European realities - Power : Conference Proceedings 5th International Scientific Conference
Digital media and means of mass communication play an essential role in disseminating information... more Digital media and means of mass communication play an essential role in disseminating information. Studies (Vozab and Peruško, 2021) have shown that the pandemic merely accelerated the apparent shift towards digital news sources. In the 21st century, the internet has become the primary source of information, used by persons of various age groups (Benzinović, Dabo and Šimić, 2021). Authors also point out that the media influence the formation of the public opinion (Jurčić, 2017), especially on topics that their audience knows little or nothing about (Klapper, 1974, as cited in Kovačević, 2020, 5). Chomsky (2002) goes as far as to claim that the media participate in the control and surveillance of the masses. Other authors have argued that the media wield tremendous power in crisis situations, given their ability to filter information and shape opinions on certain problems and their solutions, which can reinforce existing prejudice (Nelkin, 1987, as cited in Kovačević, 2020, 5-6). The...
Osijek je veliko gradsko središte čiji govornici u svom organskom idiomu imaju četveronaglasni no... more Osijek je veliko gradsko središte čiji govornici u svom organskom idiomu imaju četveronaglasni novoštokavski sustav sličan standardu, ali s vrlo specifičnim i prepoznatljivim naglasnim obilježjima koja ga i bitno razlikuju od standarda. O naglascima u osječkom govoru pisao je Mislav Benić (2007), no opsežnija istraživanja osječkog naglasnog sustava do sada nisu provedena. U radu se stoga opisuje naglasni sustav osječkog govora u okviru četveronaglasnog podsustava novoštokavskog (i)jekavskog dijalekta s posebnim osvrtom na 1) mjesto naglaska u posuđenicama i govornim riječima s prednaglasnicom te naglasak u genitivu množine imenica i 2) fonetske ostvaraje leksičkih naglasaka s obzirom na kretanje tona i prosječno trajanje naglašenih i zanaglasnih samoglasnika te zanaglasnih dužina. Mjesto naglaska analizirano je na temelju slušne metode, a kretanje tona i trajanje naglašenih i zanaglasnih vokala te ostvaraj/neostvaraj zanaglasnih dužina analizirani su i slušnom i akustičnom metodom, ...
Brojni radovi pokazuju da se hrvatski govornici ne pridržavaju pravila koje kazuje da se u hrvats... more Brojni radovi pokazuju da se hrvatski govornici ne pridržavaju pravila koje kazuje da se u hrvatskome jeziku silazni naglasak ne može ostvarivati na nepočetnome slogu riječi. Silazni se naglasak uglavnom javlja u sklopovima prednaglasnica i naglasnica, posuđenicama, vokativu jednine i genitivu imenica, vlastitim imenima, složenicama, stilističkim riječima i u oblicima glagola. Takav izgovor uobičajen je i kod nekih izvornih novoštokavaca s četveronaglasnim sustavom, koji je dijelom osnovica hrvatske ortoepske norme. U osječkome govoru, kao primjeru novoštokavskoga dijalekta, također se primjećuje uporaba silaznoga naglaska na nepočetnome slogu određenih kategorija riječi. Kao prilog opisu uzusa, na temelju kojega bi se mogle uskladiti teorija i jezična praksa, u radu se opisuju naglasne navike Osječana u izgovoru posuđenica (posebice izvedenica sa sufiksima na -st, -nt, -or i -log te posuđenica koje nisu izvedenice, ali koje se analogijom prisličuju izvedenicama na navedene sufikse) i ženskih mocijskih parnjaka tvorenih od muških parnjaka posuđenica na -nt, -or i -st te se utvrđuju uvjeti u kojima se ostvaruje silazni naglasak. Također se opisuju razlike u naglašivanju posuđenica s obzirom na dob osječkih govornika.
Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/... more Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/ostvaraj zanaglasnih dužina. Novija istraživanja hrvatskoga govora pokazuju da u mnogim hrvatskim urbanim govorima nestaje razlikovanje (ili ga i nema) dugih i kratkih zanaglasnih slogova te da je reduciranje dužina prisutno i u govorima s novoštokavskim četveronaglasnim sustavom (Pletikos Olof 2013). Ta se pojava često objašnjava posljedicom obilježenosti i niskog stupnja poželjnosti ostvarivanja zanaglasnih dužina među govornicima hrvatskog jezika (Škarić i Lazić 2002). Budući da standardna norma treba određivati ono što je stilski neutralno i neobilježeno, jezikoslovci u tom segmentu prešutno prihvaćaju odmak od propisa. U svjetlu proučavanja hrvatskih urbanih govora cilj je rada opisati ostvaraje zanaglasnih dužina u osječkom govoru (posebice u paradigmi imenica e‑vrste, u nekim sufiksima te u prezentu glagola i određenim oblicima pridjeva) te ih usporediti s ostvarajem modelskoga go...
Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja na... more Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja naglaska na prednaglasnicu u slučaju kada tonička riječ ima silazni naglasak jer je u hrvatskom standardu neusuglašena „(ne)obveznost pomicanja naglasaka te neutralnost takvih ostvaraja...“ (Martinović 2018). Sredinom prošlog stoljeća uočeno je da u naglasnoj cjelini koju čini prednaglasnica i tonička riječ prenošenje naglaska ovisi o duljini naglasnice i da se ono češće provodi ako je naglasnica kraća pa je propisano da se naglasak obvezno treba prenositi s jednosložnih i dvosložnih naglasnica dok je s trosložnih i višesložnih riječi dopušteno i neprenošenje naglaska. Međutim ni takvo „prilagođeno“ pravilo uglavnom se nije provodilo tada, niti se danas provodi, čak ni u govoru nekih izvornih novoštokavaca. Delaš (2003) navodi da se u izvornih novoštokavaca naglasak s nekih zamjenica prenosi na jednosložni prijedlog dok se na dvosložni ili višesložni prijedlog naglasak ne prenosi pa se pro...
European realities - Power : Conference Proceedings 5th International Scientific Conference
Digital media and means of mass communication play an essential role in disseminating information... more Digital media and means of mass communication play an essential role in disseminating information. Studies (Vozab and Peruško, 2021) have shown that the pandemic merely accelerated the apparent shift towards digital news sources. In the 21st century, the internet has become the primary source of information, used by persons of various age groups (Benzinović, Dabo and Šimić, 2021). Authors also point out that the media influence the formation of the public opinion (Jurčić, 2017), especially on topics that their audience knows little or nothing about (Klapper, 1974, as cited in Kovačević, 2020, 5). Chomsky (2002) goes as far as to claim that the media participate in the control and surveillance of the masses. Other authors have argued that the media wield tremendous power in crisis situations, given their ability to filter information and shape opinions on certain problems and their solutions, which can reinforce existing prejudice (Nelkin, 1987, as cited in Kovačević, 2020, 5-6). The...
Osijek je veliko gradsko središte čiji govornici u svom organskom idiomu imaju četveronaglasni no... more Osijek je veliko gradsko središte čiji govornici u svom organskom idiomu imaju četveronaglasni novoštokavski sustav sličan standardu, ali s vrlo specifičnim i prepoznatljivim naglasnim obilježjima koja ga i bitno razlikuju od standarda. O naglascima u osječkom govoru pisao je Mislav Benić (2007), no opsežnija istraživanja osječkog naglasnog sustava do sada nisu provedena. U radu se stoga opisuje naglasni sustav osječkog govora u okviru četveronaglasnog podsustava novoštokavskog (i)jekavskog dijalekta s posebnim osvrtom na 1) mjesto naglaska u posuđenicama i govornim riječima s prednaglasnicom te naglasak u genitivu množine imenica i 2) fonetske ostvaraje leksičkih naglasaka s obzirom na kretanje tona i prosječno trajanje naglašenih i zanaglasnih samoglasnika te zanaglasnih dužina. Mjesto naglaska analizirano je na temelju slušne metode, a kretanje tona i trajanje naglašenih i zanaglasnih vokala te ostvaraj/neostvaraj zanaglasnih dužina analizirani su i slušnom i akustičnom metodom, ...
Brojni radovi pokazuju da se hrvatski govornici ne pridržavaju pravila koje kazuje da se u hrvats... more Brojni radovi pokazuju da se hrvatski govornici ne pridržavaju pravila koje kazuje da se u hrvatskome jeziku silazni naglasak ne može ostvarivati na nepočetnome slogu riječi. Silazni se naglasak uglavnom javlja u sklopovima prednaglasnica i naglasnica, posuđenicama, vokativu jednine i genitivu imenica, vlastitim imenima, složenicama, stilističkim riječima i u oblicima glagola. Takav izgovor uobičajen je i kod nekih izvornih novoštokavaca s četveronaglasnim sustavom, koji je dijelom osnovica hrvatske ortoepske norme. U osječkome govoru, kao primjeru novoštokavskoga dijalekta, također se primjećuje uporaba silaznoga naglaska na nepočetnome slogu određenih kategorija riječi. Kao prilog opisu uzusa, na temelju kojega bi se mogle uskladiti teorija i jezična praksa, u radu se opisuju naglasne navike Osječana u izgovoru posuđenica (posebice izvedenica sa sufiksima na -st, -nt, -or i -log te posuđenica koje nisu izvedenice, ali koje se analogijom prisličuju izvedenicama na navedene sufikse) i ženskih mocijskih parnjaka tvorenih od muških parnjaka posuđenica na -nt, -or i -st te se utvrđuju uvjeti u kojima se ostvaruje silazni naglasak. Također se opisuju razlike u naglašivanju posuđenica s obzirom na dob osječkih govornika.
Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/... more Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/ostvaraj zanaglasnih dužina. Novija istraživanja hrvatskoga govora pokazuju da u mnogim hrvatskim urbanim govorima nestaje razlikovanje (ili ga i nema) dugih i kratkih zanaglasnih slogova te da je reduciranje dužina prisutno i u govorima s novoštokavskim četveronaglasnim sustavom (Pletikos Olof 2013). Ta se pojava često objašnjava posljedicom obilježenosti i niskog stupnja poželjnosti ostvarivanja zanaglasnih dužina među govornicima hrvatskog jezika (Škarić i Lazić 2002). Budući da standardna norma treba određivati ono što je stilski neutralno i neobilježeno, jezikoslovci u tom segmentu prešutno prihvaćaju odmak od propisa. U svjetlu proučavanja hrvatskih urbanih govora cilj je rada opisati ostvaraje zanaglasnih dužina u osječkom govoru (posebice u paradigmi imenica e‑vrste, u nekim sufiksima te u prezentu glagola i određenim oblicima pridjeva) te ih usporediti s ostvarajem modelskoga go...
Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja na... more Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja naglaska na prednaglasnicu u slučaju kada tonička riječ ima silazni naglasak jer je u hrvatskom standardu neusuglašena „(ne)obveznost pomicanja naglasaka te neutralnost takvih ostvaraja...“ (Martinović 2018). Sredinom prošlog stoljeća uočeno je da u naglasnoj cjelini koju čini prednaglasnica i tonička riječ prenošenje naglaska ovisi o duljini naglasnice i da se ono češće provodi ako je naglasnica kraća pa je propisano da se naglasak obvezno treba prenositi s jednosložnih i dvosložnih naglasnica dok je s trosložnih i višesložnih riječi dopušteno i neprenošenje naglaska. Međutim ni takvo „prilagođeno“ pravilo uglavnom se nije provodilo tada, niti se danas provodi, čak ni u govoru nekih izvornih novoštokavaca. Delaš (2003) navodi da se u izvornih novoštokavaca naglasak s nekih zamjenica prenosi na jednosložni prijedlog dok se na dvosložni ili višesložni prijedlog naglasak ne prenosi pa se pro...
Uploads
Papers by Lorna Rajle
posuđenica s obzirom na dob osječkih govornika.
posuđenica s obzirom na dob osječkih govornika.