Rođen u Bihaću 29.05.1990. godine, gdje je završio osnovnu školu, a zatim i gimnaziju 2008. godine. Nakon srednje škole upisuje se na Filozofski fakultet u Sarajevu, na odsjek Historija. Na istom je stekao zvanje bakalaureata historije, gdje je pod mentorstvom prof. dr. Husnije Kamberovića odbranio rad na tamu "Afera Agrokomerc u novinama Borba i Oslobođenje". Nakon toga upisuje postdiplomski studij, na istom fakultetu. U septembru 2015. godine stekao zvanje magistra historije nakon uspješno odbranjene teme pod nazivom "Posljedice zemljotresa u Krajini 1969. godine". Predhodno pomenute teme upućuju na daljnji istraživački rad u okvirima historije Jugoslavije i Bosne i Hercegovine od 1918. do 1992. godine. Trenutno na doktorskom studiju na matičnom fakultetu, smjer Historija BiH u 19. i 20 st. Jedan od osnivača i predsjednik Udruženja historičara - Veritas historiae. Address: Ozimice I P+12/1, Bihać,, Bosnia and Herzegovina
Wer ist Walter? International Perspectives on Resistance in Europe during World War II, 2024
The Partisan resistance movement in Bosnia and Herzegovina developed
differently in towns and in ... more The Partisan resistance movement in Bosnia and Herzegovina developed differently in towns and in the countryside. Connecting urban and rural areas was one of the Partisans’ major challenges. In order to understand the role of the towns and of the countryside in Bosnia and Herzegovina for the communist-led Partisan movement during World War II, the text will address the following questions: what influence did communists have in towns and villages in Bosnia and Herzegovina before World War II? What was at the core of the disconnect between communists in the towns and Partisans or communists in the countryside when the uprising began in 1941? What were the differences in resistance patterns among communists in towns and countryside? From when can we see a clear synergy of action towns or on the periphery, in remote Bosnian mountains like Kozara or Igman or the canyons of Neretva and Sutjeska, or in urban centres like Banja Luka, Mostar, Sarajevo, or Tuzla? These questions will be answered using the example of Bosnian Krajina, a region in northwestern Bosnia and Herzegovina that became the centre of the Partisans’ liberation struggle, and partially through examples in other regions of Bosnia and Herzegovina.
U radu se analiziraju udžbenici historije korišteni u razdoblju socijalističke Jugoslavije, kao i... more U radu se analiziraju udžbenici historije korišteni u razdoblju socijalističke Jugoslavije, kao i udžbenici koji su publikovani i koji se još uvijek koriste u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. U okviru analize pomenutih udžbenika, naglasak je stavljen na analizu dva događaja, Prvog i Drugog zasjedanja Anifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, odnosno (ne)zastupljenosti pomenutih događaja u udžbenicima i njihova interpretacija. Pored toga, djelomično je obrađeno i pitanje, odnosno pozicija Prvog i Drugog zasjedanja Anitifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u jugoslavenskoj zvaničnoj kulturi sjećanja promovisanoj od strane Saveza boraca Narodnooslobodilačkog rata. Glavna karakteristika u pozicioniranju pomenutih događaja kako u udžbenicima i zvaničnoj kulturi sjećanja, jeste snažna podjeljenost koja je u pozadini uvijek imala, etničke i nacionalne suprotnosti, što ukazuju i neke ranije analize autora iz Bosne i Hercegovine, poput Melise Forić Plasto, koja se bavila širom analizom udžbenika pisanih na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Rad je pisan na osnovu novinskih članaka i svjedočenja koja su
kontinuirano objavljivana nakon po... more Rad je pisan na osnovu novinskih članaka i svjedočenja koja su kontinuirano objavljivana nakon početka Afere Agrokomerc, koja je započela 1987. godine, a koja su kontinuirano izlazila narednih nekoliko godina. Primarni cilj rada jeste sagledati ulogu medija u procesu pojave, razvoja i odjeka afere, pri čemu je bilo nužno sagledati i narastajući utjecaj nacionalizma na medije, kao i proces oslobođenja. Pored toga, nužno je bilo sagledati i svjedočenja učesnika afere, koji su sjećanja iz turbulentnih dana najčešće objavljivali u formi knjiga ili davanjem izjava putem medija ili privatnim razgovorima. Proces privredne destrukcije područja Bihaćke krajine uveliko je utjecao na kontaminiranost medijskog prostora ne samo u SR Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim republikama.
“Povijesni revizionizam na postjugoslavenskom prostoru”, 2021
Pojavne forme revizionizma u bosanskohercegovačkoj
historiografiji i javnom diskursu
Krizni mome... more Pojavne forme revizionizma u bosanskohercegovačkoj historiografiji i javnom diskursu
Krizni momenti, izazvani rastućim međunacionalnim tenzijama u Bosni i Hercegovini, zahtjevali su, kako ih definiše Ernst Kasirer - nove političke mitove ili mitove prema planu. Takvi mitovi nisu odrastali slobodno, odnosno nisu bili divlje nekontrolisano voće. Novi mitovi postali su umjetne stvari, izmišljeni od strane vrlo vještih i lukavih majstora. Ulogu vještih i lukavih majstora često su na sebe preuzimali historičari, priklanjajući se različitim formama nacionalistički orijentiranim skupinama. U takvim momentima historičari su najčešće postajali sredstvo za ispunjenje unaprijed zacrtanih ciljeva, skupina kojima su se priklanjali.
Husinska buna – proizvodnja revolucionarnog subjekta, 2021
Husinska buna, posmatrana kao izoliran slučaj u okviru
generalnog štrajka rudara u Bosni i Herceg... more Husinska buna, posmatrana kao izoliran slučaj u okviru generalnog štrajka rudara u Bosni i Hercegovini krajem 1920. godine (Glas slobode, 22. XII 1920; Glas slobode, 24. XII 1920, 3;,Glas slobode, 27. XII 1920; Glas slobode, 27. XII 1920), ostvarit će značajan utjecaj na razvojnu liniju radničkog 6 pokreta i bosanskohercegovačke političke ljevice. Pored toga, socijalistička ideja i njeni zagovornici u Bosni i Hercegovini – a kao posljedica štrajka – naći će se u složenim društveno-političkim okolnostima, što će predstavljati njihov najveći izazov do početka Drugog svjetskog rata.
U radu se razmatra pitanje Bošnjaka u vremenskom okviru od 1914-1918. i pristupu sagledavanja ovo... more U radu se razmatra pitanje Bošnjaka u vremenskom okviru od 1914-1918. i pristupu sagledavanja ovog problema unutar knjige Musatafa Imamović - Historija Bošnjaka. S obzirom da je navedena knjiga izazvala veliki broj različitih reakcija među profesionalnim historičarima i amaterima, u radu se nastoji sagledati koliko je autor objektivno pristupio sagledavanju pitanja Bošnjaka u procesu formiranja Kraljeivine SHS. Da li se zaista radilo o konstruisanju historijskog mita, pitanje historijskoga revizionizma, analiza izvora itd.
Rad je nastao u sklopu ljetne doktorske škole održane na Fruškoj gori 2018. godine. Zbornik je objavljen 2018. godine u Sarajevu od strane UMHIS-a (Udruženje za modernu historiju).
Ako je moja knjiga zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mi je to veliki kompliment, Mustafa Imamović
Izložba Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini, kao i cjelokupan istraživ... more Izložba Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini, kao i cjelokupan istraživački proces, nastali su kao rezultat projekta Europsko antifašističko naslijeđe - Put građanske hrabrosti u organizaciji i pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. Učesnik i saradnik ovog projekta bio je i JU Muzej Unsko-sanskog kantona, odnosno, historijsko odjeljenje pod rukovodstvom kustosa Dine Dupanovića. Pored partizanske bolnice na Korčanici, kolege iz Slovenije i Hrvatske u okviru svog istraživačkog procesa javnosti su predstavili rezultate svoga rada, a koji su bili bazirani na druge partizanske bolnice, bolnicu Franja u Sloveniji i bolnicu Petrova Gora u Hrvatskoj.
Pitanje odnosa čovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko... more Pitanje odnosa čovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko i sam život čovjeka u prirodi. Čudi, zbog toga, činjenica da se historija okoliša ima smatrati veoma mladom akademskom disciplinom, o čemu su do sada napisani brojni i veoma utemeljeni historiografski tekstovi. Još iz vremena antičkih pisaca, Herodota, Tukidida, Plinija Starijeg, da spomenemo samo neka imena, autori su bili zainteresirani da svojim čitaocima ponude informacije o ljudima, ali i o prirodi. Ponekad se redoslijed mijenjao na način da su u prvi plan isticani prirodni ambijent, pa potom čovjek, odnosno društvo.
Knjiga Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, autora Marka Attile
Hoarea, prvobitno objavlje... more Knjiga Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, autora Marka Attile Hoarea, prvobitno objavljena na engleskom jeziku 2013. godine u Londonu, ima višedimenzionalno značenje za bosanskohercegovačku historiografiju i razumijevanje događaja iz Drugog svjetskog rata. Socijalistička historiografija je iza sebe ostavila lager publikacija na temu NOP-a i učešća jugoslavenskih naroda u ratu, međutim čini se kako je ova problematika nepravedno zapostavljena u recentnoj bosanskohercegovačkoj historiografiji u posljednja dva desetljeća.
No 6 (2019): Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologij... more No 6 (2019): Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) http://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovihhua/index
"U Bosni i Hercegovini, historija je često neizvjesnija od budućnosti."
Intervju za Krajinu, 24.... more "U Bosni i Hercegovini, historija je često neizvjesnija od budućnosti."
Intervju za Krajinu, 24. novembar 2023. godine, povodom Dana državnosti i još neka druga pitanja.
Tekst objavljen na portalu historiografija.ba https://historiografija.ba/article.php? id=634&fbcl... more Tekst objavljen na portalu historiografija.ba https://historiografija.ba/article.php? id=634&fbclid=IwAR1xrzH6bDIN3Et8o4tHT8uwNZAVcdi7boNZA2jrU-Sbqkp2naCrDwXJYz0 SABNOR je 1983. sastavio spisak ubijenih Srba na Garavicama iz Bihaća zaključivši brojku na 2.926 žrtava Političari su često zloupotrebljavali historiju, a u posljednje vrijeme, kao i u vrijeme s
"Potrebno je zapitati se: Zašto nam je neprihvatljiva ? Odgovor na ovo pitanje je istovremeno vrl... more "Potrebno je zapitati se: Zašto nam je neprihvatljiva ? Odgovor na ovo pitanje je istovremeno vrlo jednostavan, ali komplikovan. Kada je historičar Klaus Rot objašnjavao pojam stereotipa, on ga je opisao kao uvjerenje i znanja iz navika. Bergholz, čija je avantura prije deset godina započela u Arhivu Bosne i Hercegovine sa hrpom papira u plavoj prašnjavoj fascikli, je došao bez bilo kakvih stereotipa, odnosno znanja iz navika. Kulen Vakuf je za profesora Bergholza do tada bio nepoznanica, pa stereotipa nije mogao niti imati, s toga će takav autorov pristup pisanju događaja iz 1941. godine omogućiti da napiše djelo koje će velikoj masi biti neprihvatljivo. Neprihvatljivo iz razloga da promjene svoja znanja iz navika i prihvate neku novu interepretaciju prošlosti. Ocijenio je Dino Dupanović."
Dupanović kao osnovne razloge oklijevanja Muslimana da se aktivnije uključe u redove NOP-a tokom ... more Dupanović kao osnovne razloge oklijevanja Muslimana da se aktivnije uključe u redove NOP-a tokom 1941. godine navodi strah i političku nezrelost podcrtavajući kako se u narodu koji u to vrijeme nije „imalo homogeno političko rukovodstvo“ ideja NDH činila kao „realnija opcija“.
Wer ist Walter? International Perspectives on Resistance in Europe during World War II, 2024
The Partisan resistance movement in Bosnia and Herzegovina developed
differently in towns and in ... more The Partisan resistance movement in Bosnia and Herzegovina developed differently in towns and in the countryside. Connecting urban and rural areas was one of the Partisans’ major challenges. In order to understand the role of the towns and of the countryside in Bosnia and Herzegovina for the communist-led Partisan movement during World War II, the text will address the following questions: what influence did communists have in towns and villages in Bosnia and Herzegovina before World War II? What was at the core of the disconnect between communists in the towns and Partisans or communists in the countryside when the uprising began in 1941? What were the differences in resistance patterns among communists in towns and countryside? From when can we see a clear synergy of action towns or on the periphery, in remote Bosnian mountains like Kozara or Igman or the canyons of Neretva and Sutjeska, or in urban centres like Banja Luka, Mostar, Sarajevo, or Tuzla? These questions will be answered using the example of Bosnian Krajina, a region in northwestern Bosnia and Herzegovina that became the centre of the Partisans’ liberation struggle, and partially through examples in other regions of Bosnia and Herzegovina.
U radu se analiziraju udžbenici historije korišteni u razdoblju socijalističke Jugoslavije, kao i... more U radu se analiziraju udžbenici historije korišteni u razdoblju socijalističke Jugoslavije, kao i udžbenici koji su publikovani i koji se još uvijek koriste u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. U okviru analize pomenutih udžbenika, naglasak je stavljen na analizu dva događaja, Prvog i Drugog zasjedanja Anifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, odnosno (ne)zastupljenosti pomenutih događaja u udžbenicima i njihova interpretacija. Pored toga, djelomično je obrađeno i pitanje, odnosno pozicija Prvog i Drugog zasjedanja Anitifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u jugoslavenskoj zvaničnoj kulturi sjećanja promovisanoj od strane Saveza boraca Narodnooslobodilačkog rata. Glavna karakteristika u pozicioniranju pomenutih događaja kako u udžbenicima i zvaničnoj kulturi sjećanja, jeste snažna podjeljenost koja je u pozadini uvijek imala, etničke i nacionalne suprotnosti, što ukazuju i neke ranije analize autora iz Bosne i Hercegovine, poput Melise Forić Plasto, koja se bavila širom analizom udžbenika pisanih na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Rad je pisan na osnovu novinskih članaka i svjedočenja koja su
kontinuirano objavljivana nakon po... more Rad je pisan na osnovu novinskih članaka i svjedočenja koja su kontinuirano objavljivana nakon početka Afere Agrokomerc, koja je započela 1987. godine, a koja su kontinuirano izlazila narednih nekoliko godina. Primarni cilj rada jeste sagledati ulogu medija u procesu pojave, razvoja i odjeka afere, pri čemu je bilo nužno sagledati i narastajući utjecaj nacionalizma na medije, kao i proces oslobođenja. Pored toga, nužno je bilo sagledati i svjedočenja učesnika afere, koji su sjećanja iz turbulentnih dana najčešće objavljivali u formi knjiga ili davanjem izjava putem medija ili privatnim razgovorima. Proces privredne destrukcije područja Bihaćke krajine uveliko je utjecao na kontaminiranost medijskog prostora ne samo u SR Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim republikama.
“Povijesni revizionizam na postjugoslavenskom prostoru”, 2021
Pojavne forme revizionizma u bosanskohercegovačkoj
historiografiji i javnom diskursu
Krizni mome... more Pojavne forme revizionizma u bosanskohercegovačkoj historiografiji i javnom diskursu
Krizni momenti, izazvani rastućim međunacionalnim tenzijama u Bosni i Hercegovini, zahtjevali su, kako ih definiše Ernst Kasirer - nove političke mitove ili mitove prema planu. Takvi mitovi nisu odrastali slobodno, odnosno nisu bili divlje nekontrolisano voće. Novi mitovi postali su umjetne stvari, izmišljeni od strane vrlo vještih i lukavih majstora. Ulogu vještih i lukavih majstora često su na sebe preuzimali historičari, priklanjajući se različitim formama nacionalistički orijentiranim skupinama. U takvim momentima historičari su najčešće postajali sredstvo za ispunjenje unaprijed zacrtanih ciljeva, skupina kojima su se priklanjali.
Husinska buna – proizvodnja revolucionarnog subjekta, 2021
Husinska buna, posmatrana kao izoliran slučaj u okviru
generalnog štrajka rudara u Bosni i Herceg... more Husinska buna, posmatrana kao izoliran slučaj u okviru generalnog štrajka rudara u Bosni i Hercegovini krajem 1920. godine (Glas slobode, 22. XII 1920; Glas slobode, 24. XII 1920, 3;,Glas slobode, 27. XII 1920; Glas slobode, 27. XII 1920), ostvarit će značajan utjecaj na razvojnu liniju radničkog 6 pokreta i bosanskohercegovačke političke ljevice. Pored toga, socijalistička ideja i njeni zagovornici u Bosni i Hercegovini – a kao posljedica štrajka – naći će se u složenim društveno-političkim okolnostima, što će predstavljati njihov najveći izazov do početka Drugog svjetskog rata.
U radu se razmatra pitanje Bošnjaka u vremenskom okviru od 1914-1918. i pristupu sagledavanja ovo... more U radu se razmatra pitanje Bošnjaka u vremenskom okviru od 1914-1918. i pristupu sagledavanja ovog problema unutar knjige Musatafa Imamović - Historija Bošnjaka. S obzirom da je navedena knjiga izazvala veliki broj različitih reakcija među profesionalnim historičarima i amaterima, u radu se nastoji sagledati koliko je autor objektivno pristupio sagledavanju pitanja Bošnjaka u procesu formiranja Kraljeivine SHS. Da li se zaista radilo o konstruisanju historijskog mita, pitanje historijskoga revizionizma, analiza izvora itd.
Rad je nastao u sklopu ljetne doktorske škole održane na Fruškoj gori 2018. godine. Zbornik je objavljen 2018. godine u Sarajevu od strane UMHIS-a (Udruženje za modernu historiju).
Ako je moja knjiga zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mi je to veliki kompliment, Mustafa Imamović
Izložba Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini, kao i cjelokupan istraživ... more Izložba Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini, kao i cjelokupan istraživački proces, nastali su kao rezultat projekta Europsko antifašističko naslijeđe - Put građanske hrabrosti u organizaciji i pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. Učesnik i saradnik ovog projekta bio je i JU Muzej Unsko-sanskog kantona, odnosno, historijsko odjeljenje pod rukovodstvom kustosa Dine Dupanovića. Pored partizanske bolnice na Korčanici, kolege iz Slovenije i Hrvatske u okviru svog istraživačkog procesa javnosti su predstavili rezultate svoga rada, a koji su bili bazirani na druge partizanske bolnice, bolnicu Franja u Sloveniji i bolnicu Petrova Gora u Hrvatskoj.
Pitanje odnosa čovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko... more Pitanje odnosa čovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko i sam život čovjeka u prirodi. Čudi, zbog toga, činjenica da se historija okoliša ima smatrati veoma mladom akademskom disciplinom, o čemu su do sada napisani brojni i veoma utemeljeni historiografski tekstovi. Još iz vremena antičkih pisaca, Herodota, Tukidida, Plinija Starijeg, da spomenemo samo neka imena, autori su bili zainteresirani da svojim čitaocima ponude informacije o ljudima, ali i o prirodi. Ponekad se redoslijed mijenjao na način da su u prvi plan isticani prirodni ambijent, pa potom čovjek, odnosno društvo.
Knjiga Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, autora Marka Attile
Hoarea, prvobitno objavlje... more Knjiga Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, autora Marka Attile Hoarea, prvobitno objavljena na engleskom jeziku 2013. godine u Londonu, ima višedimenzionalno značenje za bosanskohercegovačku historiografiju i razumijevanje događaja iz Drugog svjetskog rata. Socijalistička historiografija je iza sebe ostavila lager publikacija na temu NOP-a i učešća jugoslavenskih naroda u ratu, međutim čini se kako je ova problematika nepravedno zapostavljena u recentnoj bosanskohercegovačkoj historiografiji u posljednja dva desetljeća.
No 6 (2019): Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologij... more No 6 (2019): Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) http://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovihhua/index
"U Bosni i Hercegovini, historija je često neizvjesnija od budućnosti."
Intervju za Krajinu, 24.... more "U Bosni i Hercegovini, historija je često neizvjesnija od budućnosti."
Intervju za Krajinu, 24. novembar 2023. godine, povodom Dana državnosti i još neka druga pitanja.
Tekst objavljen na portalu historiografija.ba https://historiografija.ba/article.php? id=634&fbcl... more Tekst objavljen na portalu historiografija.ba https://historiografija.ba/article.php? id=634&fbclid=IwAR1xrzH6bDIN3Et8o4tHT8uwNZAVcdi7boNZA2jrU-Sbqkp2naCrDwXJYz0 SABNOR je 1983. sastavio spisak ubijenih Srba na Garavicama iz Bihaća zaključivši brojku na 2.926 žrtava Političari su često zloupotrebljavali historiju, a u posljednje vrijeme, kao i u vrijeme s
"Potrebno je zapitati se: Zašto nam je neprihvatljiva ? Odgovor na ovo pitanje je istovremeno vrl... more "Potrebno je zapitati se: Zašto nam je neprihvatljiva ? Odgovor na ovo pitanje je istovremeno vrlo jednostavan, ali komplikovan. Kada je historičar Klaus Rot objašnjavao pojam stereotipa, on ga je opisao kao uvjerenje i znanja iz navika. Bergholz, čija je avantura prije deset godina započela u Arhivu Bosne i Hercegovine sa hrpom papira u plavoj prašnjavoj fascikli, je došao bez bilo kakvih stereotipa, odnosno znanja iz navika. Kulen Vakuf je za profesora Bergholza do tada bio nepoznanica, pa stereotipa nije mogao niti imati, s toga će takav autorov pristup pisanju događaja iz 1941. godine omogućiti da napiše djelo koje će velikoj masi biti neprihvatljivo. Neprihvatljivo iz razloga da promjene svoja znanja iz navika i prihvate neku novu interepretaciju prošlosti. Ocijenio je Dino Dupanović."
Dupanović kao osnovne razloge oklijevanja Muslimana da se aktivnije uključe u redove NOP-a tokom ... more Dupanović kao osnovne razloge oklijevanja Muslimana da se aktivnije uključe u redove NOP-a tokom 1941. godine navodi strah i političku nezrelost podcrtavajući kako se u narodu koji u to vrijeme nije „imalo homogeno političko rukovodstvo“ ideja NDH činila kao „realnija opcija“.
Uploads
Papers by Dino Dupanovic
differently in towns and in the countryside. Connecting urban and rural
areas was one of the Partisans’ major challenges. In order to understand
the role of the towns and of the countryside in Bosnia and Herzegovina for
the communist-led Partisan movement during World War II, the text will
address the following questions: what influence did communists have in
towns and villages in Bosnia and Herzegovina before World War II? What
was at the core of the disconnect between communists in the towns and
Partisans or communists in the countryside when the uprising began in
1941? What were the differences in resistance patterns among communists in towns and countryside? From when can we see a clear synergy of action towns or on the periphery, in remote Bosnian mountains like Kozara or Igman or the canyons of Neretva and Sutjeska, or in urban centres like Banja Luka, Mostar, Sarajevo, or Tuzla? These questions will be answered using the example of Bosnian Krajina, a region in northwestern Bosnia and Herzegovina that became the centre of the Partisans’ liberation struggle, and partially through examples in other regions of Bosnia and Herzegovina.
kontinuirano objavljivana nakon početka Afere Agrokomerc, koja je započela 1987. godine, a koja su kontinuirano izlazila narednih nekoliko godina. Primarni cilj rada jeste sagledati ulogu medija u procesu pojave, razvoja i odjeka afere, pri čemu je bilo nužno sagledati i narastajući utjecaj nacionalizma na medije, kao i proces oslobođenja. Pored toga, nužno je bilo sagledati i svjedočenja učesnika afere, koji su sjećanja iz turbulentnih dana najčešće objavljivali u formi knjiga ili davanjem izjava putem medija ili privatnim razgovorima. Proces privredne destrukcije područja Bihaćke krajine uveliko je utjecao na kontaminiranost medijskog prostora ne samo u SR Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim republikama.
historiografiji i javnom diskursu
Krizni momenti, izazvani rastućim međunacionalnim tenzijama u Bosni i Hercegovini, zahtjevali su, kako ih definiše Ernst Kasirer - nove političke mitove ili mitove prema planu. Takvi mitovi nisu odrastali slobodno, odnosno nisu bili divlje nekontrolisano voće. Novi mitovi postali su
umjetne stvari, izmišljeni od strane vrlo vještih i lukavih majstora. Ulogu vještih i lukavih majstora često su na sebe preuzimali historičari,
priklanjajući se različitim formama nacionalistički orijentiranim skupinama. U takvim momentima historičari su najčešće postajali sredstvo za ispunjenje unaprijed zacrtanih ciljeva, skupina kojima su se priklanjali.
generalnog štrajka rudara u Bosni i Hercegovini krajem
1920. godine (Glas slobode, 22. XII 1920; Glas slobode,
24. XII 1920, 3;,Glas slobode, 27. XII 1920; Glas slobode, 27. XII
1920), ostvarit će značajan utjecaj na razvojnu liniju radničkog 6
pokreta i bosanskohercegovačke političke ljevice. Pored toga,
socijalistička ideja i njeni zagovornici u Bosni i Hercegovini – a kao
posljedica štrajka – naći će se u složenim društveno-političkim
okolnostima, što će predstavljati njihov najveći izazov do početka
Drugog svjetskog rata.
Rad je nastao u sklopu ljetne doktorske škole održane na Fruškoj gori 2018. godine. Zbornik je objavljen 2018. godine u Sarajevu od strane UMHIS-a (Udruženje za modernu historiju).
Ako je moja knjiga zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mi je to veliki kompliment, Mustafa Imamović
Books by Dino Dupanovic
Book Reviews by Dino Dupanovic
Hoarea, prvobitno objavljena na engleskom jeziku 2013. godine u Londonu, ima
višedimenzionalno značenje za bosanskohercegovačku historiografiju i razumijevanje
događaja iz Drugog svjetskog rata. Socijalistička historiografija je iza sebe
ostavila lager publikacija na temu NOP-a i učešća jugoslavenskih naroda u ratu,
međutim čini se kako je ova problematika nepravedno zapostavljena u recentnoj
bosanskohercegovačkoj historiografiji u posljednja dva desetljeća.
http://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovihhua/index
Talks by Dino Dupanovic
Intervju za Krajinu, 24. novembar 2023. godine, povodom Dana državnosti i još neka druga pitanja.
differently in towns and in the countryside. Connecting urban and rural
areas was one of the Partisans’ major challenges. In order to understand
the role of the towns and of the countryside in Bosnia and Herzegovina for
the communist-led Partisan movement during World War II, the text will
address the following questions: what influence did communists have in
towns and villages in Bosnia and Herzegovina before World War II? What
was at the core of the disconnect between communists in the towns and
Partisans or communists in the countryside when the uprising began in
1941? What were the differences in resistance patterns among communists in towns and countryside? From when can we see a clear synergy of action towns or on the periphery, in remote Bosnian mountains like Kozara or Igman or the canyons of Neretva and Sutjeska, or in urban centres like Banja Luka, Mostar, Sarajevo, or Tuzla? These questions will be answered using the example of Bosnian Krajina, a region in northwestern Bosnia and Herzegovina that became the centre of the Partisans’ liberation struggle, and partially through examples in other regions of Bosnia and Herzegovina.
kontinuirano objavljivana nakon početka Afere Agrokomerc, koja je započela 1987. godine, a koja su kontinuirano izlazila narednih nekoliko godina. Primarni cilj rada jeste sagledati ulogu medija u procesu pojave, razvoja i odjeka afere, pri čemu je bilo nužno sagledati i narastajući utjecaj nacionalizma na medije, kao i proces oslobođenja. Pored toga, nužno je bilo sagledati i svjedočenja učesnika afere, koji su sjećanja iz turbulentnih dana najčešće objavljivali u formi knjiga ili davanjem izjava putem medija ili privatnim razgovorima. Proces privredne destrukcije područja Bihaćke krajine uveliko je utjecao na kontaminiranost medijskog prostora ne samo u SR Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim republikama.
historiografiji i javnom diskursu
Krizni momenti, izazvani rastućim međunacionalnim tenzijama u Bosni i Hercegovini, zahtjevali su, kako ih definiše Ernst Kasirer - nove političke mitove ili mitove prema planu. Takvi mitovi nisu odrastali slobodno, odnosno nisu bili divlje nekontrolisano voće. Novi mitovi postali su
umjetne stvari, izmišljeni od strane vrlo vještih i lukavih majstora. Ulogu vještih i lukavih majstora često su na sebe preuzimali historičari,
priklanjajući se različitim formama nacionalistički orijentiranim skupinama. U takvim momentima historičari su najčešće postajali sredstvo za ispunjenje unaprijed zacrtanih ciljeva, skupina kojima su se priklanjali.
generalnog štrajka rudara u Bosni i Hercegovini krajem
1920. godine (Glas slobode, 22. XII 1920; Glas slobode,
24. XII 1920, 3;,Glas slobode, 27. XII 1920; Glas slobode, 27. XII
1920), ostvarit će značajan utjecaj na razvojnu liniju radničkog 6
pokreta i bosanskohercegovačke političke ljevice. Pored toga,
socijalistička ideja i njeni zagovornici u Bosni i Hercegovini – a kao
posljedica štrajka – naći će se u složenim društveno-političkim
okolnostima, što će predstavljati njihov najveći izazov do početka
Drugog svjetskog rata.
Rad je nastao u sklopu ljetne doktorske škole održane na Fruškoj gori 2018. godine. Zbornik je objavljen 2018. godine u Sarajevu od strane UMHIS-a (Udruženje za modernu historiju).
Ako je moja knjiga zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mi je to veliki kompliment, Mustafa Imamović
Hoarea, prvobitno objavljena na engleskom jeziku 2013. godine u Londonu, ima
višedimenzionalno značenje za bosanskohercegovačku historiografiju i razumijevanje
događaja iz Drugog svjetskog rata. Socijalistička historiografija je iza sebe
ostavila lager publikacija na temu NOP-a i učešća jugoslavenskih naroda u ratu,
međutim čini se kako je ova problematika nepravedno zapostavljena u recentnoj
bosanskohercegovačkoj historiografiji u posljednja dva desetljeća.
http://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovihhua/index
Intervju za Krajinu, 24. novembar 2023. godine, povodom Dana državnosti i još neka druga pitanja.