Tounj
Tounj | |
---|---|
Tounjski most | |
Država | Hrvatska |
Županija | Karlovačka |
Načelnik | Ivica Sopek |
Naselja | 7 općinskih naselja |
Površina | 96,1 km2 [1] |
Površina središta | 12 km2 |
Koordinate | 45°15′N 15°20′E / 45.25°N 15.33°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 1002 [2] |
– gustoća | 10 st./km2 |
Urbano | 323 |
– gustoća | 27 st./km2 |
Odredišna pošta | 47300 Ogulin [3] |
Stranica | tounj |
Tounj na zemljovidu Hrvatske |
Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Tounj se nalazi na pravcu Zagreb – Senj, udaljen 90 km od Zagreba i 70 km od Senja. Tounj je malo živopisno mjesto prekrasnih pejzaža smješteno u središnjem Hrvatskom predgorju, nalazi se na rječici Tounjčici koja se nekoliko kilometara nizvodno ulijeva u rijeku Mrežnicu.
Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96 % stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1252 stanovnika.[4]
- 2001. – 379
- 1991. – 414 (Hrvati – 383, Srbi – 19, ostali – 12)
- 1981. – 467 (Hrvati – 390, Jugoslaveni – 56, Srbi – 18, ostali – 3)
- 1971. – 434 (Hrvati – 402, Srbi – 17, Jugoslaveni – 4, ostali – 11)
broj stanovnika | 4532 | 4180 | 4026 | 4470 | 4496 | 4468 | 3996 | 4453 | 3824 | 3842 | 3478 | 2760 | 2197 | 1695 | 1252 | 1150 | 1002 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 636 | 680 | 668 | 766 | 673 | 581 | 523 | 558 | 463 | 460 | 498 | 434 | 467 | 414 | 379 | 346 | 323 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Podno krševitog Krpela u dubokoj guduri nalazi se pećina iz koje izvire rijeka Tounjčica. Prema povjesničarima u toj pećini su se branile od Turaka tri obitelji : Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i uređena za obranu, s puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u grmlju i šikari. Navedene tri obitelji sagradile su grad Tounj.
Grad Tounj prvi puta se spominje 1481. godine kao svojina kneza Stjepana Frankopana. Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine 1550. pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli s obitelji Zrinski. Godine 1558. pljenidbeno izaslanstvo našlo je grad zapušten i prazan te ga pripojilo krajiškoj upravi i 1577. ga ponovno naselilo. Kapetan Stjepan Gucić je 1585. godine utrošio znatna sredstva za uređenje grada zbog sve češćih prodora Turaka.
Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca. Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu Tomi Erdödyju da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.
- Industrija građevnog materijala
- Matija Rebrović Razbojski, general u habsburškoj vojsci
- Neistražene spilje, međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima
- Pećina iz koje izvire rijeka Tounjčica
- Dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera Josipa Kajetana Knežića[5]
- Rimski vojnici
- Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima Hermanna Bolléa. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.
- Kulturno umjetničko društvo "Tounjčica"
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ Park prirode Velebit Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.
- Službene stranice Općine Tounj
- Tounj Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2005. (Wayback Machine)
|