Specializing in the history of Labour Movement, Intellectual and Gender History in first half of 20th century. Received BA degree in History and Croatian Language and Literature from the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek. Earned a PhD in Modern History at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb (2019).
Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim... more Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim historiografskim okvirima, njegova anarhistička struja, koja se razvija početkom 1880-ih godina, gotovo je u potpunosti zanemarena. U članku su prikazani počeci razvoja anarhizma u kontekstu slavonskog radničkog pokreta na temelju djelovanja Ignjata Graffa i Ivana Zeppa. Djelovanje tih dvojice radnika do sada je bilo potpuno nepoznato, a anarhizam se na području Slavonije vezao isključivo uz učitelja Miloša Krpana. Djelovanje prvih slavonskih anarhista u radu se postavlja u širem kontekstu pojave propagande djelom te kulminacije intelektualne anarhističke misli. Analiza ideja koje su zastupali Graff i Zepp vrši se i na temelju ilegalne anarhističke štampe koja se širila među slavonskim radništvom, poput Der Weckruf, Der Anarchist, Revolutionär, a do sada nije bila predmet historiografskih istraživanja
Jedna od osnovnih karakteristika represivne vlasti u međuratnoj Jugoslaviji svakako je bilo i suz... more Jedna od osnovnih karakteristika represivne vlasti u međuratnoj Jugoslaviji svakako je bilo i suzbijanje širenja komunističkih odnosno boljševičkih ideja u radničkom pokretu nakon Prvog svjetskog rata. Ovo je uvelike bilo uvjetovano povratkom ruskih zarobljenika, tj. vojnika Austro-Ugarske Monarhije koji su tijekom zarobljeništva prihvatili ideju boljševizma te koju su potom pokušali prenijeti na teritorij novouspostavljene Kraljevine. Ovi su se „oktobarci“, kako ih je kasnija historiografija nazvala, vraćali i na slavonsko područje, prvenstveno u gradove poput Osijeka i Vukovara. U kontekstu navedenoga cilj je rada, na temelju arhivske građe, kao i onodobnog tiska, analizirati načine na koje su vlasti vršile ovo suzbijanje, pri čemu se slavonsko područje promatra u širem društveno-političkom kontekstu, kako bi se dobila potpunija analiza djelovanja represivnog sustava, ali i načina transferiranja ideja na ovo područje. Kreiranje antiboljševičke politike interpretirano je okviru kom...
Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog r... more Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata u kontekstu aktivnosti državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema. U radu se zatim predstavljaju relevantni dokumenti Državnog arhiva u Osijeku, kao i građa Centra za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju koja se čuva u današnjem Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U radu i odabiru dokumenata naglasak je postavljen na djelovanje „oktobaraca“ koji su na tragu revolucionarnih previranja u Europi pokušali djelovati na ovom području u smislu propagiranja boljševičkih ideja.
Osvrt na devedesetu obljetnicu pogubljenja talijnaskih anarhista Nicole Sacca i Bartolomea Vanzet... more Osvrt na devedesetu obljetnicu pogubljenja talijnaskih anarhista Nicole Sacca i Bartolomea Vanzettija.
Zbornik radova Donji Andrijevci. Povijest i baština, 2021
Pogon Našičke tvornice tanina i paropila d.d. u Donjim Andrijevcima, bio je sastavi dio vodećega ... more Pogon Našičke tvornice tanina i paropila d.d. u Donjim Andrijevcima, bio je sastavi dio vodećega međunarodnoga koncerna drvodjelske industrije pod nazivom Union des usine set des exploatationis forestireres de Nasic. A.s. Iako je tvornica predstavljala jedan od najvažnijih ekonomskih faktora u Kraljevini Jugoslaviji, njezin je rad obilježen brojnim skandalima, kršenjem radničkih prava i sl. U kontekstu navedenoga, cilj je rada predstaviti djelovanje pogona Našičke d.d. u Donjim Andrijevcima, pri čemu se naglasak postavlja na strukturu radne snage, uvjete rada te posebno na štrajkaške pokrete koji su se u pogonu javili u drugoj polovici 1930-ih godina. Navedeno se prikazuje u teorijskom okviru „povijesti odozdo“ (eng. history from below), koji nam omogućava da se u središte analize postave pitanja koja odudaraju od tradicionalne historiografije, a sve s ciljem ukazivanja na činjenicu kako se pri analizi industrijskih postrojenja ne mogu zanemariti istraživanja vezane uz položaj radnika, uvjete rada i sl., jer nam oni pokazuju kako historiografski narativ utemeljen isključivo na podatcima vezanima uz poslovanje tvornice, njezin kapital i sl. ne pokazuju cjelovitu sliku određene tvornice, poduzeća. S ciljem cjelovitijeg shvaćanja rada tvornice, osim navedenoga u radu se također daje kratki osvrt na stanje radnika na širem slavonskom, odnosno andrijevačkom području kao i općenito na pregled rada Našičke d.d.
Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog r... more Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata u kontekstu aktivnosti državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema. U radu se zatim predstavljaju relevantni dokumenti Državnog arhiva u Osijeku, kao i građa Centra za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju koja se čuva u današnjem Hrvatskom institutu za povi-jest-Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U radu i odabiru dokumenata naglasak je postavljen na djelovanje "oktobaraca" koji su na tragu revolucionarnih previranja u Europi pokušali djelovati na ovom području u smislu propagiranja boljševičkih ideja. Ključne riječi: Kraljevina SHS, Slavonija, Srijem, represivni aparat, boljševizam, propaganda Represivni aparat Kraljevine SHS bio je predmet istraživanja nekoliko povjesničara, među kojima su Bosiljka Janjatović, Hrvoje Čapo te Ivana Dobrivojević. Njegova je karakteristika posebno vidljiva u istraživačkom području koje se odnosi na suzbijanje širenja komunističkih, odnosno boljševičkih ideja u radničkom pokretu nakon Prvog svjetskog rata. Sukladno tomu 1 Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935. (Zagreb: Dom i svijet, 2002). 2 Hrvoje Čapo, Kraljevina čuvara. Represivni aparat monarhističke Jugoslavije na području hrvatskih zemalja (1918.-1941.) (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015). 3 Ivana Dobrivojević, Državna represija u doba diktature kralja Aleksandra, 1919.-1935. (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2006).
The position of female workers from the middle of the 19th century, when they took a more active ... more The position of female workers from the middle of the 19th century, when they took a more active role in the world of work, was marked with double oppression, both gender-and class-conditioned. After World War I there was a strong conviction that legal framework would be changed and that it would enable women to have an equal social and political status. Although this did not happen, women still participated in the public domain. They were particularly active in the working sphere, which provided them with a more active social role, especially when it came to numerous strikes which were primarily a response to economic circumstances or demands for collective agreements and better working conditions. Within this context, the aim of the paper is to analyse the position of female workers in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, placing special emphasis on their social status and strikes as a means of gender and class emancipation. This analysis is conducted within the frameworks of microhistory and comparative history in order to create a thesis that women's labour movement, influenced by communist ideas, was an important component of the Yugo-slav labour movement in the interwar years, and that it had an impact on the formation and strengthening of the class and gender awareness in Yugoslav female workers.
Prilozi za povijest Broda i okolice, knjiga 4 , 2019
Autori u članku analiziraju historiografsku produkciju vezanu uz problematiku radničkoga pokreta ... more Autori u članku analiziraju historiografsku produkciju vezanu uz problematiku radničkoga pokreta na području Slavonskog Broda od kasnog 19. stoljeća do izbijanja Drugog svjetskog rata, kroz osvrt na nekoliko ključnih radova potpisanih od strane Ivana Kovačevića, Dragiše Jovića i Mile Konjevića, objavljenih između 1972. i 1985. godine. Navedeni povjesničari djelovali su kada je institucionalna historiografija na brodskom i širem slavonskom području dobila znatan poticaj osnivanjem Centra za izučavanje radničkog pokreta i NOP-a koji je od 1961. do 1986. nekoliko puta mijenjao ime, pri čemu je od 1963. izlazio i Zbornik Historijskog instituta Slavonije. U središtu zanimanja ovog rada nalaze se sadržajne i teorijsko-metodološke specifičnosti te ključne spoznaje prezentirane u Kovačevićevim, Jovićevim i Konjevićevim knjigama, stavljajući iste u ondašnje međunarodne okvire proučavanja radničkih pokreta, prije svega u zemljama izvan socijalističkog bloka.
U radu autorica daje prikaz ženskog aktivizma, vezanog uz osnivanje sindikata, sudjelovanje žena ... more U radu autorica daje prikaz ženskog aktivizma, vezanog uz osnivanje sindikata, sudjelovanje žena u štrajkovima te osnivanje građanskih, ženskih društava.
Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim... more Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim historiografskim okvirima, njegova anarhistička struja, koja se razvija početkom 1880-ih godina, gotovo je u potpunosti zanemarena. U članku su prikazani počeci razvoja anarhizma u kontekstu slavonskog radničkog pokreta na temelju djelovanja Ignjata Graffa i Ivana Zeppa. Djelovanje tih dvojice radnika do sada je bilo potpuno nepoznato, a anarhizam se na području Slavonije vezao isključivo uz učitelja Miloša Krpana. Djelovanje prvih slavonskih anarhista u radu se postavlja u širem kontekstu pojave propagande djelom te kulminacije intelektualne anarhističke misli. Analiza ideja koje su zastupali Graff i Zepp vrši se i na temelju ilegalne anarhističke štampe koja se širila među slavonskim radništvom, poput Der Weckruf, Der Anarchist, Revolutionär, a do sada nije bila predmet historiografskih istraživanja.
Premda je Francuski pokret otpora (La Résistance) u okviru borbe protiv nacističkog totalitarnog ... more Premda je Francuski pokret otpora (La Résistance) u okviru borbe protiv nacističkog totalitarnog režima stekao gotovo kultni status u antifašističkom narativu, rodno uvjetovan doprinos njegovu uspjehu postavljen je na historiografske margine. Tek u posljednje vrijeme rodni aspekt tog pokreta otpora zadobiva zasluženu pozornost, prije svega u okviru istraživanje Anne Sebba, koja osvjetljava način na koji su se Parižanke suprotstavile totalitarnom režimu Vichyjevske Francuske. U okviru navedenog cilj je rada analizirati redefiniranje dosadašnjeg historiografskog narativa vezanog uz rodni aspekt. Teorijski okvir rada čini premisa Vere Laska, koja ističe kako otpor (eng. resistance) obuhvaća širok dijapazon aktivnosti, od pasivnog otpora do gerilskog ratovanja. Navedeni se otpor dijelom postavlja u kontekst supkulture nazvane zazou, koja je bila iznimno popularna tijekom ratnih godina u Parizu, a čije je pripadnike totalitarni režim etiketirao kao „egoistične židovsko-degolovske zabušante“.
Uzduž i poprijeko. Brak, zakon i intimno građanstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi, 2016
Cilj je rada na temelju članaka objavljenih u osječkoj
Narodnoj obrani , od početka njezinog izl... more Cilj je rada na temelju članaka objavljenih u osječkoj Narodnoj obrani , od početka njezinog izlaženja (1902.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.), analizirati kreiranje rodnog identiteta u bračnom okviru. U kontekstu navedenog u radu se istražuje povezanost između novinarskog diskursa vezanog uz redefiniranje uloge žene u društvu/braku s promjenom diskursa vezanog uza samu instituciju braka. Naime, dok je osječko građanstvo ženu u prijeratnim godinama definiralo u okvirima kućnog praga te se većina članaka odnosila na vjenčanje dotične gospojice s preuzvišenim gospodinom , početak rata naveo je novine na promjenu priče. Stoga žene u predratnom razdoblju preuzimaju nove uloge i postaju bolničarke, kondukterke ili krojačice. Sukladno tomu u radu se zaključuje kako su žene bile nositeljice braka jer je zapravo njihova nova društvena uloga, početkom 1914. godine, utjecala na redefiniciju braka, koji je od kamena temeljca intimnog dijela obitelji te njegove interpretacije kao ekonomske kategorije ( themarriagemarket ) postao važnim dijelom „ratne mašinerije“. Pri tome je važno naglasiti kako promjena nije bila uvjetovana promjenom ideološkog svjetonazora, nego je to naprosto bila reakcija prije svega na mobilizaciju i manjak radne snage, kao i potreba da se vojnicima na fronti podigne moral. Na taj način brak izlazi iz strogo intimnih okvira i postaje zapravo svojevrsno oruđe kojima se održava početno uvjerenje u euforiju rata. Osim navedenog u radu se analiziraju i članci koji se odnose na kreiranje rodnog identiteta izvan braka, u okviru mirovnih sudija , sufražetkinja i atentatorica.
Premda je radnički pokret u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata predstavljao dominantno i... more Premda je radnički pokret u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata predstavljao dominantno istraživačko područje pojedini njegovi aspekti postavljeni su na historiografske margine. Jedan od zanemarenih elementa radničkog pokreta svakako je i utjecaj austrijske socijaldemokracije, na razvoj hrvatskog odnosno slavonskog radništva. Stoga je cilj rada u okviru socijaldemokracije analizirati utjecaj austrijskog radništva na razvoj radničkog pokreta na slavonskom području, na temelju arhivske građe (Fond Gradskog poglavarstva u Osijeku). Navedeni se utjecaj analizira u kontekstu sudjelovanja slavonskih radnika na radničkim kongresima u Beču i Grazu kao i u okvirima dolaska stranih radnika te radničkih skupština.
U radu se analizira začetak rodno uvjetovane borbe radnika. Također se daje kratki pregled društv... more U radu se analizira začetak rodno uvjetovane borbe radnika. Također se daje kratki pregled društvenog konteksta unutar kojega su žene otpočele borbu na radnim mjestima.
Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim... more Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim historiografskim okvirima, njegova anarhistička struja, koja se razvija početkom 1880-ih godina, gotovo je u potpunosti zanemarena. U članku su prikazani počeci razvoja anarhizma u kontekstu slavonskog radničkog pokreta na temelju djelovanja Ignjata Graffa i Ivana Zeppa. Djelovanje tih dvojice radnika do sada je bilo potpuno nepoznato, a anarhizam se na području Slavonije vezao isključivo uz učitelja Miloša Krpana. Djelovanje prvih slavonskih anarhista u radu se postavlja u širem kontekstu pojave propagande djelom te kulminacije intelektualne anarhističke misli. Analiza ideja koje su zastupali Graff i Zepp vrši se i na temelju ilegalne anarhističke štampe koja se širila među slavonskim radništvom, poput Der Weckruf, Der Anarchist, Revolutionär, a do sada nije bila predmet historiografskih istraživanja
Jedna od osnovnih karakteristika represivne vlasti u međuratnoj Jugoslaviji svakako je bilo i suz... more Jedna od osnovnih karakteristika represivne vlasti u međuratnoj Jugoslaviji svakako je bilo i suzbijanje širenja komunističkih odnosno boljševičkih ideja u radničkom pokretu nakon Prvog svjetskog rata. Ovo je uvelike bilo uvjetovano povratkom ruskih zarobljenika, tj. vojnika Austro-Ugarske Monarhije koji su tijekom zarobljeništva prihvatili ideju boljševizma te koju su potom pokušali prenijeti na teritorij novouspostavljene Kraljevine. Ovi su se „oktobarci“, kako ih je kasnija historiografija nazvala, vraćali i na slavonsko područje, prvenstveno u gradove poput Osijeka i Vukovara. U kontekstu navedenoga cilj je rada, na temelju arhivske građe, kao i onodobnog tiska, analizirati načine na koje su vlasti vršile ovo suzbijanje, pri čemu se slavonsko područje promatra u širem društveno-političkom kontekstu, kako bi se dobila potpunija analiza djelovanja represivnog sustava, ali i načina transferiranja ideja na ovo područje. Kreiranje antiboljševičke politike interpretirano je okviru kom...
Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog r... more Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata u kontekstu aktivnosti državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema. U radu se zatim predstavljaju relevantni dokumenti Državnog arhiva u Osijeku, kao i građa Centra za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju koja se čuva u današnjem Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U radu i odabiru dokumenata naglasak je postavljen na djelovanje „oktobaraca“ koji su na tragu revolucionarnih previranja u Europi pokušali djelovati na ovom području u smislu propagiranja boljševičkih ideja.
Osvrt na devedesetu obljetnicu pogubljenja talijnaskih anarhista Nicole Sacca i Bartolomea Vanzet... more Osvrt na devedesetu obljetnicu pogubljenja talijnaskih anarhista Nicole Sacca i Bartolomea Vanzettija.
Zbornik radova Donji Andrijevci. Povijest i baština, 2021
Pogon Našičke tvornice tanina i paropila d.d. u Donjim Andrijevcima, bio je sastavi dio vodećega ... more Pogon Našičke tvornice tanina i paropila d.d. u Donjim Andrijevcima, bio je sastavi dio vodećega međunarodnoga koncerna drvodjelske industrije pod nazivom Union des usine set des exploatationis forestireres de Nasic. A.s. Iako je tvornica predstavljala jedan od najvažnijih ekonomskih faktora u Kraljevini Jugoslaviji, njezin je rad obilježen brojnim skandalima, kršenjem radničkih prava i sl. U kontekstu navedenoga, cilj je rada predstaviti djelovanje pogona Našičke d.d. u Donjim Andrijevcima, pri čemu se naglasak postavlja na strukturu radne snage, uvjete rada te posebno na štrajkaške pokrete koji su se u pogonu javili u drugoj polovici 1930-ih godina. Navedeno se prikazuje u teorijskom okviru „povijesti odozdo“ (eng. history from below), koji nam omogućava da se u središte analize postave pitanja koja odudaraju od tradicionalne historiografije, a sve s ciljem ukazivanja na činjenicu kako se pri analizi industrijskih postrojenja ne mogu zanemariti istraživanja vezane uz položaj radnika, uvjete rada i sl., jer nam oni pokazuju kako historiografski narativ utemeljen isključivo na podatcima vezanima uz poslovanje tvornice, njezin kapital i sl. ne pokazuju cjelovitu sliku određene tvornice, poduzeća. S ciljem cjelovitijeg shvaćanja rada tvornice, osim navedenoga u radu se također daje kratki osvrt na stanje radnika na širem slavonskom, odnosno andrijevačkom području kao i općenito na pregled rada Našičke d.d.
Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog r... more Autorica u radu donosi prikaz društveno-političke situacije u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata u kontekstu aktivnosti državnih vlasti pri suzbijanju širenja boljševičkih ideja na području Slavonije i Srijema. U radu se zatim predstavljaju relevantni dokumenti Državnog arhiva u Osijeku, kao i građa Centra za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju koja se čuva u današnjem Hrvatskom institutu za povi-jest-Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U radu i odabiru dokumenata naglasak je postavljen na djelovanje "oktobaraca" koji su na tragu revolucionarnih previranja u Europi pokušali djelovati na ovom području u smislu propagiranja boljševičkih ideja. Ključne riječi: Kraljevina SHS, Slavonija, Srijem, represivni aparat, boljševizam, propaganda Represivni aparat Kraljevine SHS bio je predmet istraživanja nekoliko povjesničara, među kojima su Bosiljka Janjatović, Hrvoje Čapo te Ivana Dobrivojević. Njegova je karakteristika posebno vidljiva u istraživačkom području koje se odnosi na suzbijanje širenja komunističkih, odnosno boljševičkih ideja u radničkom pokretu nakon Prvog svjetskog rata. Sukladno tomu 1 Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935. (Zagreb: Dom i svijet, 2002). 2 Hrvoje Čapo, Kraljevina čuvara. Represivni aparat monarhističke Jugoslavije na području hrvatskih zemalja (1918.-1941.) (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015). 3 Ivana Dobrivojević, Državna represija u doba diktature kralja Aleksandra, 1919.-1935. (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2006).
The position of female workers from the middle of the 19th century, when they took a more active ... more The position of female workers from the middle of the 19th century, when they took a more active role in the world of work, was marked with double oppression, both gender-and class-conditioned. After World War I there was a strong conviction that legal framework would be changed and that it would enable women to have an equal social and political status. Although this did not happen, women still participated in the public domain. They were particularly active in the working sphere, which provided them with a more active social role, especially when it came to numerous strikes which were primarily a response to economic circumstances or demands for collective agreements and better working conditions. Within this context, the aim of the paper is to analyse the position of female workers in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, placing special emphasis on their social status and strikes as a means of gender and class emancipation. This analysis is conducted within the frameworks of microhistory and comparative history in order to create a thesis that women's labour movement, influenced by communist ideas, was an important component of the Yugo-slav labour movement in the interwar years, and that it had an impact on the formation and strengthening of the class and gender awareness in Yugoslav female workers.
Prilozi za povijest Broda i okolice, knjiga 4 , 2019
Autori u članku analiziraju historiografsku produkciju vezanu uz problematiku radničkoga pokreta ... more Autori u članku analiziraju historiografsku produkciju vezanu uz problematiku radničkoga pokreta na području Slavonskog Broda od kasnog 19. stoljeća do izbijanja Drugog svjetskog rata, kroz osvrt na nekoliko ključnih radova potpisanih od strane Ivana Kovačevića, Dragiše Jovića i Mile Konjevića, objavljenih između 1972. i 1985. godine. Navedeni povjesničari djelovali su kada je institucionalna historiografija na brodskom i širem slavonskom području dobila znatan poticaj osnivanjem Centra za izučavanje radničkog pokreta i NOP-a koji je od 1961. do 1986. nekoliko puta mijenjao ime, pri čemu je od 1963. izlazio i Zbornik Historijskog instituta Slavonije. U središtu zanimanja ovog rada nalaze se sadržajne i teorijsko-metodološke specifičnosti te ključne spoznaje prezentirane u Kovačevićevim, Jovićevim i Konjevićevim knjigama, stavljajući iste u ondašnje međunarodne okvire proučavanja radničkih pokreta, prije svega u zemljama izvan socijalističkog bloka.
U radu autorica daje prikaz ženskog aktivizma, vezanog uz osnivanje sindikata, sudjelovanje žena ... more U radu autorica daje prikaz ženskog aktivizma, vezanog uz osnivanje sindikata, sudjelovanje žena u štrajkovima te osnivanje građanskih, ženskih društava.
Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim... more Premda je radnički pokret predstavljao izrazito dominantno istraživačko područje u jugoslavenskim historiografskim okvirima, njegova anarhistička struja, koja se razvija početkom 1880-ih godina, gotovo je u potpunosti zanemarena. U članku su prikazani počeci razvoja anarhizma u kontekstu slavonskog radničkog pokreta na temelju djelovanja Ignjata Graffa i Ivana Zeppa. Djelovanje tih dvojice radnika do sada je bilo potpuno nepoznato, a anarhizam se na području Slavonije vezao isključivo uz učitelja Miloša Krpana. Djelovanje prvih slavonskih anarhista u radu se postavlja u širem kontekstu pojave propagande djelom te kulminacije intelektualne anarhističke misli. Analiza ideja koje su zastupali Graff i Zepp vrši se i na temelju ilegalne anarhističke štampe koja se širila među slavonskim radništvom, poput Der Weckruf, Der Anarchist, Revolutionär, a do sada nije bila predmet historiografskih istraživanja.
Premda je Francuski pokret otpora (La Résistance) u okviru borbe protiv nacističkog totalitarnog ... more Premda je Francuski pokret otpora (La Résistance) u okviru borbe protiv nacističkog totalitarnog režima stekao gotovo kultni status u antifašističkom narativu, rodno uvjetovan doprinos njegovu uspjehu postavljen je na historiografske margine. Tek u posljednje vrijeme rodni aspekt tog pokreta otpora zadobiva zasluženu pozornost, prije svega u okviru istraživanje Anne Sebba, koja osvjetljava način na koji su se Parižanke suprotstavile totalitarnom režimu Vichyjevske Francuske. U okviru navedenog cilj je rada analizirati redefiniranje dosadašnjeg historiografskog narativa vezanog uz rodni aspekt. Teorijski okvir rada čini premisa Vere Laska, koja ističe kako otpor (eng. resistance) obuhvaća širok dijapazon aktivnosti, od pasivnog otpora do gerilskog ratovanja. Navedeni se otpor dijelom postavlja u kontekst supkulture nazvane zazou, koja je bila iznimno popularna tijekom ratnih godina u Parizu, a čije je pripadnike totalitarni režim etiketirao kao „egoistične židovsko-degolovske zabušante“.
Uzduž i poprijeko. Brak, zakon i intimno građanstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi, 2016
Cilj je rada na temelju članaka objavljenih u osječkoj
Narodnoj obrani , od početka njezinog izl... more Cilj je rada na temelju članaka objavljenih u osječkoj Narodnoj obrani , od početka njezinog izlaženja (1902.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.), analizirati kreiranje rodnog identiteta u bračnom okviru. U kontekstu navedenog u radu se istražuje povezanost između novinarskog diskursa vezanog uz redefiniranje uloge žene u društvu/braku s promjenom diskursa vezanog uza samu instituciju braka. Naime, dok je osječko građanstvo ženu u prijeratnim godinama definiralo u okvirima kućnog praga te se većina članaka odnosila na vjenčanje dotične gospojice s preuzvišenim gospodinom , početak rata naveo je novine na promjenu priče. Stoga žene u predratnom razdoblju preuzimaju nove uloge i postaju bolničarke, kondukterke ili krojačice. Sukladno tomu u radu se zaključuje kako su žene bile nositeljice braka jer je zapravo njihova nova društvena uloga, početkom 1914. godine, utjecala na redefiniciju braka, koji je od kamena temeljca intimnog dijela obitelji te njegove interpretacije kao ekonomske kategorije ( themarriagemarket ) postao važnim dijelom „ratne mašinerije“. Pri tome je važno naglasiti kako promjena nije bila uvjetovana promjenom ideološkog svjetonazora, nego je to naprosto bila reakcija prije svega na mobilizaciju i manjak radne snage, kao i potreba da se vojnicima na fronti podigne moral. Na taj način brak izlazi iz strogo intimnih okvira i postaje zapravo svojevrsno oruđe kojima se održava početno uvjerenje u euforiju rata. Osim navedenog u radu se analiziraju i članci koji se odnose na kreiranje rodnog identiteta izvan braka, u okviru mirovnih sudija , sufražetkinja i atentatorica.
Premda je radnički pokret u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata predstavljao dominantno i... more Premda je radnički pokret u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata predstavljao dominantno istraživačko područje pojedini njegovi aspekti postavljeni su na historiografske margine. Jedan od zanemarenih elementa radničkog pokreta svakako je i utjecaj austrijske socijaldemokracije, na razvoj hrvatskog odnosno slavonskog radništva. Stoga je cilj rada u okviru socijaldemokracije analizirati utjecaj austrijskog radništva na razvoj radničkog pokreta na slavonskom području, na temelju arhivske građe (Fond Gradskog poglavarstva u Osijeku). Navedeni se utjecaj analizira u kontekstu sudjelovanja slavonskih radnika na radničkim kongresima u Beču i Grazu kao i u okvirima dolaska stranih radnika te radničkih skupština.
U radu se analizira začetak rodno uvjetovane borbe radnika. Također se daje kratki pregled društv... more U radu se analizira začetak rodno uvjetovane borbe radnika. Također se daje kratki pregled društvenog konteksta unutar kojega su žene otpočele borbu na radnim mjestima.
This paper addresses the significance of the turning point in the perception of women’s sexual mo... more This paper addresses the significance of the turning point in the perception of women’s sexual morality during the Great War (WW1). Quite often the war public dealt with sexual morality, particularly of single women, war widows and married women whose men were fighting at the front. Women’s sexual morality was under the supervision of both church and civil authorities, but they differed in their approach to the issue (ex. Diary of Bishop Jeglič, memoranda of priests who were describing the morals in Slovenian villages). Along with the public discourse, we will analyse autobiographical sources (journals and memoires) to highlight intimate views of “ordinary people” regarding this issue. On the one hand, we will look into the women’s responses to potential changes of sexual norms during the war. On the other, we will analyse opinions and responses of men (soldiers and priests in particular) concerning changed sexual behaviour of women during the war. Namely, the memories of Slovenian soldiers often mention the moral decay, manly honour, growing prostitution, and longing for pre-war world, where the “innocence and purity” of women were natural. In addition to this, we will devote particular attention to relationships between morality, soldiers and nurses.
Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 2018
Autorica Anna Maria Gruenfelder u knjizi analizira sudbinu židovskih izbjeglica koja su iz susjed... more Autorica Anna Maria Gruenfelder u knjizi analizira sudbinu židovskih izbjeglica koja su iz susjednih zemalja stizale na područje Kraljevine Jugoslavije.
Uploads
Narodnoj obrani , od početka njezinog izlaženja (1902.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.), analizirati kreiranje rodnog identiteta u bračnom okviru. U kontekstu navedenog u radu se istražuje povezanost između novinarskog diskursa vezanog uz redefiniranje uloge žene u društvu/braku s promjenom diskursa vezanog uza samu instituciju braka. Naime, dok je osječko građanstvo ženu u prijeratnim godinama definiralo u okvirima kućnog praga te se većina članaka odnosila na vjenčanje dotične gospojice s preuzvišenim gospodinom , početak rata naveo je novine na promjenu priče. Stoga žene u predratnom razdoblju preuzimaju nove uloge i postaju bolničarke, kondukterke ili krojačice. Sukladno tomu u radu se zaključuje kako su žene bile nositeljice braka jer je zapravo njihova nova društvena uloga, početkom 1914. godine, utjecala na redefiniciju braka, koji je od kamena temeljca intimnog dijela obitelji te njegove interpretacije kao ekonomske kategorije ( themarriagemarket ) postao važnim dijelom „ratne mašinerije“. Pri tome je važno naglasiti kako promjena nije bila uvjetovana promjenom ideološkog svjetonazora, nego je to naprosto bila reakcija prije svega na mobilizaciju i manjak radne snage, kao i potreba da se vojnicima na fronti podigne moral. Na taj način brak izlazi iz strogo intimnih okvira i postaje zapravo svojevrsno oruđe kojima se održava početno uvjerenje u euforiju rata. Osim navedenog u radu se analiziraju i članci koji se odnose na kreiranje rodnog identiteta izvan braka, u okviru mirovnih sudija , sufražetkinja i atentatorica.
Narodnoj obrani , od početka njezinog izlaženja (1902.) do početka Prvog svjetskog rata (1914.), analizirati kreiranje rodnog identiteta u bračnom okviru. U kontekstu navedenog u radu se istražuje povezanost između novinarskog diskursa vezanog uz redefiniranje uloge žene u društvu/braku s promjenom diskursa vezanog uza samu instituciju braka. Naime, dok je osječko građanstvo ženu u prijeratnim godinama definiralo u okvirima kućnog praga te se većina članaka odnosila na vjenčanje dotične gospojice s preuzvišenim gospodinom , početak rata naveo je novine na promjenu priče. Stoga žene u predratnom razdoblju preuzimaju nove uloge i postaju bolničarke, kondukterke ili krojačice. Sukladno tomu u radu se zaključuje kako su žene bile nositeljice braka jer je zapravo njihova nova društvena uloga, početkom 1914. godine, utjecala na redefiniciju braka, koji je od kamena temeljca intimnog dijela obitelji te njegove interpretacije kao ekonomske kategorije ( themarriagemarket ) postao važnim dijelom „ratne mašinerije“. Pri tome je važno naglasiti kako promjena nije bila uvjetovana promjenom ideološkog svjetonazora, nego je to naprosto bila reakcija prije svega na mobilizaciju i manjak radne snage, kao i potreba da se vojnicima na fronti podigne moral. Na taj način brak izlazi iz strogo intimnih okvira i postaje zapravo svojevrsno oruđe kojima se održava početno uvjerenje u euforiju rata. Osim navedenog u radu se analiziraju i članci koji se odnose na kreiranje rodnog identiteta izvan braka, u okviru mirovnih sudija , sufražetkinja i atentatorica.