Klasa Osteichthyes (košljoribe)

osteon – kost; ichthyes – riba

Najbrojnije, čine 90% recentnih riba. ;Naseljavaju sve vode svijeta.
Vrlo raznolike po izgledu i velilčini (1cm – 9m i 0,5g – 1,5t); Skelet u cjelosti ili djelimično okoštao.; Kičma
sa amficelnim pršljenovima služi kao osovinski skelet.; Krljušti mogu biti: ganoidne, kosmoidne, cikloidne
ili ktenoidne (kod nekih su redukovane).; Imaju jasno uočljivu bočnu liniju. Odvojenih su spolova (manji
broj – hermafroditi). Većina ima spoljašnju oplodnju i uglavnom su oviparne
Malobrojne sinapomorfne odlike:
Riblji mjehur
Koštani endoskelet
Koštane krljušti
Operkularne škrge – koštani operkulum koji pokriva škržni otvor
Jedan veliki otolit
Lepidotrichia – člankovite žbice peraja
Škržni poklopac ima jedan kožni obod membrana branchiostega. U vezi sa njim se javlja poseban tip
disanja. Set lobanjskih kostiju je varijabilan ali svojstven košljoribama. Ramenski pojas se vezuje za
glaveni skelet. Imaju neparna i parna peraja. Kod koštanih riba se javljaju sekundarne vilice.To su
pokrovne kosti i u gornjoj vlici maxillare i praemaxilare, a u donjoj je to dentale .
Izuzetne lokomotorne sposobnosti – sposobnost mijenjanja boje; Actinopterygii – brojne u morskoj i u
slatkoj vodi: Neke mogu disati atmosferski kisik; Raznoliki načini ishrane. Morske, Slatkovodne, Brakične,
Od tropskih do polarnih područja
Više od 29000 (32000) vrsta grupisanih u 48 redova i preko 435 porodica što je oko ½ ukupnog broja
kičmenjaka
Oko 58% morske
Oko 42% slatkovodne
Koža i krljušti
Tanak epidermis i znatno deblji dermis; Mukozne žlijezde; U dermisu – nervni završeci, hromatofore,
krljušti ; Čulo dodira – oko usta senzorni filamenti (somovi)
Termoreceptori
Različito obojene (iridofore, leukofore) – prilagodba; Mužjaci često intenzivnije obojeni; Oblik – neke liče
na vegetaciju – kamuflaža ; Neke imaju svjetleće organe – u nizovima na bokovima ili sa ventralne strane;
Neke u koži imaju toksične organe (kod nekih u mišićima, jetri, krvi); Otrovne žlijezde u pravilu u osnovi
skeletnih tvorevima – injekcioni aparat
Krljušti u koži trupa i repa; Kod celakanta – kosmoidne; Manji broj – ganoidne krljušti – rombične
(Lepisosteidae, Polypteridae)
Elazmoidne: cikloidne i ktenoidne
Čulni organi
Galvni hemosenzorni organi su gustatorni i olfaktorni ; Mogu razlikovati slatko, slano, kiselo i gorko i
druge okuse ; Mirisni organi kod mnogih su glavni orijentacioni organi ; Salmonidae – mogu osjećati miris
vode, traže partnera, hranu itd.
Sve ribe – krupno sferično sočivo ; Miopsko oko – sočivo u mirovanju omogućava viđenje bliskih
predmeta, Akomodacija oka je moguća, Neke vide boje ; Tipovi oka (dubinske, mezopelagijske,
anableps); Maculla saculusa membranskog lavirinta (labyrinthus membranaceus) Osteichtyes ima otolit
Naraštajne zone; Kod riba sa koštanim skeletom Ostariophisy koje čuju (ribe sa najrazvijenijim čulom
sluha), postoji veza između ribljeg mjehura i membranskog lavirinta ; Veza može biti direktna ili preko
Veberovog aparata; Fonoreceptori su u sakulusu i lageni; Otolit služi kao pojačavač vibracija; Na
 bokovima tijela lateralni kanal ; Kod nekih i na glavi, Otkriva senzacije na daljinu ; Pravac kretanja
vode
Integracioni sistem
Prednji mozak Actinopterygii – različit od prednjeg mozga ostalih kičmenjaka; Krov izgrađen od
ependime i nema lateralnih komora; Olfaktorni lobusi su najizraženiji dijelovi telencefalona;
Međumozak nije veliki; Srednji mozak je često najrazvijeniji
Skelet i mišići
Broj kostiju glave – veliki ; Endohordalna osifikacija je intenzivna u potiljačnom dijelu lobanje
(basioccipitale, dvije exooccipitale, supraoccipitale) koje formiraju foramen magnum); U optičkim
kapsulama nastaje pet pari koštanih elemenata; Orbite približene
Zubi na vomeru, premaksilarnoj i maksilarnoj kosti, dentalnoj kosti i jeziku; Kičmenica – sprječava
skraćenje tijela; Amficelni pršljenovi (između njih ostaci notohorde); Rebra ventralna; kod nekih
dorzalna; Na hemalne i neuralne lukove se naslanjaju radiji medijalnih peraja; U mioseptama nastaju
intermuskularni koštani elementi – košlje – ligamentima se vezuju za aksijalni skelet; Peraja –
lepidotrihija – račvaju se na kraju; Akantotrihija (Actinopterygii) -Repno peraje najčešće homocerkno
Miotomi imaju složen raspored tako da kontrakcije svakog segmenta imaju znatan uticaj na veći dio
tijela; Električni organi riba nastaju transformacijom mišićnog tkiva - Komunikacija konspecijskih jedinki
Electrophorus – do 500 V
Ingestija i crijevni kanal - Različiti oblici hrane; Predatori imaju izražene zube - Plijen čitav unose u želudac
– efekat bukalne pumpe; Imaju izražen želudac; Filtracija vode kroz branhiospine na kojima se zadržava
plankton – način ishrane; Parazitizam je rijedak
Jednjak je rastezljivih zidova; Na ulazu u želudac postoji jak sfinkter; Pilorični cekumi su izraženi kod
salmonida ; Intestinum dug i izuvijan; U oblasti duodenuma imaju cekume
Respiracija
Voda se kreće preko respiratorne površine škrga u jednom smjeru; Škržni filamenti su u operkularnoj
duplji; Oko 350 vrsta može disati atmosferski zrak ; Svježa voda – pomoću bukalne pumpe
Kada se škržni poklopac podigne, onda membrana branchiostega ostane priljubljena uz tijelo
Zbog toga se u škržnoj komori javlja negativni pritisak i voda ulazi u škržne komore
Kada se poklopac spusti voda slobodno ističe
Vesica natatoria – ispunjen gasom koji stvaraju gasne žlijezde mjehura ili kod grupe fizostomi zrakom koji
dolazi kroz kanal kojim mjehur komunicira sa crijevom ; Hidrostatički organ – smanjuje specifičnu težinu
riba;Fizostomi i fizoklisti
Cirkulacija Cirkulacija slična onoj kod Elasmobranchii; Izuzev portnih sistema krv kod njih protiče kroz
najmanje dvije grupe kapilarnih sudova (sistemska mreža i kapilarne sudove škrga)
Srce se sastoji iz tri dijela:
Venozni sinus
Pretkomora i
Komora
Parni dijelovi dorzalne aorte formiraju sud sa koga polaze karotidne arterije, kardijačne arteije i dorzalna
aorta; Arteriozni konus redukovan; U osnovi ventralne aorte bulbus arteriosus ; Ventralna aorta je kratka
Bubrežni organi i osmoregulacija - Adultni bubreg – opistonefros sa retroperitonealnim položajem;
Izlučuju malu količinu amonijaka; Kod morskih riba postoji problem kako zadržati vodu u organizmu i
kako spriječiti prekomjerno unošenje soli; Njihovi bubrezi imaju malo glomerulusa ili ga nemaju nimalo;
To sprječava gubitak vode ali i rješava problem prekomjernog unošenja soli; Ovu funkciju obavljaju
jonocite – koje aktivnim transportom odstranjuju monovalentne jone iz organizma; Bivalentni joni se
izbacuju sa fecesom
 Reprodukcija
Genitalni sistem gotovo potpuno odvojen od ekskretornog; Testisi krupni parni organi – spermatični
kanal se izliva u spoljašnju sredinu (kod nekih se spaja sa izvodnim kanalom bubrega); Kod zrelih ženki
lumen ovarijuma je celomski prostor ograničen germinativnom epitelom koji često formira uvrate; To
omogućava produkciju JĆ veću nego kod drugih kičmenjaka; Lumen ovarijuma posebnim genitalnim
kanalom provodi JĆ direktno u spoljašnju sredinu; Zajednički distalni dio jajovoda se otvara na vrhu
genitalne papile
Izažen seksualni dimorfizam ;Odvojenih polova; Izražena je varijabilnost u reproduktivnim adaptacijama;
Hermafroditizam relativno čest kod riba obalskih zona tropskih mora i koralnih grebena
Neke sinhroni hermafroditizam (polni produkti sazrijevaju u isto vrijeme
Samooplodnja prisutna samo kod Rivulus marmoratus)
Neke sekvencijalni hermafroditizam (protandrija ili protogonija ); Uniseksualna reprodukcija –
ginogeneza i hibridogeneza; Intraspecijska hibridizacija

Potklasa Actinopterygii –
(actinos – zrak; pterygii – peraja)
zrakoperke

Obuhvata veliku većinu (oko 25000 vrsta)

recentnih riba koje naseljavaju skoro sve
tipove voda.
Lobanja je hiostilna
Palatokvadratum ovih riba vezivao se za
neurokranijum bazalnim izraštajem, dok
je zadnji dio vilice uspostavljao vezu s
lobanjom preko hiomandibularnog dijela
hioidnog luka
Slobodni dio peraja je poduprt koštanim
zracima – lepidotrihe ZRAKOPERKE
Unutrašnji skelet je bez centralne ose pa
se koštane radije vezuju neposredno za
rameni/karlični pojas.

Repno peraje je homocerkno kod većine, kod starijih grupa je heterocerkno. Nemaju kloaku, pa se
crijevni trakt završava analnim otvorom. Imaju riblji mehur koji služi kao hidrostatički organ, kod
nekih je redukovan. Raznovrsne su po obliku tijela ;Uglavnom nemaju rostrum,Tijelo je pokriveno
cikloidnim ili ktenoidnim krljuštima
 Red Polypteriformes - Diskutabilna klasifikacija
Polypteriformes su karnivorne ribe zmijolikog oblika koje naseljavaju slatke vode (najčešće jezera)
tropske Afrike
Rod Polypterus obuhvata 10 vrsta (poly – mnogo; pteron – krilo, peraje) – mogoperi ganoidi gdje pripada
vrsta Polypterus bichir, koja dostiže dužinu do jedan metar;Tijelo je pokriveno dobro razvijenim
ganoidnim (paleoniskoidnim) krljuštima, koje su u kosim nizovima duž tijela
međusobno pokretno spojene ; Na leđima je niz (5 – 18) malih peraja, od kojih svako ima naprijed
postavljenu bodlju ; Repno peraje - dificerkno
Niz primitivnih odlika: imaju odlijevak (spirakulum) na dorzalnoj strani glave arterijski konus, spiralni
nabor u crijevu, dobro razvijena gornja i donja rebra, riblji mjehur je iz dva dijela i služi kao organ za
disanje atmosferskog zraka i kao hidrostatički organ , Nemaju hoane
Njihovi parni plućni organi komuniciraju sa ždrijelom središnje postavljenim ventralnim glotisom
Desni plućni organ je znatno duži od lijevog i ima dorzalni položaj, što je u vezi sa njegovom dodatnom
hidrostatičkom ulogom;Unutrašnja površina oba plućna krila je naborana, pri čemu je barijera između
vazduha i krvi u ovim organima veoma mala; To ukazuje da su pluća efikasni respiratorni organi ovih riba.
One ipak ne mogu da žive van vode.Njihove škrge su dobro razvijene i bogato su vaskuolizirane.
Koža je takođe značajna respiratorna površina; Hrana insekti, rakovi i manje ribe

Rod Erpetoichthys obuhvata samo jednu vrstu

Erpetoichthys calabaricus – riba trskar; Izdužena i tanka
riba ;Nema trbušnih peraja

Red Acipenseriformes
Obuhvata najprimitivnije Osteichthyes, koje čitavog života imaju razvijenu hordu ;Lobanja im je
hrskavičava, a na nju naliježu koštana zadebljanja koja čine krov lobanjske čahure ;Prednji dio glave je
izvučen u šiljak (kiša) ;Trup je tanak izdužen i završava se naglašenom heterocerknim perajem
Duž tijela – mediodorzalno se pruža jedan, a na bokovima i trbuhu po dva niza koštanih štitova ;Usta su
sa donje strane glave, poprečno postavljena, a u njima nema zuba ;U crijevu imaju spiralni nabor
Ekskrecioni i spolni otvori su odvojeni od čmara ; Imaju arterijski konus ; Sve su jajorodne i polažu
ogroman broj sitnih jaja – kavijar ;Većina vrsta živi u moru, a razmnožava se u slatkoj vodi (diadromne),
ali postoje i slatkovodne forme koje ne migriraju u more ; Rasprostranjene su na sjevernoj hemisferi
Familija Acipenseridae – jesetre, kečige . Porodica Acipenseridae obuhvata oko 20 vrsta roda Acipenser,
dvije vrste roda Huso, tri vrste roda Pseudoscaphirhynchus i dvije vrste roda Scaphirhynchus.
Prva dva roda imaju spirakulum; Ispred usta imaju četiri brka, poredana u poprečni red. Usta se mogu
izvlačiti u cijev pri hvatanju plijena -Vrlo su cijenjene. Familija obuhvata četiri roda
Rod Asipenser obuhvata isključivo slatkovodnu formu Acipenser ruthenus – kečiga, koja živi i mrijesti se u
slatkim vodama; Naraste do jedan metar dužine i do 12 kilograma težine
Ovdje spada i jesetra (štrijun) Acipenser sturio, morska riba koja zalazi u slatke vode (Dunav) ,Naraste do
5 metara
Acipenser naccarii – tuponoska, jadranska jesetra, može narasti do dva metra
Acipenser stellatus – pastruga, oblikom glave liči na kečigu, ali joj je rostrum nešto duži, a štitovi su
zvjezdasti
Acipenser  gueldenstaedtii – čičkava (ruska) jesetra je manja od štrijuna;Naraste do četiri metra Ima je u
Kaspijskom moru
Acipenser nudiventris – sim – golotrba jesetra je manja od čičkave jesetre ;Naraste do 1,5 metara ;Na
trbuhu su štitići sasvim mali – otuda ime;Naraste do devet metara i dostiže težinu do 1400 kg ; Meso vrlo
ukusno ;Ikra je crne boje, a od nje se spravlja kvalitetan kavijar; Velika je grabljivica

Huso huso – moruna ima kratku njušku ;Živi u Crnom moru

Pseudoscaphirhynchus hermanni ; Scaphirhynchus platorynchus; Psephurus gladius(kod njih ne postoji
osifikacija)

Familija Polyodontidae - Obuhvata vrstu Polyodon spathula koja ima spljošten rostrum ;Naraste do 1,8
metara ;Živi u Americi u rijeci Misisipi ;U posljednje vrijeme se javlja u vodama Češke i Bugarske
U rostrumu su smješteni čulni organi, među njima i elektroreceptori. Hranu sakupljaju plivajući
otvorenim ustima, fltrirajući vodu kroz branhiospine škrga.

Infraklasa Holostei
Do danas su se održale dva reda: Lepisosteiformes i Amiiformes, svaka sa po jednom porodicom
Lepisosteidae i Amiidae
Porodica Lepisosteidae uklučuje rodove Lepisosteus i Atractosteus sa malim brojem vrsta
Njihove zajedničke odlike su: izdužene vilice, dugo tijelo sa dorzalnim perajem smještenim sasvim nazad,
koso položeni nizovi ganoidnih krljušti i opistocelni kičmeni pršljenovi
Pripadnici ove familije su danas rasprostranjeni u jezerima i rijekama Sjeverne Amerike ;Završetak repa je
skoro simetričan ;Nemaju spirakuluma, a intestinum je sa spiralnim zavojem
Familija Amiidae
Obuhvata monotipski rod Amiia, čiji pripadnici naseljavaju slatkovodne ekosisteme uglavnom sliva rijeke
Misisipi i Velikih jezera
Krljušti su redukovane do koštane osnove i u osnovi imaju cikloidnu krljušt ;Repno peraje je potpuno
simetrično ;Ikra je sitna i brazda se holoblastički

Infraklasa Teleostei – prave košljoribe

Monofiletska grupa;Evolucija – skraćivanje tijela; Formiranje homocerknog repnog
peraja; Redukcija krljušti; Različite promjene u glavenom skeletu i muskulaturi vilica
Za kretanje – homocerkno repno peraje i vesica natatoria u kome se može regulirati
količina gasa ; Parna peraja pokretna i fleksibilna; Oblik i veličina parnih peraja različiti ;
Različit položaj i funkcija: Hrana, Parenje, “Hodanje” , “Letenje”, Zvuk

Po broju taksona najbrojnija grupa riba; Obuhvata oko 99,8% recentnih vrsta
Actinopterygii; U sistematskom pogledu i dalje su najmanje istražena grupa kičmenjaka;
Procjenjuje se da se svake godine opisuje između 130 i 160 novih vrsta; Oko 40% od
ukupnog broja vrsta košljoriba nastanjuje slatkovodna staništa

Lauder i Liem 1983) smatraju i da se neki redovi (Stomiiformes, Aulopiformes i

Myctophiformes), kao i grupe Paracanthopterygii, Atherinomorpha i Acanthopterygii
mogu objediniti u grupu Neoteleostei, kao grupe koje su poslednje nastale tokom
evolucije košljoriba
Nadred: Osteoglossomorpha

Obuhvata oko 220 vrsta najprimitivnijih recentnih košljoriba, koje danas naseljavaju tropske slatke vode
Bazihijalni skeletni elementi – zubne ploče; Krov usne duplje zubi; Posebno savijanje intestinuma
Dvije osnovne grupe: Osteoglossiformes – familije; Osteoglossidae, Arapaimidae i Pantodontidae)
Mormyriformes (familije Mormyridae, Hiodontidae i Notopteridae).

Osnovna klasfikacija nadreda

Kod Osteoglossiformes (ribe koštanih jezika) na tijelu

se nalaze upadljive krljušti, a na glavi su koštane
ploče; Insektivorni ili piscivorni predatori, ali i ribe
koje se hrane fltracijom vode

Osteoglossidae – aravana (Osteoglossum

bicirrhosum)
Pantodontidae – monotipski rod Pantodon (P.
buchholzi), Imaju razrasla grudna peraja koja im
omogućavaju duge prelete iznad površine vode

Red Mormyriformes - Oko 300 vrsta; Ribe sa surlom - posebno brojne u velikim mutnim rijekama Afrike
Familija Mormyridae - imaju električne organe - Aktivne noću – elektrolokacija; Poznate su Mormyrus
longirostris, Gnathonemus sp, Gymnarchus niloticus
Familija Hiodontidae imaju posebne divertikulume ribljeg mjehura koji se sa strana pružaju ka
membranskom lavirintu. Po tome nalikuju porodici haringi.
Dva roda (Amphiodon i Hiodon)
Notopteridae (Notopterus spp. i Xenomystus sp.) imaju dugo podrepno peraje, glavni lokomotorni
organ, koji se pruža od glavenog regiona do neupadljivog repnog peraja.Krupne oči ; Nemaju krljušti na
glavi ; Nemaju bodlji u perajama; To su slatkovodne ribe Afrike, Indije i Indomalajskog arhipelaga.

Nadred: Elopomorpha - Obuhvata oko 800 po mnogo čemu različitih vrsta ; Mnoge vrste nastanjuju
topla mora ; Imaju zmijoliko tijelo ;Neke prilagođene životu u slatkoj vodi (dio životnog ciklusa)

Glava je krupna, usta terminalna, u ustima oštri zubi; Neke nemaju trbušnih, a neke grudnih peraja;
Leđna, repna i podrepna - jedno peraje ; Repno peraje je dificerkno ; Žive u moru, a Anguillidae i u
slatkoj vodi, a mrijeste se u moru

Red Anguilliformes - Oko 350 vrsta; 136 rodova i 20 porodica ;Nadred obuhvata sedam grupa od kojih je
najbrojniji red Anguilliformes; Prepoznatljiv izdužen, zmijolik izgled ; Tijelo nije cilindrično već malo
bočno spljošteno, pokriveno stinim i duboko u kožu usađenim krljuštima – izgleda kao da je golo ; Kožno
disanje; Kičma je građena od velikog broja pršljenova

Familija Anguillidae – jegulje; U vrijeme reprodukcije migriraju u mora (katadromija)

Anguilla anguilla – evropska jegulja živi u slatkim vodama, rijekama i jezerima i nakon 5,6,7 godina odlazi
na mrijest u Sargasko more; Ikru polažu na dubinama 400 – 700 metara ; Ugibaju nakon parenja;
Juvenilne idu u gornje slojeve vode i nakon godine ili više odlaze u slatke vode; Iz oplođenih jaja se
razviju listolike larve, koje su opisivane kao posebna vrsta ribe – Leptocephalus brevirostris ; Larvalni
period traje 3 – 4 godine, nakon čega metamorfoziraju i pasivnim migracijama (Golfske struje zapad -
istok) odlaze u slatke vode ; Ne može se uočiti razlika između mužjaka i ženki ; Mogu narasti do 1,5
metara ; Meso im je vrlo ukusno (poznate još vrste Anguilla rostrata)

Familija Muraenidae – murine Ribe umjerenih i tropskih mora

Glava je bočno spljoštena, velika usta i oči, mali škržni otvor ; Grabljivice su ; Tijelo bez krljušti; Parna
peraja reducirana; Kriptičan način života; Do 1 m, neke živo obojene ; Muraena helena

Familija Congridae – morske ribe ; Oko 150 vrsta; Imaju grudna peraja; Do 1 m, Gorgasia barnesi –
baštenska; Poznata vrsta je ugor obični Conger conger

Red Elopiformes
Obuhvata manje brojnu grupu riba koje naseljavaju tropske i suptropske vode Pacifika i Atlantika; Među
njima su tarpuni – Megalopidae, sa rodom Megalops atlanticus, Elopidae s rodom Elops affinis, Albulidae
s rodom Albula vulpes

Nadred Clupeomorpha

Obuhvata oko 300 vrsta uglavnom komercijalno

važnih riba kao što je rod haringi (Clupea spp.),
sardina (Sardina spp.), sardela (Sprattus spp.),
inćun (Engraulis spp.) itd. Primarno su
marinske, ali i ribe brakičnih i/ili slatkovodnih
staništa. Većina planktivori

Red: Clupeiformes – haringolike ribe

Ovom redu pripadaju najstarije današnje košljoribe koje se karakterišu time što su im peraja meka, a
trbušna peraja su na sredini trbuha daleko od grudnih ; Tijelo im je pokriveno cikloidnim krljuštima;
Fizostomi su, koji u skeletu imaju nekih primitivnih osobina ; Red obuhvata oko 20 familija

Familija Clupeidae ; Haringe – su većinom morske ribe malih dimenzija koje obično žive u velikim jatima
Bočna linija je slabo izražena ; Imaju samo jedno leđno peraje; Repno peraje je jako usječeno ; Dobri su
plivači ; Široko rasprostranjenje; Clupea harengus – obična haringa naraste do 30 cm ;Živi u velikim
jatima ; Ima veliki značaj u svjetskom ulovu riba
Sardina pilchardus – sardina; liči na haringu ali je manja ; Naraste do 20 izuzetno do 25 cm ;Česte su u
svim morima
Rod Alosa sa vrstom Alosa fallax – čepa, zlatva živi u moru a mrijesti se u slatkoj vodi ; Krupnija je i može
dostići težinu do 2 kg; Meso joj nije na cijeni ; Na bokovima tijela iza škržnih proreza ima po pet tamnih
krugova

Familija Engraulidae – inćuni; Obuhvata vrstu Engraulis encrasicholus ; Veličine je kao papalina ; Gornja
vilica je duža od donje ; Široko je rasprostranjen u Atlantiku i Tihom okeanu ; Ima ga i u Jadranu ; Živi u
jatima
Nadred Protacanthopterygii
Nadred uključuje dvije po mnogo čemu različite grupe sa relativno malim brojem taksona, koji se
svrstavaju u dva reda: Salmoniformes I Esociformes

Red Salmoniformes
Uključuje salmonidne anadromne grupe, koje veći dio svog životnog ciklusa provode u morima i čije
migracije po spektakularnosti nalikuju migracijama jegulja; Zavičajno ponašanje kod ovih riba je jako
izraženo ; Postoje i isključivo slatkovodne vrste
Kod anadromnih vrsta, primarna metamorfoza se dešava tokom nizvodnih migracija

Familija Salmonidae – pastrmke, lososi; Jedna od poznatijih porodica riba ; Tijelo razmjerno dugo, kod
nekih visoko, a kod nekih valjkasto ; Tijelo osim glave pokriveno cikloidnim krljuštima ; Bočna linija je
cjelovita; Leđno peraje je na sredini tijela, kratko; bez tvrdih koštanih zraka ; Iza leđnog peraja postoji
jedno masno peraje (pinna adiposa) - nema potpornih zrakova; Usta su velika, a na vilicama i jeziku se
nalaze oštri zubi ; Želudac je velik ; Postoje i pilorični dodaci ; Naseljavaju slatke i slane vode sjeverne
hemisfere ; Većina živi u moru, a mrijesti se u slatkoj vodi ; Mrijeste se u zimskom periodu ; Polažu mali
broj krupnih jaja ;Optimalna temperatura inkubacije je 9 0C ;Preferiraju čiste hladne vode ; Salmonidae
su značajne kako po biomasi tako i po kvalitetu ; Grabljivice su, izraziti zoofagi, a odrasle jedinke su
ihtiofagi;
Rod Salmo obuhvata nekoliko vrsta - Atlantski losos Salmo salar narste do jedan metar ;Mrijesti se u
slatkim vodama Danske, Norveške itd ; Migratorna je vrsta ; Izražen je njegov kolorit koji se sastoji od
svijetlih i tamnih tufni
Salmo trutta naseljava čiste potoke i rijeke; Postoje dvije forme: Salmo trutta morpha fario – potočna
pastrmka, Salmo trutta morpha lacustris – jezerska pastrmka
Salmo trutta morpha fario je isključivo slatkovodna forma sa širokim rasprostranjenjem u vodama
Evrope, Azije ; U potocima naraste do 25 cm, a u većim rijekama i akumulacijama i do 40 cm (izuzetno
do 1 m) ; Na bokovima tijela ima žuto – smeđe i crvene tačke ; Indikator je kvalitetne vode ; U vodama
Bosne i Hercegovine je ima u slivu Vrbasa, Bosne, Drine, Neretve, Une i Sane, Hutovog blata, Buškog
jezera, jezera Klinje, Trebišnjice i vodama Duvna i Livna

Salmo trutta morpha lacustris ima samo crne tačke ; Mijenja boju ovisno od ambijenta ; Vrbas, Drina,
Neretvi, Jezero Klinje, Trebišnjica, itd.

Salmo marmoratus – neretvanska glavatica – endem Jadranskog sliva ; Ima je u Neretvi ali i u vodama na
sjeveru Italije ; Tijelo je mramorasto išarano

Rod Hucho Predstavljen je vrstom Hucho hucho – mladica ; To je endem Dunavskog sliva ;Nekada je
imala široko rasprostranjenje, a sada je najviše ima u Bosni i Hercegovini od Une do Drine, u Vrbasu,
Bosni, Uni i Sani … Hucho taimen - Azija

Rod Salvelinus je predstavljen sa dvije vrste koje su tokom prošlog vijeka prenesene iz Kanade ; Ima ih i u
vodama sjeverne Amerike Salvelinus fontinalis – potočna zlatovčica je rasprostranjena u Vrbasu, Bosni,
Neretvi, Trebišnjici ; Salvelinus alpinus jezerska zlatovčica je rasprostranjena u Vrbasu, Drini, Neretvi,
Klinju itd ; Uspješno se mogu uzgajati u vejštačkim uslovima

Rod Oncorhynchus – dalekoistočni lososi – zalaze u sjeverne rijeke Azije, Aljaske i Kalifornije;
Oncorhynchus mykiss – kalifornijska – dužičasta pastrmka tri do četiri godine provedu u moru, a zatim
idu u slatku vodu i pri tom ih puno ugine ; Poznate su vrste Oncorhynchus keta, Oncorhynus gorbusha,
Oncorhynchus tschawytscha

Rod Salmothymus - mekousne pastrmke - obuhvata (pod)vrstu Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus,

neretvanski endem (Salmo obtusirostris)

Familija Coregonidae – ozimice, Obuhvata vrste Coregonus peled, Coregonus lavaretus, Coregonus
albula ; Ribe hladnih i čistih voda sjeverne hemisfere ; Imaju masno peraje i krupne krljušti ; Mrijeste se
tokom zimskih mjeseci, često ispod leda, kada se okupljaju u velikim jatima

Familija Thymallidae – lipljeni Monotipska porodica koja obuhvata stacionarne vrste ; Gornji tokovi
rijeka ;Imaju leđno peraje duge osnove i znatne visine ; Hrane se insektima i njihovim larvama, a samo
izuzetno krupne jedinke se hrane sitnom ribom ; Mrjeste se u proljeće ; Ovdje pripada rod Thymallus sa
vrstama Thymallus thymallus i Thymallus arcticus ; U Bosni i Hercegovini živi Thymallus thymallus gdje se
nalazi južna granica njegovog rasprostranjenja ;Nije naročito ugrožen ;Kao i mladica na tijelu ima crne
tačkice ;Meso mu je kvalitetno

Red Esociformes – štukolike ribe Red obuhvata mali broj specifičnih riba koje karakteriše prisustvo
mekih peraja, bez nemaju adipozne peraje ; Dorzalno peraje ima zadnji položaj ; Tijelo je izduženo, a
riblji mjehur je otvoren i nije podijeljen; Glava je duga i produžena u rostrum; Naseljavaju slatke vode
sjeverne hemisfere
Red obuhvata familije Esocidae i Umbridae

Familija Esocidae – štuke; Tijelo – izduženo;Glava je krupna sa izduženim spljoštenim rilom ;Usta su
velika i zahvataju ½ dužine glave; U vilicama brojni šiljasti zubi ; Rasprostranjene su u slatkim mirnim
vodama i jezerima Evrope, Azije i sjeverne Amerike
Obuhvata jedan rod Esox, gdje pripada obična štuka Esox lucius ; Štuka može biti duga do 1,5 metara i
teška do 60 kg ;To su ribe karakterističnog izgleda i vrlo promjenljivog oblika ;Velike su grabljivice

Familija Umbridae – crnke; Male ribice, 10 – 12 cm sa krupnom galvom koja je kao i tijelo pokrivena
krupnim krljuštima ;Živi u stajaćim vodama i barama i može podnositi visoke temperarture vode bez
kisika ; Poznata vrsta je Umbra krameri – crnka; Umbra pygmaea

Nadred: Ostaryophysi
Obuhvata oko 7900 vrsta, uglavnom slatkovodnih vrsta riba, odnosno, oko ¾ ukupnog broja
slatkovodnih vrsta riba ; Pripadnici su u mnogome različiti ;
Nadred se diferencira na redove Gonorynchiformes
Characiformes
Cypriniformes
Siluriformes
Gymnotiformes

Zajednička odlika za sve njih je prisustvo kožnih žlijezda oblika palice za bejzbol u kojima se stvaraju
feromoni kojima se jato upozorava na opasnost; “Reakcija straha”; Odlikuje ih: posebna histološka
organizacija tuberkula koje se javljaju na tijelu tokom perioda reprodukcije; Detalji skeletne osnove repa;
Promjena kičmenih pršljenova – razrastanje prednjih neuralnih lukova, koji formiraju krov neuralnog
kanala odmah do velikog otvora na lobanji; Gubitak prednjih slobodnih neuralnih lukova
Kod Gonorynchiformes, prvo pleuralno rebro je prošireno i podupire peritoneum koji opkoljava prednji
dio ribljeg mjehura ; Kod pripadnika drugih redova, prednji kičmeni pršljenovi su transformisani u
Veberov aparat ; Većina imaju riblji mjehur koji se sastoji od dva dijela ; Riblji mehur nekih pripadnika
grupa Characiformes, Gonorynchiformes Siluriformes je sa respiratornom funkcijom

Red: Gonoryhchiformes Obuhvata četiri porodice, a jedna od njih je porodica Chanidae sa monotipskim
rodom Chanos (C. chanos) komercijalno važne ribe mora i brakičnih voda jugoistočne Azije

Familija: Gonorynchidae - Pješčane jegulje - jedan rod (Gonorynchus spp.) naseljavaju indopacifičke
vode
Red: Characiformes - Obuhvata vrste široko rasprostranjene u vodama Južne Amerike i nešto manje u
vodama Afrike Preko 1000 vrsta – 17 porodica ; Hrane se raznovrsnom hranom: od detritusa do drugih
riba ; U bazenu Amazona preko 43% pripadnici ovog reda; Imaju zube u vilicama i jedno masno peraje
koje se nalazi između leđnog i repnog peraja

Porodica Characidae - Obuhvata afričke morfološki različite vrste koje nalikuju pastrmkama, grgečima ili
haringama (Alestes chaperi, Hydrocynus vittatus)

Familija: Hepsetidae - Hepsetus odae – imaju izduženo tijelo, nalik na štuku, i uglavnom se hrane drugim
ribama
Familija: Gasteropelecidae -Pripadnici vrste Carnegiella marthae iz Južne Amerike imaju razvijena grudna
peraja kojima lete iznad vode spasavajući se od predatora
Porodica Serrasalmidae - Obuhvata južnoameričku piranu Serrasalmus piraya koja se kreće u velikim
jatima do 1000 jedinki

Red Cypriniformes – šaranolike ribe

U vezi sa načinom ishrane posebno kod pripadnika porodice Cyprinidae i Catostomatidae –
diferencijacija ždrijelnih zuba – ossa pharyngea – na petom paru škržnih lukova -(transformirani peti
škržni luk); Ovi zubi su postavljeni naspram rožne diferencijacije baziokcipitalne kosti; Time se formira
moćan “mlin” za usitnjavanje hrane. Ždrijelni zubi (dentes pharyngeales) su smješteni na posljednjem
paru škržnih lukova (ossa pharyngea inferior). Oni se kod pojedinih porodica, rodova i vrsta košljoriba
razlikuju po izgledu, broju i rasporedu,
Predstavlja DF formulom: npr.
DF 5.2-2.5 predstavlja dva reda ždrijelnih zuba, sa 5 zuba u spoljašnjem i 2 u unutrašnjem redu lijeve i
desne škržne kosti

Familija Cyprinidae – šaranke

Brojna porodica, daleko najbrojnija u redu; Obuhvata oko 220 rodova i 2420 vrsta ova porodica uključuje
i 80% svih riba reda Cypriniformes; Tijelo im je pokriveno cikloidnim krljuštima – nekada golo Tijelo –
bočno spljošteno, hidrodinamično,Dobri plivači ;Žive u oblastima sa umjerenom klimom u mirnim
vodama ;Hrane se biljnom i životinjskom hranom; Ima i grabljivih vrsta ; Nemaju želudac; Intestinum –
jako izdužen; Usta su polumjesečasta ;Nemaju brkova ili ih nemaju više od dva para ; Za vrijeme mrijesta
po tijelu izrastaju bradavičaste kvržice ;Slatkovodne su, a neke zalaze i u slane vode; Mrijeste se u slatkoj
vodi i to u proljeće i ljeto
Ženke srednjoevropske vrste Rhodeus sericeus i japanske vrste Acheilognathus chankaensis polažu jaja
pomoću duge legalice u plaštanu duplju slatkovodnih školjki
Rod Barbus ima izuzetno veliki broj vrsta, više od 800; Među ciprinidama ima znatan broj endemičnih
vrsta, a neke su endemične za Bosnu i Hercegovinu
Rod Abramis – deverike; Stajaće vode i mirne vode; Obuhvata jednu vrstu Abramis brama – deverika;
Tijelo visoko; Do 50 cm; 1-2 kg; Evropa do Pirineja

Rod Ballerus - Ballerus ballerus – kesega; Izduženija do 50 cm i 1 kg; Jatna riba

D III 8 – 9; A III 35 – 44; ll 65 – 75; DF 5-5

Ballerus sapa – crnooka deverika, Do 25 cm; 0,4 kg; Pankton ; Imaju dosta visoko tijelo

Rod: Blicca – krupatica ; Blicca bjoerkna – krupatica, ima je u Bosni i Savi; Tijelo visoko; Rijeke i jezera
Evrope; Do 30 cm; do 2 kg; D III 7 – 9; A III 18 – 24; ll 43 – 51; DF 5 2 – 2 5

Rod Alburnus obuhvata vrstu Alburnus alburnus, koja naraste 15 do 20 cm ;Ima je u Drini Savi, Spreči i
drugim vodotocima ; Alburnus arborella (Bonaparte, 1841); Neretva i sliv

Rod Alburnoides –Alburnoides bipunctatus – pliska, karakteriše se izraženom bočnom linijom koja je
uokvirena sa dva niza crnih tačkica ; Preferira čiste vode i nalazi se sa pastrmkom ; Ima je u Vrbasu,
Drini, Uni, Tinji, itd

Rod Aspius – bolen -Aspius aspius – bolen je za razliku od ostalih ciprinida jako grabljiv ;Piscivor; Ima ga
u Modracu, Bosni, Ukrini, Savi, itd : U našoj ihtiofauni zastupljen sa nekoliko vrsta ;Naziv roda od lat
Chondro – hrskavica i stoma – usta, zbog hrskavičnih usana ; Široko rasprostranjena vrsta
Chondrostoma nasus – škobalj, podustva, važna i atraktivna vrsta za sportski ribolov ; Karakterističan
položaj usta sa donje strane glave, a vilice su obložene hrskavicom kojom sa kamenja struže alge

Endemične -Chondrostoma knerii – podustva; Chondrostoma phoxinus – podbila; Kod podbile latinski
naziv phoxinus dolazi od imena roda Phoxinus (pijori) kojima je slična ; Naziv knerii dobila u čast
austrijskog zoologa Rudolfa Knera koji je proučavao endemsku dalmatinsku ihtiofaunu ; Chondrostoma
kneri – podustva je endem Neretve, a ima ga i u Hutovom blatu

Chondrostoma phoxinus – podbila je endem voda zapadne Bosne tj voda Duvna i Livna ;Ima ga i u
akumulaciji Buško blato, gdje se dobro adaptirao i gdje postiže mnogo veći rast tj i do 30 -35 cm

Rod Cyprinus – šarani

Cyprinus carpio – šaran je euroazijska vrsta sa širokim rasprostranjenjem, a uzgaja se i u akvakulturi ;Do
1,5 m i do 40 kg; Naseljava Vrbas, Bosnu, Drinu, Unu, Sanu, Ukrinu, Savu, itd

Rod Carassius –Obuhvata vrstu Carassius carassius - karaš naseljava Vrbas, Bosnu, Drinu, Unu, Sanu,
Ukrinu, Savu, Hutovo blato, itd ;Riba mirnijih voda;Ima je i u barama ;Naraste do 1 kg

Carassius auratus – karašić, zlatna ribica Iz Kine introduciran u vode Evrope; Ima je u Bosni, vodama
Duvna i Livna, Vrbasu i Neretvi
Carassius gibelio – babuška Introducirana vrsta ; Živi u vodama dalekog istoka, Južni Sibir i Kina, a
preseljena je i rasprostranjena do Engleske ; Invazivna vrsta; Vrsta kod koje 99% populacije čine ženke
Razmnožava se ginogenezom; Naseljava donje i tokove rijeka, jezera, bare itd ; Babuška polno sazrije u
drugoj godini ; Mrijest joj se poklapa sa mrijestom šarana ili karasa kada polaže ogroman broj jaja ; Da bi
krenulo embrionalno razviće, moguće je da do ikre dospije mliječ neke druge ribe ili čak i raka
Carassius langsdorfii, C. gibelio C. auratus i C. langsdorfii su morfološki vrlo slične, tako da pouzdana
identifikacija na osnovu morfoloških svojstva nije moguća

Rod Aulopyge – oštrulj

Aulopyge huegelii (hügeli) – oštrulj je endemična riba; endemični rod u vodama naše zemlje; Ima ga u
vodma Duvna i Livna;Tijelo je golo, bez krljušti - prilagodba na podzemni način života; Oko usta ima dva
para brkova; Živi u ponornicama gdje provodi dugo vremena pod zemljom; Ima ga u Hutovu blatu
;Oštrulja je jedna najneobičnijih endemičnh vrsta ; Nalik je mreni; Potpuno različita od svih ostalih naših
riba ; Glava je izdužena, jako zašiljena i uska ;U leđnoj peraji se nalazi istaknuta tvrda bodlja s
nazubljenim unutrašnjim rubom, po kojoj je i dobila nazive oštrulja ili oštrulj ; Naraste od 100 do 200
mm ;Bočna linija vrlo je neobična, valovita ; Ženke za vrijeme mrijesta imaju leglicu ; Smatra se da se
morfološki nije mijenjala nekoliko milona godina
Naziv roda Aulopyge - od lat. aulos – frula, cijev i pyge – rep, koji je dobila zbog leglice za jajašca u
obliku cijevi, a naziv vrste huegelii - u čast austrijskom botaničaru barunu Carlu Freiherrnu Hügelu

Rod Barbus – mrene; Barbus balcanicus – potočna mrena, sapača ; Naraste do 25 cm, a težina je manja
od kilograma ;Redovno naseljava manje vodotoke
Barbus barbus – mrena, koja može biti teška do nekoliko kilograma ; Ima troredne ždrijelne zube, a u
leđnom peraju jedan tvrdi koštani zrak koji je na zadnjoj strani nazubljen; Oko usta ima dva para brkova
Barbus plebejus

Rod Rhodeus - Obuhvata vrstu Rhodeus amarus – gavčica, naraste do 10 cm ;Ženke posjeduju legalicu
Polaže mali broj jaja, a polaže ih unutar školjke, gdje se razvijaju Ima je od Save do Neretve

Rod Tinca - Tinca tinca – linjak; Na tijelu ima sitne krljušti Zlatno – žute boje ; Ima par brkova ; Živi u
barama ; Prespava zimu ; Naraste do nekoliko kilograma Ima ga u Savi, Ukrini, Vrbasu, Bosni, Uni, Sani,
Hutovom blatu, Klinju, Savi, Trebišnjici, itd.

Rod Vimba-Šljivar je sličan škobalju ; Šljivar, plavonos, nosara – Vimba vimba ; Česta je u Savi, u donjem
toku Bosne, Spreče, Drine, Une, itd.

Rod Gobio – krkuše; Krkuše su male ribe veličine do 15 cm ; Gobio obtusirostris – krkuša ima široko
rasprostranjenje u vodama naše zemlje ; U vodama sjeverne Evrope – Gobio gobio; Na bokovima tijela
imaju 7 – 9 tamnih mrlja

Rod Romanogobio - Romanogobio kessleri ima je u Bosni Romanogobio uranoscopus – zvjezdogled ima
je u Savi Romanogobio vladykovi

Rod Phoxinus – gaga; Phoxinus phoxinus – gagica je jako česta u vodotocima naše zemlje ;Phoxinus
lumaireul

Rod Leucaspius – bjelica; Mala riba s velikim sjajnim krljuštima i gotovo neprimjetnom još sjajnijom
linijom duž obije strane tijela ; Bočna linija je nepotpuna, ponekad i odsutna; Analno peraje duže od
leđnog ; Supraterminalna (gornja) usta ; Dužina glave jednaka je najvećoj visini tijela

Rod Rutilus – crvenookice ; Male do srednje velike ribe; Izduženo i umjereno visoko tijelo; Trbuh bez
grebena; Usta subterminalna ili terminalna; Brahiospine kratke – malobrojne; Oko 13 vrsta; Rutilus
rutilus - bodorka, rasprostranjen u mirnim vodama Evrope ; Rutilus virgo – plotica ima crvene paraje i
može težiti do nekoliko kilograma Dunavski sliv; Rutilus virgo – areal; Rutilus aula – masnica – Italija,
Švicarska, Slovenija, (Hrvatska); Rutilus basak – basak – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – jadranski sliv –
Neretva; Rutilus rubilio – Italija

Rod Scardinius – crvenperke; Sitne ribe, visoko tijelo, greben na trbuhu ; DF u dva reda, BS sitne i
malobrojne; Scardinius erythrophthalmus crvenperka ;Vode Evrope; Scardinius plotizza – peškelj – sliv
Neretve

Rod Pelecus sa vrstom Pelecus cultratus – sablja, sabljarka, britvaš ; Po hrptu je skroz ravna ;Ima je u
Savi, Ukrini, Vrbasu, Bosni

Rod Leuciscus – klenovi ; Izduženo i lateralno pljošteno tijelo; Repno stablo dugo bočno spljošteno; Ll
potpuna, DF dvoredni, Srednje do velike krljušti
Leuciscus leuciscus – klenić vitko, izduženo tijelo, Do 25 cm (max 40) i 1kg;
D III, 7-8, A III, 7-9, ll 49- 53 DF 2 5-5 2 ili 3 5-5 3; ima ga u Vrbasu, Savi itd
Leuciscus idus – jez, jaz naseljava manje vode;Do 40 (60) cm, do 3kg D 11 – 12; A 12 – 14 DF 3 5-5 3 ili
4 5-5 3 (2 5-5 2) ; Crnomorski sliv

Rod SQUALIUS - Naziv roda Squalius dolazi od lat riječi squaleo, squalidus – s grubom kožom; Vrste
ovog roda donedavno su ubrajane u rod Leuciscus, novijim analizama utvrđeno je da je riječ o morfološki
i genetički odvojenoj skupini riba ; Taksonomski i sistematski položaj ove skupine još se razmatra

illyricus dolazi od naziva zemlje Ilirije koju su naseljavala ilirska plemena; microlepis u nazivu makala
dolazi od lat micro, sitan i lepis - ljuska; svallize dolazi kao latinizirani domaći naziv svalić; tenellus dolazi
od lat tenerum- elegantan, nježan
S. cephalus - adaptivna vrsta, širok areal, naraste do 35cm i 1 kg (max 80 cm i 6kg); Izduženo tijelo,
široka glava, terminalna usta
DF 2 5-5 2; krljušti krupne, tamno obrubljene
D 11-12; A10-12; ll 44 – 46; Ima ga u Vrbasu, Bosni, Drini, Uni, Sani, Ukrini, Savi, Tinji, Trebišnjici, itd

Squalius tenellus – sitnoljuskavi klen – endem; Tijelo vretenasto, bočno spljošteno; Glava duga i široka,
donja vilica prema gore savijena; Do 15cm; D III 8; ll 78-80; Mrijest od aprila do juna (5000 - 75000);
Jezera i brze rijeke okolina Livna; Površina – plankton; Squalius svallize – sval, strugač je endem Neretve i
sliva, Ima ga u Hutovom blatu, Trebišnjici itd ; Tijelo izduženo, nisko bočno spljošteno; Do 25cm; ll od
prednje ivice operculuma
D III, 10; A III 10; ll 44-46 DF 2 5-5 2
Squalius squalus – Italija; Jadranski sliv…….. Squalius microlepis; Ll 67 – 75; sliv Neretve

Rod Telestes - Telestes soufia – jelšovka, blistavec ima ga u Drini ; Naraste 12 – 17 (24cm); Tijelo
izduženo, vretenasto – malo bočno spljošteno; Usta terminalna
D II – III 7-9; A II – III 8 – 11, ll 48 – 56
DF 2 5 – 5 4 ili 2 5 – 4 2

Telestes metohiensis
Telestes turskyi – turski, sitnoljuskavi klen, rasprostranjen u vodama zapadne Bosne, Livanjskog i
Duvanjskog polja Endem
D III 7-8; A III 8; V II 7;
P I 14-16;
DF 2,5-5,2; ll 70-80;
2n = 50

Rod Delminichthys FREYHOFF! - Naziv roda Delminichthys od Delminium, antičkog glavnoga grada
područja Dalmacije (današnje Duvno) i riječi ichthys – riba i latinske riječi adspargo – adspersus -
razasuti, razmaknuti, razasute tamne pjege ; Vrlo male ribe, narastu do 100 mm, iznimno imotska
gaovica koja može narasti i do 130 mm ; Mužjaci gaovica manji su od ženki ; Krljušti tanke ne preklapaju
se, a često su i vrlo slabo razvijene; prisutne samo u bočnoj liniji ; Tijelo vretenasto i bočno spljošteno, s
dugačkim repnim stablom, često s nepotpunom ili isprekidanom bočnom prugom ; Leđa tamnozelena,
bokovi tamnožuti, a trbuh je srebrnobijele ili žute boje ;Za vrijeme mrijesta osnove trbušnih peraja
mijenjaju boju iz žute u crvenu ;Leđna strana tijela i bokovi prekriveni su mnogobrojnim tamnim
tačkama koje mogu formirati nepravilne mrlje; Donedavno su te vrste svrstavane u rod Phoxinellus,
novijim je analizama utvrđeno da je riječ o morfološki i genetički odvojenoj skupini riba

Delminichthys adspersus – do 90 mm; Dijametar oka je jednak ili veći od dužine od vrha njuške do oka;
Strogo zaštićena vrsta; Regionalni endem jadranskog sliva

Delminichthys adspersus - imotska gaovica

Delminichthys ghetaldii - popovska gaovica - Regionalni endem jadranskog sliva
Naziv ghetaldii nije tačno poznato - moguće je da je dodijeljeno u čast poznate dubrovačke porodice
Ghetaldi (Getaldić) ;Do 130 mm; Sitne krljušti

Rod Phoxinellus – pijurice; Karakteriše ih redukcija krljušti; Krljušti ponekad prisutne samo u bočnoj liniji;
Phoxinellus alepidotus (Heckel, 1843)- pijurica (Paraphoxinus alepidotus); Phoxinellus pseudalepidotus,
Bogutskaya & Zupančič, 2003 ; Phoxinellus dalmaticus, Zupančič & Bogutskaya, 2000

Familija Cobitidae – vijuni, čikovi

Brkice, čikovi (20 rodova i 160 vrsta) – izduženo, valjkasto, donekle bočno spljošteno tijelo; Bentosne
ribe s detritofagnom ili bentofagnom ishranom; Glava je mala ; Usni otvor je s ventralne strane; okružen
s 3 – 6 pari brkova; Aktivni su noću; dan provode ukopani u mulju ili ispod kamenja; Većina može
podnositi visoke temperature i koristiti vazduh kao dodatni respiratorni medijum; Respiracija se dešava
u crijevnom kanalu. Koža je ili dijelom pokrivena krljuštima ili gola. Krljušti su im vrlo sitne i duboko
usađene u kožu. Najveći diverzitet vrsta je u jugoistočnoj Aziji.

U našim vodama su zastupljeni sljedeći rodovi: Cobitis, Sabanejewia i Misgurnus

Rod Cobitis - Cobitis taenia – vijun, badelj duga do 11 cm

Cobitis elongatoides -Oko usta ima šest brčića Do 10 (15) cm Ima široko rasprostranjenje
Cobitis elongate - 12 – 15 cm; Tijelo izduženo, tanko; DF jednoredni 8 8
Cobitis narentana, Karaman, 1928
Rod: Sabanejewia -Sabanejewia balcanica

Rod Misgurnus – čikov

Misgurnus fossilis – čikov, čik – živi u barama u mulju; Može biti i bez vode ; Ima pet pari brkova; Ima
zaobljeno repno peraje ;Zoofitofag je
Familija Balitoridae Nemacheilidae - Riječni čikovi ;Naseljavaju brze potoke i rijeke Euroazije ; Usta
inferiorna, okružena s najmanje 3 x 2 brčića ;Oko 485 vrsta; Kod nekih stanovnika brzih voda na trbuhu
se formira pijavka od grudnih i trbušnih peraja Sewellia elongate -Hrana – alge sa kamenja
U Bosni i Hercegovini rod Barbatula …Barbatula barbatula – brkica, naraste do 15 cm ;Naseljava čiste
vode
Oxynoemacheilus angorae

Red: Siluriformes – somovi . Red somova je raznovrsna grupa riba (oko 2000 vrsta, 31 porodica, 242
roda), s mnogim specijalizacijama i posebnim oblikom tijela; Samo tri porodice ovoga reda čine
djelimično ili isključivo marinske ribe; Sve ostale grupe žive u slatkovodnim staništima gdje se mogu naći
i u visokoplaninskim potocima, kao i u mirnim i muljevitim vodama u kojima s malo kisika; Južna Amerika
ima 13 porodica endemičnih Siluriformes; Karakteristike Siluriformes su velike bodlje koje nastaju od
prvih zraka grudnih i dorzalnih peraja; Tijelo golo – nema pravih krljušti ; Imaju 1 – 4 x 2 „brkova” -
taktilna i gustatorna funkcija; Južnoamerički somovi iz fam. Dorodidae, Callichthyidae, Loricariidae imaju
koštane ploče, na različite načine raspoređene u koži; Pripadnici mnogih grupa somova brinu o
položenim jajima, kao i o tek izleglim mladima
Inkubacija jaja kod pripadnika marinske porodice Ariidae – u usnoj duplji ženki i mužjaka
Neke grupe reda Siluriformes imaju posebne adaptacije koje im omogućavaju korišćenje atmosferskog
kisika ; Samo pripadnici roda Pangasius koriste riblji mjehur kao dodatni respiratorni organ
Pripadnici porodica Clariidae imaju posebne branhijalne divertikule koje imaju istu funkciju
Neki drugi pripadnici grupe somova uzimaju kiseonik iz vazduha želucem i intestinumom

Familija Siluridae - Usta terminalna; koža je gola i sluzava; Hrana ribe i vodozemci, krupni primjerci
vodene ptice pa i sitni sisari; Privredni značaj im je svuda ogroman

D – mala i meka bez žbica; A – duga i završava se na repnom peraju ili blizu nje ; C – zaokrugljena ..15
rodova; oko 70 vrsta--; U Evropi 2; u Aziji 8 rodova; Vilice i nepčane kosti su sa brojnim zubima ; Briga za
potomstvo (♂); U BiH jedna vrsta

Rod Silurus – Silurus glanis – som ; Najveća slatkovodna riba -Preferira rijeke, a posebno jezera ;
Grabljivica :Porodici pripadaju i vrste roda Kryptopterus -staklasti som; Kryptopterus bicirrhis živi u Aziji

Familija Trichomyceteridae -Osjete mlaz urina i kroz uretru ulaze u mokraćnu bešiku; Candiru Vandellia
cirrhosa
Familija Ictaluridae – američki somići -Široko rasprostranjeni u Sjevernoj Americi ;Iz ove familije u našim
vodama – jedna vrsta iz roda Ameiurus – A. melas A. nebulosus ? – američki somić ;Ima masno peraje
Izuzetno otporan

Familija: Schilbidae -Pangasius hypophthalmus

Familija Malapteruridae – afrički električni somovi ; Mogu stvoriti snažne električne udare ; Žive u
tropskim područjima centralne afrike i dolini Nila ; Malapterurus electricus
Red: Gymnotiformes – nož ribe
Električne ribe – stvaraju ili detektiraju električnu struju – Odbrana, napad, navigacija, interspecijska
komunikacija; Izduženo tijelo, šiljat rep ; Analno peraje se pruža čitavom donjom stranom tijela -
nožIsključivo slatkovodne; Južna i Srednja Amerika 62 vrste svrstane u 23 roda i šest
familija:Apteronotidae
Gymnotidae
Electrophoridae

Familija Apteronotidae - Imaju električne organe od nervnog, a ne od mišićnog tkiva -10 rodova; 27
vrsta ;Aktivni su noću ; Apteronotus albifrons
Familija Electrophoridae - Electrophorus electricus - piscivorna riba rijeka - Orinoko i Amazon (500 W)
Familija Gymnotidae - Nemaju grudnih peraja ; Monotipski rod Gymnotus ; U Južnoj i Centralnoj Americi
Gymnotus carapo

Nadred Acantopterygii
Obuhvata 13 redova; oko 250 porodica s oko 13500 vrsta ;Najbrojniji red među osnovnim grupama
košljoriba;Morske i slatkovodne ;Odlikuje ih prisustvo tvrdih žbica – po nekoliko u dorzalnim i analnim
perajama;U trbušnim perajama prva žbica je tvrda; Gornja vilica im je dosta pokretna. ; Tijelo nekih
grupa je skraćeno, a povećana je njegova visina ; Trbušna peraja su pomjerena naprijed ispod grudnih,
pri čemu se karlični pojas vezuje za kleitrum; Ove promjene su naročito izražene kod pripadnika reda
Perciformes.

Red Beryciformes
Morske ribe koje uglavnom - priobalne vode; 13 porodica, 39 rodova i 180 vrsta
Familija: Holocentridae vjeverice žive u tropskim lagunama i intenzivno su obojene, Aktivne su noću.
Familija: Anomalopidae - Bioluminiscentne ribe sa svjetlećim organom koji ispod oka sadrži
luminiscentne bakterije; To su noćne ribe; koriste svjetlost kako bi privukle plijen, a također i da bi
održavale kontakt s ostalim ribama

Red Cetomimiformes
Malobrojna grupa (8 porodica, 18 rodova i oko 50 vrsta) dubinskih riba – ribe kitovi; Veličine 5 do 15 cm,
s velikim usnim otvorom, svjetlećim organima, redukovanim očima i često sa upadljivo obojene Rodovi
su: Cetomimus sp., Barbourisia sp. i Rondeletia spp.

Red Zeiformes
Obuhvata oko 39 vrsta marinskih riba sa širokim rasprostranjenjem ;Karakteriše ih visoko tijelo sa
vilicama koje se mogu izbaciti daleko naprijed ;Ktenoidne krljušti i jake bodlje u perajama; Najbrojnija je
porodica Zeidae čiji pripadnici imaju tamnu mrlju na sredini tijela. Zeus faber – kovač, šan pjer.

Red Lampridiformes – novo

Mala grupa (6 porodica, 11 rodova i oko 26 vrsta) raznolikih riba.
Mjesečeve ribe (fam. Lampridae) – tople vode Atlantskog okeana – do 200 metara.
Trakaste ribe (fam. Trachipteridae, fam. Regalecidae, fam. Lophotidae) – izduženo tijelo (i do 2,5 m),
male visine (oko 30 cm) i širine samo pet centimetara. Leđno peraje ima oblik produžene krijeste.
Pretpostavlja se da su ove ribe bile osnova za legende moreplovaca ranijih vremena o morskim zmijama

Red Mugiliformes – cipoli -Oko 80 vrsta Tijelo im je izduženo. Imaju dvije leđne peraje. Račvasta repna
peraja.Žive u jatima u priobalnom području. Prednja peraja je kratka i ima nekoliko negranatih žbica.
Bočna linija nije izražena ili je nemaju. Na tijelu krupne cikloidne i ktenoidne krljušti
Familija Mugillidae – cipoli ; Imaju dugo, bočno malo stisnuto tijelo pokriveno krupnim cikloidnim
krljuštima. Prednji dio glave je malo zatupast. Usta su mala sa sitnim zubima. Mugil cephalus
Red Gastrosteiformes – gregorci, morska šila i konjići
Heterogena skupina – tijelo izduženo s izduženom glavom. Trbušna peraja su iza grudnih. Riblji mjehur je
zatvoren, a neke ga nemaju. Škržni otvor je mali, a škrge u obliku resica. Usta su mala, bez zuba. Na tijelu
nema krljušti već je pokriveno koštanim pločicama.
Familija Gasterosteidae – gregorci - To su male prepoznatljive ribe čije je tijelo pokriveno koštanim
štitovima. Prednje leđno peraje je u obliku 3 – 4 ili više bodlji, a takođe i trbušne. Naseljavaju vode
sjeverne hemisfere.
Rod Gasterosteus – Gasterostaus aculeatus – mužjak pravi i čuva gnijezda u koja ženka polaže jaja.
Rod Pungitius sa vrstama Pungitius pungitius i Pungitius platygaster kod nas ga ima samo u Buni.

Familija Syngnathidae – šila - Oko 200 vrsta; Žive u moru između vodenih biljaka u blizini obale ; Rod
Syngnathus – morska šila imaju izduženo tijelo; Nemaju trbušnih niti podrepnih peraja; Na trbuhu su dva
kožna nabora među kojima mužjaci čuvaju oplođenu ikru ; Ženke imaju introminentni organ
Syngnathus acus
Rod Hippocampus – morski konjici. Narastu do 16 cm Hippocampus guttulatus živi u Jadranu.
Phyllopteryx eques – Australija ;

Red Dactylopteryformes
Obuhvata sedam vrsta riba okolopljene glave s očima na vrhu; Tijelo pokriveno koštanim pločama, a na
bokovima su razrasla peraja s prednjim žbcama koje su odvojene – “hodanje”.Mogu raširiti peraja
Dactylopterus volitans
Red: Scorpaeniformes Obuhvata 24 familije sa oko 1300 marinskih vrsta. Snažan suborbitalni greben.
Bentičke, zaobljenih peraja i trokutastog tijela
Familija: Scorpaenidae – preko 300 vrsta - Većina bentosne crvenkaste boje tijela. Bodlje na glavi i
leđnom peraju kod nekih otrovne. Ubod otrovnih bodlji nekih vrsta vrlo je bolan. Neke imaju kvalitetno
meso. Osim peraja na tijelu imaju i puno drugih bodljastih izraštaja.
Scorpaena scrofa Scorpaena porcus
Scorpaena scrofa – atlantska vrsta ima bijelo i kvalitetno meso.

Familija: Triglidae – morski kokoti - Oko 100 vrsta, bentosne, ružičasto obojene; Prednje žbice grudnih
peraja odvojene – “hodaju” – Trigla lyra

Familija Cottidae – peševi Brojna familija slatkovodnih i morskih riba. Tijelo je vretenasto, golo bez
krljušti. Najpoznatije vrste roda Cottus su Cottus gobio – obični peš – rasprostranjen u gornjim
tokovima čistih vodotoka, zajedno sa pastrmkom i indikator je čiste i kvalitetne vode.

Red Perciformes – grgečolike ribe - Najbrojnija skupina tvrdoperknih riba s oštrim negranatim žbicama.
Heterogena skupina. Većina živi u morima i okeanima.Trbušna peraja su pomaknuta naprijed. Riblji
mjehur je zatvoren, a neke ga nemaju. Tijelo je pokriveno ktenoidnim krljuštima.
Familija Sparidae – ljuskavke
Brojna skupina morskih riba, koje uglavnom naseljavaju priobalna područja toplih mora. Postoji
protandrični hermafroditizam. Postoje vrste sa kosmopolitskim rasprostranjenjem. Tijelo im je visoko,
bočno splošteno. Velike su grabljivice.
Ovdje pripada rod Sparus – Sparus aurata – orada koja može narasti do 10 kg i vrlo je cijenjena, Dentex
dentex
Rod Pagrus – Pagrus pagrus – pagar.
Rod Sarpa – Sarpa salpa – salpa.
Familija: Embiotocidae - Ribe iz voda Sjeverne Amerike i Azije23 (26) vrste .Mala usta. Hrana sitni
beskičmenjaci. Srednje visoko tijelo . Cikloidne krljušti. Viviparne
Familija: Echeneidae - Distribucija: Atlantik, indijski okean i Pacifik. Izdužieno tijelo, glava spljoštena i
nosi disk sa 10-28 poprečnih pokretnih lamina (disk je da evoluirao od bodlje leđnog peraja)
Echeneis naucrates, Echeneis remora
Familija: Sphyraenidae – barakude - Proždrljivi morski grabljivci s dugim vitkim srebrnastim tijelom,
zašiljena glava, sabljasti zubi na vilicama i nepcima, šiljastom izbočenom donjom čeljusti i dvije široko
odvojene leđne peraje na kratkom osnovi; Analna peraja je otprilike nasuprot drugoj leđnoj peraji; repna
peraja račvasta; prsne i trbušne peraje male; krljušti sitne, cikloidne. ; Familija s jednim rodom u
tropskim i nekim umjerenim morima. Barakude su izuzetno cijenjene od rekreativnih ribolovaca. Meso je
izvrsno ali velike ribe treba izbjegavati zbog rizika od trovanja; U tropskim područjima neke vrste su
napadale kupače
Sphyraena acutipinnis, Sphyraena barracuda,
Familija Cichlidae) obuhvata više od 1300 vrsta slatkih voda Južne i Srednje Amerike, Afrike i dijelova
Azije i juga Sjeverne Amerike ; Veliki diverzitet cihlida Barlow (2000) je nazvao „veliki ekperiment prirode
u evouciji", a vezano za intenzivnu specijaciju u većini afričkih velikih jezera Viktorija, Malavi i Tanganjika
gde živi preko 900 endemičnih vrsta ove porodice; Cihlidi su vrlo raznovrsna grupa u pogledu izgleda,
građe tijela, načina života i reproduktivnih strategija. Cichlasoma citrinellum u populacijama postoje dva
morfološka tipa koji se razlikuju po odlikama glavenog skeleta, obliku tijela, obojenosti i vrsti hrane koju
koriste

Familija: Apogonidae - Ribe kardinali su jarkih boja, najčešći su u tropskim morima, oko koralnih
grebena; Ima ih i u bočatnim vodama, obično močvarama mangrove; Apogon imberbis
Familija Serranidae -Tri bodlje na škržnom poklopcu. Odusutvo krljušti i bodlji na osnovama parnih
peraja- Dugo leđno peraje. Često zaobljeno repno peraje. Obuhvata nekoliko rodova Kod nekih vrsta je
prisutan hermafroditizam, a kod nekih vrsta se javlja reverzija pola – dok su mlade jedinke budu ženke,
a kad odrastu postaju mužjaci
Rod Seranus – Serranus scriba – šarena riba velikih usta. Za nju je karakteristična promjena pola.
Serranus cabrilla – kanjac.
Rod Dicentrarchus – Dicentrarchus labrax – lubin.

Familija Centrarchidae –Ribe koje su u Americi rasprostranjene kao kod nas Cyprinidae.Složeno
ponašanje u vrijeme parenja.U Evropu unesene dvije vrste.
Rod Lepomis – Lepomis gibbosus – sunčanica. Naraste najčešće do 15 cm, rijetko do 20. Boja tijela se
prelijeva u duginim bojama. Mužjaci sunčanica imaju slično ponašanje tokom perioda parenja, kao i
gregorci.Ima je u gotovo svim vodama kod nas.
Rod Micropterus – Micropterus salmoides – pastrvski grgeč je riba iz Misisipija. Uzgaja se u akvakulturi.
Ima ga u Evropi (u Hrvatskoj, a i kod nas je registriran)
Familija Percidae – grgeči - To su slatkovodne ribe koje su rasprostranjene u vodama sjeverne
hemisfere. Imaju dvije leđne peraje, od kojih je prednja poduprta oštrim žbicma. Trbušna peraja su ispod
grudnih. Familija obuhvata 12 rodova od kojih su četiri zastupljena u vodama naše zemlje.
Rod Perca – Perca fluviatilis – grgeč - naraste do 1,5 kg. Ima široko rasprostranjenje. Kod nas je
zastupljen u nizinskim vodama.
Rod Gymnocephalus (Acerina) – obuhvata vrste: Gymnocephalus cernuus – balavac i Gymnocephalus
schraetser – prugasti balavac.
Familija Mullidae – barbuni ;Prepoznatljive ribe koje naseljavaju područja sredozemlja. Ima ih u
Atlantiku ali i u Jadranu. Tijelo je protegnutije i crveno, usta su donja, a ispod donje usne ima dva velika
brka. Tijelo je pokriveno krupnim cikloidnim krljuštima.
Rod Mullus – Mullus barbatus – obični barbun naraste do 30 cm;
Mullus surmuletus je nešto krupniji – narste do 40 cm.

Familija Labridae -Ribe priobalnog područja

Rod Labrus – Labrus bergylta – vrana naraste do 40 cm. Labrus turdus. Labrus merula.
Rod Symphodus – smokvice, su male ribe do 10 cm. Symphodus ocellatus – prave gnijezda u koje ženke
odlažu ikru, a mužjak čuva gnijezdo.

Familija Scaridae – papagajke -Usta otvrdla slično kljunu papagaja; Hrana polipi i alge Reverzija pola –
složen sistem – praćena prmjenom kolorita; Neke su gonohoristi; Grebeni tropskih i suptropskih mora,
Sacrus scaber
Familija Trachinidae – morski pauci; Bentos, litoral ; Gornja usta; Imaju otrovne žlijezde i bodlje na
početku dorzalnog peraja i na škržnim poklopcima; Otrov je jak – termolabilan ; Nekoliko vrsta naseljava
Atlantik, Mediteran i Jadran gdje žive u priobalnom području i zakopavaju se u pijesak.
Rod Trachinus - Trachinus draco – pauk bijelac naraste do 40 cm; U prvom leđnom peraju ima 5 – 6
oštrih bodlji, a na operkularnoj kosti ima jednu bodlju čiji ubod je jako opasan; Trachinus araneus – pauk
crnopjegac – svi imaju otrovne bodlje
Familija Uranoscopidae – nebogledi; Krupna glava – dorzoventralno spljoštena. Usta su gornja. Otrovne
bodlje na škržnim poklopcima. Neki imaju električne oragne – modificirani očni mišići. Ukopavaju se u
podlogu
Familija Blenniidae – babice - Slingure mogu biti duge do 20 cm ; Male sitne morske ribe koje se susreću
u plićacima uz obale mora. Rod Blennius sa više vrsta. Salaria fluviatilis
Familija: Gobiide – glavoči; Brojna familija sa oko 1800 vrsta ; Morske i slatkovodne ribe s velikom
glavom ; Dostižu dužinu 10, 15 – 20 cm. Rod Gobius. Ovdje pripada i rod Neogobius s vrstama
Neogobius fluviatilis koja je slatkovodna forma
Familija: Acanthuridae – hirurg ribe . Ribe koraljnih grebena. Sve imaju visoko bočno spljošteno
tijelo;Mala terminalna usta ;Na repnom stablu sa obje strane imaju po jednu erektinu bodlju – odbrana;
Acanthurus japonicas; Zanclus canescens
Familija Scombridae –skuše - Morske ribe sa izduženim, vretenastim tijelom koje je cijelo ili djelimično
pokriveno sitnim cikloidnim krljuštima ili krljušti potpuno odsustvuju; Skuše, tune i srodnici; C – duboko
usječeno.D – dugo većinom se dijeli na prednje i zadnje. V i P – mala …Dobri su plivači. , Fizoklisti
Većinom su jako grabljive, Scomber scombrus – skuša koja je širok areal u Atlantiku i pripadajućim
morima, Naraste 30 – 40 cm. Na vretenastom tijelu ima dva udaljena leđna peraja, a na dorzalnoj i
ventralnoj strani repnog stabla po pet malih peraja (pinule). Naraste do 55 cm i 1,8 kg. Biologija:
pelagijska jata, lovi sitniju ribu. U Jadranu odlaže pelagijsku ikru krajem jeseni i početkom zime. Važna za
ribolov, najmanja dužina dozvoljena za lov je 18 cm. U ukupnom svjetskom ulovu učestvuje sa 16 – 17%.
Tune su krupne ribe od kojih Thunnus thynnus – obični tunj može narasti do pet metara i dotići težinu do
600 kg.

Familija Xiphiidae – sabljarke -Ribe otvorenih toplih mora. Xiphias gladius – morski sabljar može narasti
do četiri metra i dostići težinu do 300 kg. Vilica mu je na kraju jako zašiljena. Od parnih peraja ima samo
grudna.

Red Pleuronectiformes - Od bilateralno simetričnih pelagijskih larvi transformišu se procesima

metamorfoze u asimetrične bentosne jedinke koje su transverzno spljoštene . Oči se mogu nalaziti na
desnoj strani (dekstralni) ili na lijevoj strani tijela (sinistralni položaj) .Kod nekih npr. Plattichthys stellatus
postoji intraspecijska varijabilnost ove odlike. Tijelo je visoko. Morske ribe vezane za dno tako što leže
na jednoj strani. Prsne peraje su različite veličine; veće su na okatoj strani .Kod nekih vrsta nedostaju.
Trbušna peraja su na grlu. Tijelo je pokriveno cikloidnim, a kod nekih ktenoidnim krljuštima. Priobalna
područja – pjeskovita dna .Red obuhvata šest porodica, oko 115 rodova i preko 500 vrsta
Familija Pleuronectidae – iverci -Dekstralni položajem očiju.Brojna porodica koja obuhvata oko 40
rodova i oko 570 vrsta. Rasprostranjene su u Atlantiku i dubljim morima i okeanima. Plattichthys
stellatus
Familija Soleidae – listovi - Imaju nešto protegnutije tijelo. Desna strana tijela je okata. Široko su
rasprostranjene. Nakada zalaze i u manje zaslanjene vode – ušća rijeka. Imaju male prsne peraje. U
Jadranu ima oko 10 vrsta. Ovdje pripada rod Buglossidium - sa vrstama Buglossidium luteum – list
žućkasti
Familija Scophthalmidae – rombići -Imaju visoko tijelo. Vrlo su cijenjene ribe.Kamuflaža
Vrsta Hippoglossus hippoglossus – konjski jezik je krupna riba. Najpoznatija je vrsta iz ove familije i može
biti dug do dva metra i težiti do 200 kg.Cijenjena je riba i ekonomski vrlo važna naročito u Atlantiku i
sjevernim morima.

Red Tertaodontiformes – sučeljuske -Oko 10 porodica, 98 rodova i oko 340 vrsta. Ribe neobičnog oblika.
Zubi često srastaju međusobno ali i sa vilicom, zbog čega imaju oblik kljuna. Trup je kratak i visok.
Familia: Diodontidae -Koža je gola bez krljušti ali se nalaze koštani štitovi i bodlje. Škržni otvor je mali.
Nemaju trbušno peraje. Žive u moru ali ima i slatkovodnih. Diodon hystrix – jež riba – ima otrovno meso.
Poznata je po pasivnim migracijama. Na površini guta zrak i tada ima oblik balona „napuhavanje”
Takifugu rubripes

Ostraciontidae – morski kovčezi - Ribe dna toplih mora.Kožni skelet formira na presjeku petougaoni
oklop. Intenzivno su obojene, sa različitim šarama po tijelu.Hrana – korali i mekušci koje otkidaju jakim
kljunom - Ostracion cornutus

Molidae – najveće ribe ovog reda -Trup mu nije duži od glave, a leđno i podrepno peraje su na kraju
trupa. Dug je do dva metra i težak do 1000 kg. Glava zauzima trećinu tijela.

Red Pegasiformes -Mala grupa

Familija Pegasidae sa četiri roda i pet vrsta egzotičnih i rijetkih riba priobalnih voda Indijskog i Tihog
okeana. Morske leptirice ili morski zmajevi.
Red Batrachoidiformes -Žabolike ribe grupisane su u jednu familiju Batrachoididae sa 20 rodova i oko 50
vrsta . Nastanjuju stjenovite obale toplih voda Atlantskog i Indijskog okeana

Thalassophryne amazonica -Imaju tri para škrga. Mogu dugo biti van vode.Stvaraju zvuke ribljim
mjehurom. Karnivori su.
Vrste rodova Thalassophryne sp. i Thalassothia sp. Imaju bodlje na leđnim perajima i škržnim
poklopcima u čijoj osnovi se nalaze otrovne žlijezde. Pripadnici roda (Porichthys sp.) imaju fotofore sa
donje strane tijela koji mogu da stvore svjtlost velike jačine