Topusko
Koordinate: 45° 17′ 24" SGŠ, 15° 58′ 12" IGD
Topusko je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, koja administrativno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.
| Topusko | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Nikola Abramović |
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 3.219 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°17′N 15°58′E / 45.29°N 15.97°E |
| Površina | 198,3 km² |
  Topusko Topusko (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 44415 Topusko |
Geografija
urediTopusko se nalazi na samoj granici između Korduna i Banije, u slikovitom predjelu srednjeg toka rijeke Gline, brežuljkastom kraju izmedu Petrove gore na zapadu i nešto udaljenije Zrinske gore na jugoistoku. Cestovnim prometnicama naselje je povezano s većim obližnjim mjestima: Glina (13 km), Petrinja (35 km), Sisak (47 km), Karlovac (55 km), Zagreb (preko Lasinje i Pisarovine 65 km). Od Topuskog nisu daleko ni Plitvička jezera (80 km).
Stanovništvo
urediOpćina Topusko po zadnjem Popisu stanovništva iz 2001. godine broji 3.219 stanovnika, što je otprilike polovica prijeratnog broja. Prema etničkoj strukturi, većinsko stanovništvo su Hrvati ( 63.5 %), a značajan udio čini srpska manjina ( 29.6 %).
Samo naselje Topusko ima 798 stanovnika. U stvarnosti je taj broj nešto veći, jer je dosta mještana službeno prijavljeno kao stanovnici okolnih sela, u kojima još nije dovršena obnova.
Uprava
urediTopusko se nalazi u sastavu Sisačko-moslavačke županije, a općini osim samog mjesta pripada i 15 okolnih sela.
Historija
urediU 4. i 5. stoljeću nadiru Goti i Langobardi, u 6. stoljeću Slaveni i Avari, a u 8. st. Franci. U 10. st. dolaze i Mađari, pa 1097. u bitci na Gvozdu pogiba Petar Svačić, po kome se danas zove Petrova gora. Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. početkom 13. st. daje cistercitima određene povlastice, i oni se nastanjuju u samostanu na mjestu gdje je danas perivoj Opatovina. Cisterciti su pod turskom prijetnjom otišli iz Topuskog, a kralj Ferdinand I. prava opatije dodjeljuje 1558. zagrebačkim biskupima. Turci su ipak 1556. zauzeli imanje topuske opatije, a cistercitski samostan i crkvu razorili su topovima. Predaja kaže da je po tom događaju Topusko dobilo naziv. Nakon Turaka, 1784. godine Topusko je došlo pod upravu Vojne krajine. Od samostana i opatije preostalo je jedino gotičko pročelje crkve visoko 23 m.
Početkom 19. st. Topusko je potpalo pod francusku vlast, a nakon 1813. ponovo je u Vojnoj krajini. Tad počinje razvoj Topuskog kao kupališta, a jedan od najzaslužnijih ljudi u tom smislu bio je pukovnik Ivan Nestor. U 19. st. rade se mnoga znanstvena ispitivanja termalnih vrela. Njihov ljekovit učinak postaje sve poznatiji, pa sve više uglednih i poznatih ljudi onoga doba posjećuje toplice pa one postaju pomodno sastajalište. Po ukidanju Vojne krajine (1881. godine), Topusko i okolica postaju dio banske Hrvatske. To je razdoblje intenzivnog razvoja lječilišta i turizma u Topuskom. Na samom početku 20. st. izgrađeni su vodovod i željeznica. Podižu se perivoji, među kojima su najpoznatiji perivoj Nikolino brdo i perivoj Opatovina. Mnogi su se botaničari i kroničari Topuskog s neskrivenim oduševljenjem divili ljepoti krajolika i spokoju podneblja, ističući Opatovinu kao perivoj u podnožju Nikolina brda, ulicu lipa, brojne platane, egzotične vrste drveća (ginko biloba, sekvoje i dr).
Tijekom Drugog svjetskog rata, u Topuskom je 8.-9. svibnja 1944. godine održano III. zasjedanje ZAVNOH-a.
U Domovinskom ratu Topusko je pretrpjelo velika razaranja. Nakon teškog bombardiranja, u rujnu 1991. godine zauzele su ga srpske snage, te dijeli sudbinu ostalih okupiranih krajeva. Svo hrvatsko stanovništvo je prognano, a okolna sela posve uništena. Mnoge poznate zgrade u mjestu, kao što su zgrada Vojnog lječilišta ili Blatne kupke sa zgradom lječilišne restauracije su razorene.
Preuzeto sa[1] Arhivirano 2005-10-30 na Wayback Machine-u
Gospodarstvo
urediSlavni ljudi
uredi- Đuro Brodarac, bivši sisačko-moslavački župan
- Tatjana Holjevac, predsjednica gradske skupštine Zagreba
- Alfred Krupa (stariji), slikar
- Ljubomir Maraković, književni i kazališni kritičar i povjesničar
- Joseph Schlessinger, profesor s Yalea, jedan od najpoznatijih svjetskih istraživača raka
- Vladimir Branjski Treščec, veliki župan Zagrebačke županije, intendant Hrvatskog narodnog kazališta
Spomenici i znamenitosti
uredi- Gotički portal (visok 23 m), zadnji ostatak srednjovjekovne cistercitske opatije;
- Spomen-dom ZAVNOH-a, teško oštećen 1991. godine;
- Župna crkva Sv. Marije od pohoda, sagrađena 1829. godine u klasicističkom stilu. U ratu minirale su je srpske snage, ali je danas u potpunosti obnovljena.
