Iraklion

Iraklion, Heraklion ; Ηράκλειο
Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Kreta
Prefektura	Iraklion
Stanovništvo	137 711 (2001.)
Visina	0, 33 m
Koordinate	35°20′N 25°08′E / 35.333°N 25.133°E
Poštanski broj	70x xx, 71x xx, 720 xx
Pozivni broj	2810
Registarska oznaka	HK, HP
Gradonačelnik	Giánnis Kourákis
Službena stranica	www.heraklion-city.gr
Karta
	Iraklion, Heraklion; Položaj grada na karti Grčke

Iraklion ili Heraklion (grčki: Ηράκλειο, Irákleio, talijanski: Candia), je najveći grad na otoku Kreti, i sjedište grčke Periferije Kreta, i Prefekture Iraklion. To je četvrti grčki grad po veličini sa svojih 137 711 stanovnika. Vijekovima je grad bio poznat pod venecijanskim imenom Candia (Kandija), imenom koje je mletačka inačica grčkog imena mjesta Χάνδαξ ili Χάνδακας, koje je pak došlo iz arapskog: rabḍ al-ḫandaq (Utvrda u rovu). Za vrijeme Otomanskog carstva, naselje se i nadalje zvalo Kandija ( kao i cijeli otok).

U lokalnom žargonu građani zovu svoj grad Κάστρο (Kástro: dvorac, utvrda), a sebe Καστρινοί (Kastrinoí: dvorjani). Ostatci minojskog dvorca Knosos, koje je pronašao britanski arheolog Arthur Evans, nalaze se u neposrednoj blizini grada.

Historija

Iraklion se nalazi blizu arheološkog nalaza minojskog dvorca Knosos, koji je bio središte velike kulture brončanog doba u Egejskom moru.^[2] Gotovo je sigurno da je postojala i luka na mjestu današnjeg Irakliona u to doba (2000. pne., ali zasada nisu pronađeni nikakvi arheološki nalazi koji bi to sa sigurnošću potvrdili.

Osnivanje grada

Današnji grad Iraklion osnovali su saracenski prognanici iz Andaluzije 824 ne. pod vodsvom emira Al-Hakama I, koji su u potrazi za novom zemljom doplovili do Krete i zauzeli na prepad otok od Bizanta. Oni su izgradili opkop oko zidina grada, i nazvali ga zbog toga ربض الخندق (arapski: rabḍ al-ḫandaq, Dvor u rovu, opkopu). Saraceni su gradsku luku, koristili kao sigurno utočište za piratske brodove, koji su vršili prepade na bizantske brodove i naselja u tom dijelu Egejskog mora.

Za vrijeme Bizanta

961. godine, bizantska vojska pod komandom Nikifora II ( koji je kasnije postao car), napala je grad i poslije duge opsade ga zauzela, nakon toga svi stanovnici su pobijeni, a grad je do temelja uništen i zapaljen. Grad je obnovljen pod imenom Kandaks, ostao je pod bizantskom vlašću slijedećih 243 godine.

Za mletačke vlasti

1204, grad je kupila Mletačka Republika kao dio jednog složenog političkog manevra, za vrijeme četvrtog križarskog rata, kada su križari uz mletačku pomoć vratili na bizantski carski tron Isaka II Anđela.

Venecijanci su grad još bolje utvrdili, izgradivši gigantski zid (na pojedinim mjestima 40 metara debeo) oko grada sa 7 bastiona i utvrdom u luci. Grad je prezvan u Candia, i postao je sjedište otočnog dužda. Kreta je za vlasti Presvijetle republike bila poznata kao - Regno di Candia (Kraljevstvo Kandija) i bila je upravno središte brojnih egejskih otoka, kojima su upravljali Venecijanci.

Da učvrste svoju vlast - Venecijanci su od 1212 godine stali naseljavati venecijanske porodice na otok. Ovaj ljudski inženjering doveo je do interesantne interakcije dviju kultura, do razdoblja poznatog kao Kretska renesansa, koji se naračito ogledao u književnosti i umjetnosti.

Ulica u Iraklionu

Za vrijeme otomanske vlasti

Nakon Venecije, Iraklion je, kao i cijeli otok Kreta, pao pod Osmansko Carstvo. To se desilo za vrijeme Kandijskog rata (1645–1669), i osmanske opsade grada koja je trajala punih 22 godine (od 1648 do 1669, pa je po trajanju ispala najdulja opsada u historiji). U završnoj fazi opsade, koja je trajala punih 22 mjeseca 70 000 Turaka, 38 000 kretskih kmetova, kao i 29 088 kršćanskih branitelja grada stradali su kao žrtve te dugotrajne opsade.^[3]

Za turske vlasti grad se službeno zvao Kandija (kao i cijeli otok Kreta), neslužbeno su ga njegovi grčki stanovnici zvali Megalo Kastro (Velika tvrđava). Za vrijeme otomanske uprave podignula se razina mulja u luci, tako da je luka postala neupotrebljiva za veće brodove, pa je postupno luka Kanija sjevernije od Irakliona postala važnija, i veće naselje .

Opsada Kandije, Visherova gravura iz 1680.

Iraklion u novije doba

1898 godine osnovana je Autonomna država Kreta pod formalnim suverenitetom sultana, i nominalnim vodstvom grčkog kneza Đorđa, a zapravo pod međunarodnim starateljstvom velikih sila. Velike sile su i direktno preuzele upravu nad otokom između (1898-1908), a Kandija je bila dio Britanske zone. U to vrijeme grad je preimenovan u današnje ime Heraklion, po rimskoj luci Heracleum (nazvanoj tako po grčkom junaku Heraklu), za koju se i dan danas ne zna gdje je točno na Kreti bila.

Heraklion je zajedno sa cijelim otokom Kretom, pripojen [[Kraljevina Grčka|Kraljevini Grčkoj 1913 godine.

Transport

Luka

Iraklion je važna morska luka za trajektni prijevoz za obližnje otoke; Santorini, Hios, Paros, Mikonos, Rodos i luku Pirej na kopnu.

Aerodrom

Fontana dužda Francesca Morosinija na trgu Venizelo u Iraklionu, podignuta 1628. godine

Međunarodni aerodrom Iraklion - Airport Nikos Kazancakis( grčki pisac i filozof), nalazi se na 5 km istočno od središta grada. Aerodrom Iraklion povezan je sa svim važnijim grčkim gradovima na kopnu, kao i brojnim manjim odredištima na otocima po Egejskom moru, kao i brojnim evropskim aerodromima.

Cestovni promet

Iraklion je prometno čvorište većine otočkih cesta, iz njega vode putevi za važnije otočke gradove; Agios Nikolaos, Kaniju i Retimno.

Venecijanska loggia (1626-28).

Kultura i gradske znamenitosti

Najveći gradski monument je venecijanska srednjovjekovna utvrda u luci Rocca al Mare (zvana i Koules, turski: toranj).

Gradski muzeji:

Arheološki Muzej
Historijski muzej Krete

Obrazovne institucije

Univerzitet Kreta
Tehnološki edukacijski institut - Kreta

Sport

Grad Iraklion ima čak tri nogometna kluba:

OFI Kreta koji igra u gčkoj prvoj ligi (Alpha Ethniki).
Ergotelis FC isto je tako član grčke prve lige (Alpha Ethniki).
Acalenios, član grčke treće grčke lige.

Oba dva prvvoligaška kluba OFI i Ergotelis FC, koriste se stadionom Pankritiko, koji je izgrađen za potrebe ljetnih olimpijskih igara Atena 2004..

Poznati sugrađani

Vicencos Kornaros (1553-1613) grčki pisac
Nikos Kazancakis (1883-1957) grčki pisac
Odiseas Elitis (1911-1996) grčki pjesnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979.
Pietro Filagro (oko 133-1410) (znan i kao Pietro Di Candia, kasnije je postao papa Aleksandar V.)
Francesco Barozzi (1537-1604) matematičar i astronom
Teofan Kretski (oko 1500-1559) slikar ikona
El Greco (1541-1614) maniristički slikar, kipar i arhitekt
Nikos Machlas (1973) nogometaš
Georgios Samaras (1985) nogometaš

Gradovi prijatelji

Rumunjska, Constanţa
Bugarska, Pernik

Povezano

Minojska kultura

Izvori

vanjske veze

Službene stranice grada Herakliona Arhivirano 2012-10-14 na Wayback Machine-u
Heraklion, grad kroz vijekove
Informacije o gradu sa stranica TEI-a (Tehnološko edukacijskog Instituta - Kreta) Arhivirano 2007-03-15 na Wayback Machine-u

[1] Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) (el)

[2] C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)

[3] Rat za Kandiju

[1]

[2]

[3]

Iraklion, Heraklion Ηράκλειο

Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Kreta
Prefektura	Iraklion
Stanovništvo	137 711 (2001.^[1])
Visina	0, 33 m
Koordinate	35°20′N 25°08′E / 35.333°N 25.133°E / 35.333; 25.133
Poštanski broj	70x xx, 71x xx, 720 xx
Pozivni broj	2810
Registarska oznaka	HK, HP
Gradonačelnik	Giánnis Kourákis
Službena stranica	www.heraklion-city.gr
Karta
Iraklion, Heraklion Položaj grada na karti Grčke