Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Opovo

Koordinate: 45°03′N 20°25′E / 45.050°N 20.417°E / 45.050; 20.417
Izvor: Wikipedija
Opovo
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugJužnobanatski okrug
OpćinaOpovo

Površina
 • Ukupna48.6 km²
Visina67 m
Koordinate45°03′N 20°25′E / 45.050°N 20.417°E / 45.050; 20.417

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet4.693
(97 st./km²)

Poštanski broj26204
Pozivni broj013
Registarska oznakaPA
Zemljovid
Opovo na zemljovidu Srbije
Opovo
Opovo

Opovo ili Opava (srp.: Опово)[1] je naselje u Vojvodini (Srbija), središte istoimene općine Opovo.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Opovo je seosko naselje u općini Opovo u Južnobanatskom okrugu. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Tamiš sjeverno od Beograda.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Ulica u Opovu

U okolici Opova postoje bogata arheološka nalazišta koja pripadaju periodu Starčevačke kulture. Iskopavanja su vršili američki arheolozi osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Neki od pronađenih predmeta nalaze se u muzeju u Pančevu. Velike zasluge pronalasku mnogobrojnih predmeta koji pripadaju tekovinama starčevačke kulture na teritoriji Opova pripadaju katoličkom svećeniku Andeasu Majeru, koji je te predmete sakupljao i predao ih pančevačkom muzeju.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju živi 4.693 stanovnika, od toga 3.742 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 1.500 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,13.[2]

Naselje je pretežno naseljen Srbima, početkom '90-ih godina prošloga stoljeća mnogo se Hrvata zbog pritisaka odselilo iz Opova, tako da danas Hrvati koji čine 5,77% stanovništva i najbrojnija su manjina u naselju. Opovski su Hrvati dali poznatog atletskog rekordera, državnog reprezentativca i poznatog partizanskog borca Jovana Mikića Spartaka.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu, 14. srpnja 2016. (pristupljeno stranici 4. prosinca 2017.)
  2. Statistički zavod SrbijeArhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine)
  3. (srpski) Subotic nekada Stevan Mačković: Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.

Izvor

[uredi | uredi kôd]