Petrovac (općina u BiH)
| Petrovac | |
|---|---|
 Cesta prema Ribniku | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet |  Republika Srpska |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 361 |
| Stranica | drinic.rs.ba |
 | |
 Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini | |
Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od manjeg dijela općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj.
Općinsko je središte naseljeno mjesto Drinić.
Općina Petrovac je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovače i Srnetice. Brojni su izvori i potoci.
| Stanovništvo općine Petrovac | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Srbi | 358 (99,17%) | |||||
| Hrvati | 0 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 3 (0,83%) | |||||
| ukupno | 361 | |||||
Općinu Petrovac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]
Bravski Vaganac, Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac i Podsrnetica.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Bosanski Petrovac koja je ušla u sastav Federacije BiH.
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Područje općine Petrovac je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada vodio do na vrh ovoga brda.
Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutirani u austrijsko-ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.
U 2. svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.
Iako je na početku rada, i početkom 20. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.
Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko-gospodarsko društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je gospodarska grana koja je u Driniću tek počinje s razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela s većim smještajnim kapacitetima.
U Driniću je spomenik antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Odmah pored ovog zdanja nalazi se i spomen-ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.
U Driniću ima jedna osnovna škola.
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. ožujka 2020.
- ↑ Petrovac u NOB, Opštinski SUBNOR, 1974.
- Službene stranice općine Petrovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. svibnja 2020. (Wayback Machine)
| |||||