Aproksimacija eksponencijalne funkcije u ishodištu Taylorovim polinomima n-tog stupnja
U matematičkoj analizi Taylorov red ili Taylorov razvoj funkcije u nekoj točki zbroj je beskonačno mnogo n -tih potencija varijable množenih n -tim derivacijama funkcije izvrijednjenim toj točki.
Da bi se definirao Taylorov red funkcije
f
{\displaystyle f}
ona mora biti klase
C
∞
{\displaystyle C^{\infty }}
na nekom intervalu
I
{\displaystyle I}
, što znači da ima n-tu derivaciju za svaki prirodan broj
n
{\displaystyle n}
i da su te derivacije neprekidne funkcije na
I
{\displaystyle I}
. U točki
c
{\displaystyle c}
intervala
I
{\displaystyle I}
Taylorov red za funkciju
f
{\displaystyle f}
glasi:[ 1]
f
(
c
)
+
f
′
(
c
)
1
!
(
x
−
c
)
+
f
″
(
c
)
2
!
(
x
−
c
)
2
+
⋯
+
f
(
n
)
(
c
)
n
!
(
x
−
c
)
n
+
…
{\displaystyle f(c)+{\frac {f'(c)}{1!}}(x-c)+{\frac {f''(c)}{2!}}(x-c)^{2}+\dots +{\frac {f^{(n)}(c)}{n!}}(x-c)^{n}+\dots }
Za
c
=
0
{\displaystyle c=0}
Taylorov red se naziva Maclaurinov red. Gornji red može divergirati za svako
x
≠
c
{\displaystyle x\neq c}
ili konvergirati nekoj drugoj funkciji, pa su za definiciju funkcije potrebna dodatna ispitivanja derivacija
f
(
n
)
{\displaystyle f^{(n)}}
.
Taylorov razvoj izvor je mnogih razvoja funkcija u redove koji se upotrebljavaju za približni izračun ili za definiciju funkcija. Neki od Taylorovih redova za elementarne funkcije jesu:
e
x
=
∑
n
=
0
∞
x
n
n
!
{\displaystyle e^{x}=\sum _{n=0}^{\infty }{\frac {x^{n}}{n!}}}
sin
x
=
∑
n
=
0
∞
(
−
1
)
n
x
2
n
+
1
(
2
n
+
1
)
!
{\displaystyle \sin x=\sum _{n=0}^{\infty }(-1)^{n}{\frac {x^{2n+1}}{(2n+1)!}}}
cos
x
=
∑
n
=
0
∞
(
−
1
)
n
x
2
n
(
2
n
)
!
{\displaystyle \cos x=\sum _{n=0}^{\infty }(-1)^{n}{\frac {x^{2n}}{(2n)!}}}
Za približni izračun koristi se Taylorov polinom :[ 1]
T
n
(
x
)
=
f
(
c
)
+
f
′
(
c
)
1
!
(
x
−
c
)
+
⋯
+
f
(
n
)
(
c
)
n
!
(
x
−
c
)
n
{\displaystyle T_{n}(x)=f(c)+{\frac {f'(c)}{1!}}(x-c)+\dots +{\frac {f^{(n)}(c)}{n!}}(x-c)^{n}}
gdje se funkcija
R
n
(
x
)
=
f
(
x
)
−
T
n
(
x
)
{\displaystyle R_{n}(x)=f(x)-T_{n}(x)}
naziva n-ti ostatak funkcije
f
{\displaystyle f}
i može se zapisati u Lagrangeovom integralnom obliku:
R
n
(
x
)
=
∫
c
x
f
(
n
+
1
)
(
t
)
n
!
(
x
−
t
)
n
d
t
{\displaystyle R_{n}(x)=\int _{c}^{x}{\frac {f^{(n+1)}(t)}{n!}}(x-t)^{n}dt}
Konvergencija Taylorovog razvoja funkcije
f
{\displaystyle f}
zavisi od brzine rasta derivacija
f
(
n
)
{\displaystyle f^{(n)}}
u okolini točke
c
{\displaystyle c}
. U vezi s tim može se pokazati sljedeći teorem:
Neka je
f
{\displaystyle f}
realna funkcija klase
C
∞
{\displaystyle C^{\infty }}
definirana na intervalu
I
{\displaystyle I}
. Ako postoji prirodan broj
n
0
{\displaystyle n_{0}}
i realni pozitivni brojevi
δ
,
M
,
C
{\displaystyle \delta ,M,C}
takvi da je
|
f
(
n
)
(
x
)
|
≤
C
⋅
M
n
⋅
n
!
{\displaystyle |f^{(n)}(x)|\leq C\cdot M^{n}\cdot n!}
za svako
x
{\displaystyle x}
iz intervala
I
′
=
(
c
−
δ
,
c
+
δ
)
∩
I
{\displaystyle I'=(c-\delta ,c+\delta )\cap I}
i za svako
n
≥
n
0
{\displaystyle n\geq n_{0}}
, tada Taylorov red konvergira k
f
(
x
)
{\displaystyle f(x)}
za svako
x
∈
I
′
{\displaystyle x\in I'}
za koje je
|
x
−
c
|
<
1
M
{\displaystyle |x-c|<{\frac {1}{M}}}
U tom slučaju je
lim
R
n
(
x
)
=
0
{\displaystyle \lim R_{n}(x)=0}
.
Kurepa, Svetozar. 1971. Matematička analiza 2, funkcije jedne varijable . Tehnička knjiga, Zagreb. str. 102–104