Raniji Shu

	Raniji Shu 前蜀; Qiánshǔ
	Kraljevstvo
	Lokacija Ranijeg ShuaRanji Shu (smeđe) i ostale kineske države 923. god.
Glavni grad	Chengdu
Jezik/ci	Ba-Shu kineski
Vlada
	Car
- 907. – 918.	Wang Jian
- 918. – 925.	Wang Yan
Povijest	Pet dinastija i Deset kraljevstava
- pad dinastije Tang	1. srpnja 907.
- Shu je promijenila službeno ime "Shu" u "Han"	917. – 918.
- osvajanje Kasnijeg Tanga	925.

Veliki Shu (kineski: 大蜀, pinyin: Dàshǔ) odnosno Han (漢, Hàn),^[1] koja se u kineskoj historiografiji retroaktivno naziva Raniji Shu (前蜀, Qiánshǔ) je država koja je postojala u današnjoj jugozapadnoj Kini u periodu neposredno nakon pada dinastije Tang, odnosno predstavljala jedno od Deset kraljevstava. Njen osnivač je bio general Wang Jian kojega je 891. godine dinastija Tang imenovala za upravitelja zapadnog Sečuana. Koristeći slabost središnje vlasti svoju je teritoriju proširio na istok, ad bi 903. godine uspio ishoditi status nasljednog vladara vazalne države dinastije Tang. Kada je suparnički gospodar rata Zhu Wen 907. godine svrgnuo Aija, posljednjeg cara dinastije Tang i proglasio novu dinastiju Kasniji Liang, Wang Jian je to odbio priznati i umjesto toga je sebe proglasio carem nove države sa sjedištem u Chengduu. Zahvaljujući Wang Jianovoj diplomatskoj i vojničkoj sposobnosti, država je uspjela očuvati nezavisnost od Kasnijeg Lianga. Situacija se, pak, promijenila kada je Wang Jiana naslijedio njegov nesposobni sin Wang Yan, odnosno kada je 923. dinastiju Kasniji Liang na sjeveru Kine svrgnula dinastija Kasniji Tang. Trupe Kasnijeg Tanga su 925. god. poduzele pohod na Sečuan u kojemu je Država Shu okupirana. No, središnja vlast na tom području se nije dugo održala i već 934. god. je osnovana nova država, u historiografiji poznata kao Kasniji Shu.

Vladari

Hramsko ime	Postumno ime	Prezime i osobno ime	Godine vladavine	Prijestolno ime s godinama trajanja
Konvencionalno kineski: prezime, pa ime
高祖 Gao Zu	ne koristi se	王建 wang jian	907. – 918.	Tianfu (天復 tian fu) 907. Wucheng (武成 wu cheng) 908. – 910. Yongping (永平 yong ping) 911. – 915. Tongzheng (通正 tong zheng) 916. Tianhan (天漢 tian1 han) 917. Guangtian (光天 guang tian) 918.
後主 Hou Zhu	nema	王衍 wang yan	918. – 925.	Qiande (乾德 qian2 de2) 918. – 925. Xiankang (咸康 xian kang) 925.

Izvori

↑ Ime je službeno promijenjeno 917.-918. Izraz "Han" se ne koristi kako bi se izbjegla zabuna s istovremeno proglašenom državom Veliki Han (kineski: 大漢, pinyin: Dàhàn), kasnije poznatom kao Južni Han.

Mote, F.W. 1999. Imperial China: 900–1800. Harvard University Press. ISBN 0-674-01212-7

[1] Ime je službeno promijenjeno 917.-918. Izraz "Han" se ne koristi kako bi se izbjegla zabuna s istovremeno proglašenom državom Veliki Han (kineski: 大漢, pinyin: Dàhàn), kasnije poznatom kao Južni Han.

[1]