malcolm A. R. Colledge: The Parthians. Thames and Hudson, London, 1967., str. 28–30
Mitridat I. na parthia.com (engleski)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Iranski vladari

Stari vijek

Medijska dinastija (728. – 550. pr. Kr.)	Dejok • Fraort • Madije • Kijaksar • Astijag

Ahemenidska dinastija (550. – 330. pr. Kr.)	Ahemen • Teisp • Kir I. • Arijaramn • Arsam • Kambiz I. • Kir Veliki • Kambiz II. • Smerdis • Darije Veliki • Kserkso I. • Artakserkso I. • Kserkso II. • Sogdijan • Darije II. • Artakserkso II. • Artakserkso III. • Artakserkso IV. • Darije III.

Strana vladavina (330. – 247. pr. Kr.)	Vidi: Popis argeadskih i seleukidskih vladara

Arsakidska dinastija (247. pr. Kr. – 224.)	Arsak I. • Tiridat I. • Arsak II. • Frijapatije • Fraat I. • Mitridat I. • Fraat II. • Artaban I. • Mitridat II. • Gotarz I. • Orod I. • Sinatruk I. • Fraat III. • Mitridat III. • Orod II. • Pakor I. • Fraat IV. • Tiridat II. • Musa • Fraat V. • Orod III. • Vonon I. • Artaban II. • Tiridat III. • Gotarz II. • Vardan I. • Vonon II. • Vologaz I. • Vardan II. • Vologaz II. • Pakor II. • Artaban III. • Hozroje I. • Vologaz III. • Mitridat IV. • Partamaspat • Sinatruk II. • Vologaz IV. • Hozroje II. • Vologaz V. • Vologaz VI. • Artaban IV.

Sasanidska dinastija (224. – 651.)	Ardašir I. • Šapur I. • Hormizd I. • Bahram I. • Bahram II. • Bahram III. • Narseh • Hormizd II. • Šapur II. • Ardašir II. • Šapur III. • Bahram IV. • Jezdegerd I. • Bahram V. • Jezdegerd II. • Hormizd III. • Peroz I. • Balaš • Kavad I. • Zamasp • Hozroje I. • Hormizd IV. • Bahram Čobin • Hozroje II. • Kavad II. • Ardašir III. • Šahrabaraz • Boran • Azarmedukt • Hozroje III. • Hormizd V. • Hozroje IV. • Jezdegerd III.

Srednji vijek

Strana vladavina (651. – 821.)	Vidi: Popis rašudinskih, omejidskih i abasidskih kalifa

Tahiridska dinastija (821. – 873.)	Tahir I. • Talha • Abdulah • Tahir II. • Muhamed

Safaridska dinastija (861. – 1003.)	Jakub • Amru I. • Tahir I. • Laith • Muhamed I. • Mufadal • Amru II. • Ahmed • Halaf

Samanidska dinastija (819. – 999.)	Saman Hoda • Asad • Nuh bin Asad • Jahja • Elijas • Ibrahim • Ahmed I. • Nasr I. • Ismail • Ahmed II. • Nasr II. • Nuh I. • Abdul Malik I. • Mansur I. • Nuh II. • Mansur II. • Ismail Muntasir • Abdul Malik II.

Bujidska dinastija (934. – 1055.)	Ali • Hasan • Ahmad • Adud • Iz • Faher • Muajad • Šaraf • Samsam • Šams • Abu Taleb Rostam • Baha • Mušarif • Sultan • Kavam • Sama • Abu Kalidžar • Džalal • Abu Nasr Hozroje Firuz • Abu Mansur Pulad Sutun

Gaznavidska dinastija (963. – 1187.)	Alp Tegin • Sabuk Tegin • Ismail I. • Mahmud • Muhamed • Masud • Mavdud

Seldžučka dinastija (1037. – 1077.)	Togrul I. • Alp Arslan • Malik-šah I. • Mahmud I. • Barkijaruk • Malik-šah II. • Muhamed I. • Ahmed Sandžar • Mahmud II.

Guridska dinastija (1161. – 1206.)	Saif • Gijas • Šahab Muhamed

Horezmijska dinastija (1077. – 1231.)	Anuštegin • Ekinči • Muhamed I. • Atsiz • Il-Arslan • Sultan-šah • Takeš • Muhamed II. • Džalal

Strana vladavina (1231. – 1501.)	Vidi: Popis mongolskih, ilhanidskih i timuridskih vladara

Novi vijek

Safavidska dinastija (1501. – 1736.)	Ismail I. • Tahmasp I. • Ismail II. • Muhamed Hodabanda • Abas Veliki • Safi I. • Abas II. • Sulejman I. • Sultan Husain • Tahmasp II. • Abas III.

Hotakijska dinastija (1709. – 1738.)	Mir Vais • Abdul Aziz • Mahmud • Ašraf • Husein

Afšaridska dinastija (1736. – 1796.)	Nader-šah • Adel-šah • Ebrahim • Šaheroh

Zandijska dinastija (1750. – 1794.)	Karim-han • Muhamed Ali-han • Abol Fateh-han • Zaki-han • Sadek-han • Ali Morad-han • Džafar-han • Sajed Morad-han • Lotf Ali-han

Kadžarska dinastija (1785. – 1925.)	Muhamed-han • Fateh Ali-šah • Muhamed-šah • Mahd-e Olia • Nasrudin-šah • Mozafaradin-šah • Muhamed Ali-šah • Ahmed-šah

Najnovije doba

Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.)	Reza-šah Pahlavi • Mohammed Reza Pahlavi

Islamska republika (1979. – danas)	Imam Homeini • Ali Hamenei