23. 10.
(Preusmjereno sa stranice 23. oktobra)
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
23. oktobra/listopad (23. 10.) je 296. dan godine po gregorijanskom kalendaru (297. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 69 dana.
Događaji
uredi- 4004. pne. - prema Ussher-Lightfoot kalendaru nastao je svemir.
- 1491. — Rođen španski svećenik Ignacije Loyola, osnivač Društva Isusovog (jezuiti) 1534. Nakon što ga je inkvizicija oslobodila od optužbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog starješinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".
- 1707. — Sastao se prvi parlament Velike Britanije.
- 1847. — hrvatski Sabor donosi odluku kojom se srpskohrvatski jezik uzvisiva na čast i vrijednost uvažavanja koju je dotad uživao latinski jezik, odnosno uvesti ga u sve urede u Saboru kao službeni jezik.
- 1873. — Dovršena željeznička pruga Rijeka - Karlovac, kojom je ostvarena veza s Budimpeštom.
- 1911. — Prva uporaba zrakoplova u ratu: talijanski pilot poletio iz Libije da istraži turske linije za vrijeme tursko-talijanskog rata.
- 1914. — Turska napada Rusiju.
- 1915. — U New Yorku od 25.000 do 33.000 žena marširale 5. avenijom zahtjevajući pravo na glasanje.
- 1917. — američke vojne trupe se u Francuskoj uključe u Prvi svjetski rat.
- 1917. — Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije donijeta je odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Lenjin.
- 1929. — prvi transkontinentalni let počeo iz New Yorka do Los Angelesa.
- 1940. — sastaju se Adolf Hitler i Francisco Franco.
- 1941. — Spaljivanje Židova u Odesi u Ukrajini: 19.000 Židova je živo spaljeno u Dalniku u Odesi, od rumunjskih i njemačkih trupa. Idući dan, još 10.000 Židova je ubijeno.
- 1942. — Počela Druga bitka kod El Alameina.
- 1944. — U filipinskom zalivu Leyte počela je jedna od najvećih pomorsko-važdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su učestvovale gotovo cijela japanska flota i tri četvrtine flote SAD-a. Okončana je porazom Japanaca 25. oktobra.
- 1946. — Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito pustio je u promet most preko Rječine čime je simbolički izbrisana granica između Rijeke i Sušaka.
- ? - Avdija iz numere "Srce, Ruke i Lopata" grupe "Zabranjeno Pušenje" dobio "značku udarnu".
- 1954. — Poslije serije sastanaka u Parizu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumijeli su se da okončaju okupaciju Njemačke.
- 1956. — Uličnim demonstracijama studenata i radnika u Mađarskoj počela antikomunistička pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile u krvi 4. novembra 1956.
- 1977. — austrijski automobilista Niki Lauda osvojio drugu titulu u Formuli 1.
- 1983. — Prva beba iz epruvete u Hrvatskoj.
- 1983. — u samoubilačkom napadu na američku vojnu bazu u Bejrutu ubijeno 241 vojnik. Istoga jutra napadači su napali i francusku vojnu bazu u kojoj je poginulo 58 vojnika.
- 1989. — Republika Mađarska službeno objavljena od predsjednika Mátyása Szűrösa.
- 1991. — Predstavnici 19 zemalja potpisali na međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN-a mirovni sporazum radi okončanja 13 - godišnjeg građanskog rata u Kambodži.
- 1992. — Akihito postao prvi japanski car koji je stao na kinesko tlo.
- 1993. — U selu Stupni Do kod Vareša ekstremisti HVO-a počinili masakr. Zapaljeno je 50 kuća, ubijeno i uhapšeno na desetine civila Bošnjaka. Haški tribunal osudio je 2006. zapovjednika HVO-a Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina i kršenja Ženevskih konvencija u Stupnom Dolu.
- 1999. — Apple Computer's-ov Mac OS 9 predstavljen i rasprodan.
- 2001. — Apple izdaje prvi iPod.
- 2002. — Počela opsada moskovskog kazališta: čečenski pobunjenici zauzeli kazalište u Moskvi i uzeli oko 700 ljudi za taoce.
- 2004. — Zemljotres jačine 6,8 po Richterovoj skali pogodi sever Japana.
- 2008. — U eksploziji autobombe na parkiralištu u Palmotićevoj ulici u Zagrebu ubijeni Ivo Pukanić, prvi čovjek Nacionala, i Niko Franjić, direktor marketinga ove kuće. Tokom naredne četiri godine uhapšeni su i pred Vrhovnim sudom Hrvatske osuđeni Robert Matanić kao organizator atentata na 35 godina zatvora, Bojan Gudurić na 33, Luka Matanić i Amir Mafalani na po 16 godina, Slobodan Đurović na 25 godina, a 40 godina dobio je Željko Milovanović kao izravni počinitelj koji je aktivirao eksplozivnu napravu.
Rođenja
uredi- 1491. — Injasio de Lojola, španski sveštenik. († 1556.).
- 1715. — Petar II., ruski car, ruski car (u. 1730).
- 1801. — Albert Lortzing, njemački skladatelj, bio je glumac, operni pjevač (tenor buffo) i dirigent (u. 1851).
- 1825. — Ivan Pavao Vlahović, hrvatski liječnik i prirodoslovac († 1899.).
- 1827. — Ivan Vončina, hrvatski političar († 1885.).
- 1833. — Alfred Nobel, švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac († 1896.).
- 1844. — Wilhelm Leibl, njemački slikar († 1900.).
- 1844. — Sarah Bernhardt, francuska glumica, poznata kao jedna od najvećih ikona popularne kulture Belle Epoquea († 1923.).
- 1848. — Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar († 1933.).
- 1905. — Gertrude Ederle, američka plivačica († 2003.).
- 1910. — Ivica Sudnik, hrvatski kulturni, turistički i sportski radnik te publicist. Prvi i zasada (2010. godina) jedini počasni gradonačelnik grada Samobora († 2002.).
- 1928. — Bella Darvi, poljsko-francuska glumica.
- 1940. — Pelé, brazilski nogometaš.
- 1947. — Abdel Aziz al-Rantisi, palestinski vođa radikalne organizacije "Hamas" ( † 2004.).
- 1955. — Marijan Vlak, hrvatski nogometni trener i igrač.
- 1961. — Andoni Zubizarreta, bivši španjolski nogometaš.
- 1969. — Christian Schwarzer, umirovljeni njemački rukometaš.
- 1974. — Stjepan Božić, hrvatski boksač u supersrednjoj kategoriji.
- 1976. — Ryan Reynolds, kanadski glumac.
- 1980. — Mate Bilić, hrvatski nogometaš.
- 1982. — Aleksandar Luković, srpski nogometaš.
- 1984. — Anđelka Prpić (Stević), srpska televizijska i pozorišna glumica i televizijska voditeljka.
- 1992. — Álvaro Morata, španjolski nogometaš.
Smrti
uredi- 930. — Daigo, japanski car (r. 885).
- 1456. — Ivan Kapistran (John of Capistrano), talijanski svetac (r. 1386).
- 1910. — Čulalongkorn, tajlandski kralj.
- 1921. — John Boyd Dunlop, škotski izumitelj.
- 1939. — Zane Grey, američki romanopisac (r. 1872.).
- 1944. — Charles Glover Barkla, britanski fizičar i nobelovac.
- 1990. — Louis Althusser, francuski filozof.
- 2008. — Ivo Pukanić, bio je urednik hrvatskog tjednika Nacionala. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti, a od 1991. radi kao urednik u tjedniku Globus (r. 1961).
- 2013. — Dolores Lambaša, hrvatska televizijska, filmska i kazališna glumica (r. 1981).
- 2015. — Krunoslav Hulak, proslavljeni hrvatski šahovski velemajstor i izbornik reprezentacije Hrvatske, bio je dugogodišnji reprezentativac Hrvatske i bivše Jugoslavije te je nastupao na šest olimpijada i šest europskih prvenstava (r. 1951).
Blagdani
urediVidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar