Wikipedija:Proverljivost

Ova stranica opisuje pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.
To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali normalno slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus.

Prečice: WP:PRO WP:VER

Ova stranica ukratko: Čitatelji Wikipedije moraju imati mogućnost provjeriti da bilo koja informacija na Wikipediji nije naprosto izmišljena. To znači da sve iznesene činjenice moraju biti referencirane pouzdanim, objavljenim izvorima. Izvori moraju biti navedeni precizno i jasno, tako da svatko može provjeriti izvorno djelo.

Politika Wikipedije
Globalni principi
Šta Wikipedija nije Ignoriši sva pravila
Standardi koji se tiču sadržaja
Neutralna tačka gledišta Proverljivost Bez originalnog istraživanja Biografije živih ljudi
Rad sa drugima
Učtivost Bez ličnih napada Bez pravnih pretnji Konsenzus Rešavanje sukoba
Više
Spisak pravila Spisak smernica

Provjerljivost je jedno od najvažnijih Wikipedijnih pravila o sadržaju. Provjerljivost znači da korisnici i čitatelji Wikipedije moraju imati mogućnost provjeravanja dolazi li informacija iznesena u članku iz pouzdanog i nezavisnog izvora. Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja i vlastitih istraživanja.

Provjerljivost ne znači nužno i istinitost!

Sadržaj Wikipedije u potpunosti je određen i ograničen isključivo na informacije koje su već objavljene u drugim izvorima. Sadržaj Wikipedije ne stvara se temeljem osobnih uvjerenja i iskustava korisnika koji Wikipediju uređuju. Čak i ako ste sigurni da je neka informacija točna i istinita, ona, prije nego što je objavite, mora zadovoljiti kriterij provjerljivosti. Ako se pouzdani izvori ne slažu u svojim stajalištima, neutralnost moramo nastojati zadržati tako da u članku prikažemo gledišta svih pouzdanih izvora i to na način koji je srazmjeran opravdanoj težini koju svako gledište ima. Reference u članku uvijek moraju postojati za:

direktne citate;
sadržaj čija je provjerljivost osporena;
sadržaj čija bi provjerljivost vjerojatno mogla biti osporena, i;
sporan, kontroverzan i neprovjeren sadržaj o živim ili nedavno preminulim osobama.

Sav sadržaj u glavnom imenskom prostoru Wikipedije, uključujući sve u člancima, listama i opisima fotografija ili ilustracija mora biti provjerljiv. Za sve navode te za bilo koji sadržaj čija je provjerljivost osporavana ili nekome može biti sporna moramo koristiti reference koje citirani ili parafrazirani sadržaj vode ka pouzdanom izvoru koji ga direktno podržava. Sadržaj za koji se traži izvor smije biti obrisan kada izvor ne postoji. Sporan sadržaj o živim osobama za koji nisu navedeni izvori ili izvori nisu pouzdani moramo odmah obrisati.

Za upute kako navoditi izvore pogledajte smjernicu Navođenje izvora. Svi članci kao i sav sadržaj u njima moraju biti usklađeni i s pravilima Wikipedije o autorskim pravima.

Pravilo o provjerljivosti (WP:PRO) jedno je od tri ključna pravila o sadržaju koje, zajedno s pravilima Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) i Nepristrano gledište (WP:NG), određuje vrstu i kvalitetu sadržaja koji je prihvatljiv u člancima na Wikipediji. Zbog toga što ova pravila funkcioniraju kao cjelina, tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, ne smiju se nikad interpretirati odvojeno, a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.

Dužnost navođenja izvora

Wikiprosvjednik kojemu {{nedostaje izvor}}

Sav sadržaj mora biti provjerljiv. Teret dokazivanja provjerljivosti leži na uređivaču koji postavi novi ili vrati izbrisani materijal,^{[α 1]} a zadovoljava se pripisivanjem korisnikova doprinosa ili spornog sadržaja članka pouzdanom izvoru koji ga direktno podržava i/ili potvrđuje.^{[α 2]}

Sve direktne citate te bilo koji materijal čija je provjerljivost osporavana ili vjerojatno nekome može biti sporna pripisujte koristeći reference koje se pozivaju na pouzdane, objavljene izvore. Takvi izvori moraju jasno podržavati sadržaj u članku, točno onako kako je u članku prikazan. Izvore uvijek navodite na jasan način, idealno s brojem stranice, ili naslova poglavlja, odlomaka i sl. Smjernica Navođenje izvora detaljnije razrađuje kako se to radi. Sumarno, reference u članku uvijek moraju postojati za:

direktne citate;
sadržaj čija je provjerljivost osporena;
sadržaj čija bi provjerljivost vjerojatno mogla biti osporena, i;
sporan, kontroverzan i neprovjeren sadržaj o živim ili nedavno preminulim osobama.

Sadržaj koji ne upućuje na pouzdani izvor koji ga direktno podržava smije biti uklonjen i ne smije se vratiti nazad u članak bez navođenja pouzdanog izvora. Koliko brzo nakon originalnog postavljanja i bi li uopće novopostavljeni materijal bez referenci koje vode na pouzdane izvore trebao biti uklonjen ovisi o konkretnom materijalu i općem stanju članka. Ponekad će korisnici s pravom prigovoriti ako im niste dali dovoljno vremena da pronađu i dodaju izvore. U takvim slučajevima radije razmotrite privremeno dodavanje oznake ^{[nedostaje referenca]} koja se dobije pomoću šablona {{nedostaje referenca}}.^{[α 3]} Kada uklanjate ili označavate sadržaj zbog toga što nema referenci, a ako smatrate da materijal uopće nije provjerljiv jer ste uvjereni da je nemoguće pronaći pouzdane objavljene izvore koji bi ga potvrdili, to jasno naglasite i u opisu izmjena prilikom snimanja promjene i/ili na stranici za razgovor članka.^{[α 4]} Ako pak smatrate da je materijal provjerljiv, bilo bi dobro, a i u duhu Wikipedije, prije nego što materijal krenete brisati ili označavati, da uvijek barem razmotrite mogućnost samostalnog navođenja izvora koji po vama nedostaje.

“

Doista želim potaknuti mnogo jaču kulturu koja nalaže: bolje je ne imati informacije, nego imati ovakve informacije ali bez izvora.^[1]

”

Ne ostavljajte za sobom u članku nereferencirani ili loše referencirani sadržaj koji bi mogao štetiti ugledu živućih osoba^{[α 5]} ili postojećih skupina u društvu i ne premještajte takve materijale na stranice za razgovor članka. Trebali bi biti upoznati i s tim kako se pravilo Biografije živih osoba primjenjuje na skupine.

Pouzdani izvori

Prečica: WP:IZVORI

Što smatramo pouzdanim izvorima?

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Pouzdani izvori

Na Wikipediji, izvor je često specifični dio teksta (poput kratkog članka ili stranice knjige). Međutim, kada urednici raspravljaju o izvorima (primjerice, prilikom rasprava o prikladnosti ili pouzdanosti), riječ izvor može imati jedno od četiri značenja:

Cjelokupno djelo kao samostalna cjelina (članak, knjiga) ili djela poput istoga ("Osmrtnica može biti koristan biografski izvor", "Recentni izvor bolji je od staroga");
Autor djela (pisac, novinar) i ljudi poput istoga ("Medicinar je bolji izvor nego novinar za činjenice vezane uz medicinu");
Publikacija (novine, časopis) ili poblikacije poput istih ("Novine nisu pouzdan izvor kada su u pitanju medicinske tvrdnje");
Izdavač djela ili izdavači poput istih ("Akademski izdavač dobar je izvor za članke").

Sva četiri tipa izvora mogu imati utjecaj na pouzdanost.

Članke treba temeljiti na pouzdanim, nezavisnim i objavljenim izvorima koji imaju dobar ugled po pitanju točnosti i praksu redovitog provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (provjeravanje činjenica, engl. fact-checking). Izvorni materijal mora biti objavljen, a pod tim, za naše potrebe, podrazumijevamo da je materijal dostupan javnosti u nekom obliku.^{[α 6]} Neobjavljene materijale ne smatramo pouzdanima. Moramo uvijek koristiti izvore koji direktno podržavaju materijal objavljen u članku i koji odgovaraju iznijetim tvrdnjama. Primjerenost svakog pojedinog izvora ovisi o kontekstu. Iza najboljih izvora stoje profesionalne organizacije koje se stručno bave provjerom činjenica, analiziranjem pravnih učinaka te pomnim pregledavanjem prikupljenih dokaza i iznesenih argumenata. Što su kriteriji za provođenje navedenih radnji strože postavljeni te što je veća disciplina u njihovom provođenju, to je izvor pouzdaniji. Posebnu pažnju treba posvetiti pripisivanju izvora sadržaju koji se tiče živućih osoba ili medicinskih tema.

Kada su dostupni, znanstveni i stručni radovi i članci koji su prošli proces recenzije, znanstvene monografije i udžbenici su obično najbolji i najpouzdaniji izvori za teme poput povijesti, medicine i općenito znanosti. Suradnici na Wikipediji smiju rabiti i materijale iz pouzdanih neakademskih izvora, a posebno materijale koji su djelo popularnih nekontroverznih izvora visoke kvalitete.

Općenito gledano, najpouzdaniji izvori su:

Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj prije objave prošao proces stručnih recenzija relevantnih renomiranih stručnjaka
Knjige koje su objavili sveučilišni izdavači
Udžbenici na sveučilišnom nivou
Magazini, časopisi i knjige koje su objavile ugledne izdavačke kuće
Pouzdane, visokotiražne dnevne novine

Urednici također mogu koristiti i elektronske medije, ali poštujući sve ranije iznesene kriterije.

Koji su najbolji izvori?

Najbolji izvori imaju profesionalnu strukturu za provjeru ili analizu podataka, pravnih problema, dokaza i argumenata. Što je veća pažnja posvećena ovim pitanjima, to je izvor pouzdaniji.

Novine i blogovi

Neke novine i časopisi, ali i druge medijske ustanove, imaju stranice ili kolumne koje nazivaju blogovima. Ti blogovi mogu biti prihvatljivi izvori ukoliko su njihovi autori profesionalci, ali koristite ih s oprezom jer blogovi možda nisu podložni redovnoj kontroli činjenica kao i ostali članci.^{[α 7]} Ukoliko medijska kuća objavi autorski tekst na blogu, tvrdnju pripišite autoru, a ne mediju; npr. "Ivana Horvat napisala je ..." Komentari čitatelja na blogu ne smiju se koristiti kao izvori. Za osobne ili grupne blogove koji nisu pouzdani izvori, pogledajte odjeljak o samoobjavljenim izvorima.

Što ako posumnjate u pouzdanost izvora?

Ukoliko ste u članku naišli na izvor u čiju pouzdanost sumnjate, možete pokrenuti raspravu o navedenom izvoru i/ili članak označiti prikladnim šablonom za održavanje. Najbolje je raspravu započeti na stranici za razgovor određenog članka i onda obavijestiti nekog od administratora ili birokrata, ali moguće je pokrenuti raspravu i na administratorskoj tabli. Pijacu za ovakve slučajeve koristite samo iznimno.

Izvori koji u pravilu nisu pouzdani

Glavni članak: Wikipedija:Wikipedija nije pouzdan izvor

Upitni izvori

Upitni izvori su oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor ili oni koji se očito nalaze u sukobu interesa.

Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim ili oni čiji sadržaj predstavlja reklamu, ili oni koji se značajno oslanjaju na nepotvrđene glasine, ogovaranja ili osobna stajališta. Upitni izvori bi se trebali koristiti samo kao izvori za sadržaje o njima samima, primjerice u pisanju wikipedijskog članka o takvim izvorima. Ovi nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama ili trećim osobama, što uključuje i tvrdnje o institucijama ili o živim ili mrtvim osobama. Pravilna upotreba upitnih izvora je u praksi vrlo ograničena.

Predatorski stručni časopisi otvorenog pristupa se također smatraju upitnima, zbog nedostatka sustavnog provjeravanja kvalitete objavljenih članaka od strane relevantnih stručnjaka.

Samoobjavljeni izvori

Danas bilo tko može napraviti osobnu web stranicu, objaviti knjigu ili tvrditi za sebe da je stručnjak. To su razlozi zašto samoobjavljeni izvori kao što su knjige, patenti, cirkularna pisma, osobne internetske stranice, osobni i grupni blogovi (koje razlikujemo od newsblogova), farme sadržaja, objave na internetskim forumima ili na društvenim mrežama u velikom broju slučajeva uopće nisu prihvatljivi kao izvori. Samoobjavljeni stručni izvori mogu se smatrati pouzdanima samo ako su ih objavili stručnjaci priznati u području sadržaja koji se donosi u članku i to stručnjaka čije su radove u relevantnom polju već prije objavljivali vjerodostojni, nezavisni izdavači.^{[α 7]} Svejedno, budite oprezni kad rabite takve izvore: ako je informacija koju želimo koristiti prikladna za uključivanje u članak, sam autor ili netko drugi ju je vjerojatno već objavio u neovisnom vjerodostojnom izvoru.^[2] Nikad ne koristite samoobjavljene izvore kao što su sadržaji izneseni od treće strane ako je tema sadržaja koji radimo neka živa osoba, čak i ako je autor ekspert, dobro poznat profesionalni istraživač ili pisac.

Samoobjavljeni i upitni izvori kao izvori o njima samima

Samoobjavljeni i upitni izvori mogu se koristiti kao izvori informacija o njima samima, obično ako je članak koji pišemo upravo o njima ili o njihovim aktivnostima, bez zahtjeva da je takav sadržaj već objavljen ili da predstavlja rad priznatog stručnjaka u polju koje obrađuje, sve dok:

sadržaj prekomjerno ne promovira pristrano gledište izvora niti iznosi izvanredne, neutemeljene tvrdnje;
ne uključuje tvrdnje o trećim stranama;
ne uključuje tvrdnje o događajima nevezanim za izvor;
nema osnovane sumnje u autentičnost izvora;
članak koji pišemo nije zasnovan većinom na sličnim izvorima.

Ova su pravila također primjenjiva na materijale objavljene na društvenim mrežama kao što su Twitter, Tumblr, LinkedIn, Reddit, Facebook i sl.

Wikipedija i izvori koji je koriste kao izvor ili prenose sadržaje

Nemojte koristiti članke na Wikipediji kao izvore, bez obzira radi li se o engleskoj verziji Wikipedije ili Wikipedijama na drugim jezicima. Također, nemojte koristiti internetske stranice koje kopiraju sadržaj Wikipedije ili izdanja koja se oslanjaju na materijale s Wikipedije kao izvore. Sadržaj iz članaka na Wikipediji ne može se smatrati pouzdanim osim ako nije popraćen citatima iz provjerenih izvora. Potvrdite da takvi izvori potvrđuju sadržaj pa ih koristite direktno.^[3]

Izuzetak koji je dozvoljen je slučaj kad je sama Wikipedija tema članka koji pišemo pa u tom slučaju smijemo citirati članak, upute, rasprave, statistike ili druge sadržaje s Wikipedije ili njenog sestrinskog projekta da podržimo sadržaje i izjave koji o Wikipediji govore. Wikipedija i sestrinski projekti su u ovom slučaju primarni izvori i mogu se koristiti slijedeći pravila o navođenju primarnih izvora. Takvo korištenje bi trebalo izbjegavati originalno istraživanje, nesrazmjerno naglašavanje Wikipedijine uloge ili stavova kao i neprimjerene reference na vlastite sadržaje ili samoreklamu. Tekst članka trebao bi sadržavati jasne napomene kako se radi o materijalima čiji je izvor Wikipedija sama, kako bi čitatelj odmah bio svjestan potencijalne pristranosti.

Pristupačnost

Pristup izvorima

Nipošto ne biste smjeli odbacivati izvore zato što je do njih teško doći ili zato što za pristup istima morate platiti. Primjerice, izvor s Interneta možda zahtijeva plaćanje kako bi mu se pristupilo, dok tiskani izvor možete nabaviti samo u biblioteci. Raritetni historijski izvori mogu biti dostupni samo u posebnim muzejskim zbirkama ili arhivima. Ako imate problema s pristupom nekom izvoru, drugi korisnici mogli bi vam pomoći u tome (vidi projekt razmjene izvora na engleskoj Wikipediji).

Izvori na stranim jezicima

Reference

Na srpskohrvatskoj Wikipediji dozvoljeno je, naravno, koristiti izvore na stranim jezicima. Međutim, kako je ovo varijanta projekta na srpskohrvatskom jeziku (i lokalnim varijantama tog jezika), primarno bi se trebalo oslanjati na domaće izvore (čitatelji ne moraju, nužno, poznavati strane jezike), ali samo u situacijama kada su domaći izvori dostupni te barem jednako kvalitetni i relevantni. U slučaju da izvor na srpskohrvatskom jeziku ne postoji ili je znatno lošiji od izvora na nekom stranom jeziku, ovaj potonji ima prednost. U slučaju spora, kao i u svim ostalim slučajevima, korisnici mogu zahtijevati citiranje i prijevod relevatnih dijelova izvora na stranom jeziku, koji će biti uključen u tekst, u referencu ili prezentiran na stranici za razgovor članka.

Citati

Ukoliko izravno citirare pouzdani izvor na stranom jeziku (bilo u članku, bilo u referenci), taj bi citat bilo poželjno prevesti na srpskohrvatski jezik. Ukoliko postoji službeni prijevod ili prijevod iz pouzdanog izvora, ti prijevodi imaju prednost pred prijevodima samih korisnika i uređivača, međutim prijevodi korisnika i uređivača imaju prednost pred strojnim prijevodima. Ukoliko koristite strojni prijevod izvornog materijala, prije postavljanja trebali biste biti prilično sigurni u točnost prijevoda i prikladnost izvora. Korisnici se ne bi smjeli oslanjati na strojne prijevod izvora na stranom jeziku u slučaju kontroverznih članaka ili biografija živih osoba.

Kada korisnici i uređivači prevode tekst, obično uključuju i original i prijevod, s tim da se autor prijevoda u pravilu ne navodi. Kada izravno citirate bilo koji sadržaj, neovisno o jeziku, vodite računa o autorskim pravima i poštenoj upotrebi.

Ostale napomene

Provjerljivost ne jamči da će izvor biti uvršten u članak

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Šta Wikipedija nije

Iako svaka informacija mora biti provjerljiva kako bi mogla biti uključena u članak, ne treba svaku provjerljivu informaciju i uključivati u članak. O tome poboljšava li neka informacija članak ili bi je trebalo izostaviti, odnosno predstaviti u nekom drugom članku, ponekad će se odlučiti konsenzusom korisnika koji na članku rade. Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja.

Označavanje spornih rečenica, odlomaka ili članaka

Ako želite zatražiti izvor za izjavu u članku koja već nije referirana pomoću pouzdanog izvora, možete označiti rečenicu šablonom {{nedostaje referenca}} ili skraćeno {{fact}}, koji se u tekstu prikazuje ovako:^{[nedostaje referenca]}. Postoje i drugi šabloni za označavanje odlomaka ili cijelih članaka, ako je pojedinačno označavanje spornih izjava nepraktično zbog njihove brojnosti. U tom slučaju na sporni odlomak ili članak postavite šablon {{Izvor}}. Ako želite zatražiti provjeru da pripisani izvor zaista podržava iznesenu izjavu, označite je s {{Potrebna provjera}}. Sadržaj koji ne prođe provjeru može biti izbrisan ili označen šablonom {{Lasičji govor}}.

Kad koristite predloške za označavanje sadržaja članaka uvijek je dobro pojasniti drugim suradnicima vaše postupanje u samom predlošku (ako dozvoljava takvu mogućnost), u opisu izmjene ili na stranici za razgovor članka. Izvor koji nedostaje možete zatražiti i na stranici za razgovor, a na stranicu na razgovor smijete i premjestiti sporni sadržaj dok se za istog ne pronađe pouzdan izvor.

Posebnu pažnju obratite na osjetljive sadržaje o živim i nedavno preminulim osobama. Takvi sadržaji koji nemaju kvalitetne izvore, a pogotovo ako su negativnog karaktera, trebaju odmah biti uklonjeni iz članka umjesto da ih označavamo ili premještamo na stranicu za razgovor.

Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne izvore

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Marginalne teorije

Svaka izvanredna, iznimna i neuobičajena tvrdnja zahtijeva višestruke izvore visoke kvalitete.^[4] Znakovi koji bi trebali izazvati sumnju i oprez kod korisnika uključuju:

Iznenađujuće i očigledno važne tvrdnje koje nisu pokrivene uobičajenim i poznatim pouzdanim izvorima;
Kontroverzne tvrdnje poduprte isključivo primarnim ili samoobjavljenim izvorima ili izvorima koji su u sukobu interesa;
Pozivanje na izvještaje o izjavama osobe koje nisu uobičajene za tu osobu ili su suprotne svim prijašnjim izjavama iste osobe;
Tvrdnje koje su suprotstavljene prevladavajućem stavu unutar relevantne zajednice ili takve koje bi značajno izmijenile uobičajene pretpostavke o nekoj temi – pogotovo u znanosti, medicini, historiografiji kao i u biografijama živih ili nedavno preminulih osoba. Ovo naročito vrijedi kad oni koji šire kontroverzne stavove tvrde kako postoji zavjera te da ih se želi ušutkati.

Provjerljivost i ostala načela

Autorska prava i plagiranje

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Autorska prava

Nemojte prepisivati, plagirati ili kršiti autorska prava kad koristite izvore. Prepričajte i sumirajte tekst izvora svojim riječima koliko je god to više moguće. Kada citirate ili direktno navodite tekst sa izvora obavezno dodajte referencu i označite autora tamo gdje je to prikladno.

Nemojte koristiti izvore koje krše autorska prava drugih osoba. Smijete koristiti izvore i postavljati veze na iste samo ako su ti izvori licencirali autorska djela ili ih koriste u skladu sa preporukama o poštenoj uporabi. Svako namjerno usmjeravanje čitatelja na izvore koji koriste materijale koji krše autorska prava trećih osoba može se također smatrati povredom autorskih prava tih osoba. Ako postoje razlozi da bi se moglo smatrati kako izvor krši nečija autorska prava, nemojte ga koristiti. Potonje je posebno relevantno kada postavljate veze na stranice poput Scribda ili YouTubea, pri čemu morate dodatno paziti da ne postavljate poveznice koje vode na materijal koji krši autorska prava.

Neutralno gledište

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Neutralno gledište

Čak i kada je neka informacija u članku pripisana vjerodostojnom i pouzdanom izvoru, korisnik i dalje ima obvezu predstaviti je iz neutralne točke gledišta. Članci na Wikipediji morali bi biti temeljeni na temeljitom istraživanju i korištenju većeg broja izvora, a ne samo jednog. Svi članci moraju biti napisani iz neutralne točke gledišta, što znači da nastoje uravnoteženo iznijeti sva glavna tj. većinska i sva važnija manjinska gledišta o nekoj temi koja su objavljena od strane pouzdanih izvora i to na način da se u količini testa u članku ugrubo držimo omjera značaja pojedinog gledišta. Gledišta koja su izrazito manjinska ne moraju biti iznesena u članku, osim ako se radi o članku koji je njima specifično posvećen. Ako postoje nesuglasice među pouzdanim izvorima, koristite navođenje citata u tekstu na način: "A tvrdi X, a B tvrdi Y" i popratite referencama nakon iznesenih izjava. Sami izvori ne moraju biti neutralni, a velika većina to i nije. Posao korisnika i urednika na Wikipediji je da pri pisanju članaka prenesu sva značajna pouzdana gledišta, pa čak i ona koja nisu neutralna i da sumarno predstave ono što pouzdani izvori navode.

Značaj

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Značaj

Ukoliko o nekoj temi ne postoje pouzdani i nezavisni izvori, onda ta tema ne zaslužuje imati članak na Wikipediji (odnosno, tema nije dovoljno značajna). Međutim, značaj se temelji na postojanju izvora, ne na korištenju i zastupljenosti izvora u samom članku.

Vlastito istraživanje

Za više informacija pogledajte članak Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja

Pravilo Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) usko je vezano za pravilo provjerljivosti. Među ostalim, to pravilo zahtijeva sljedeće:

Sav materijal na Wikipediji mora biti pripisiv pouzdanim i pouzdanim objavljenim izvorima. To znači da pouzdani, pouzdani i objavljeni izvor mora postojati, čak ako i nije naveden u tekstu članka.
Izvori moraju jasno i izravno podržavati činjenice iznesene u tekstu. Izvlačenje zaključaka korištenjem višestrukih izvora kako bi se iznijela nova tvrdnja koja ne postoji u navedenim izvorima predstavlja sintezu koja je zabranjena BVI pravilom.
Članci bi se većinom trebali temeljiti na pouzdanim i pouzdanim sekundarnim izvorima. Iako su primarni izvori prikladni u nekim slučajevima, pretjerano oslanjanje na iste može biti problematično. Za više informacija pogledajte odlomak Primarni i sekundarni izvori u testu pravila Bez vlastitog istraživanja. Ovakav je sadržaj potrebno ispraviti ili označiti predloškom {{Primarni izvori}}.

Povezano

Smjernice i pravila

Dodatne informacije

Eseji s engleske Wikipedije

Bilješke

↑ Jednom kad uređivač navede bilo koji izvor za koji smatra, u dobroj vjeri, da je dovoljno relevantan, onda bilo koji drugi korisnik koji ukloni taj isti materijal ima obavezu pojasniti konkretne razloge koji opravdavaju uklanjanje doprinosa drugog korisnika s Wikipedije (na primjer, zašto smatra da je izvor pouzdan, da izvor ne podržava materijal u članku, da je materijalu dana neopravdana težina, da je sadržaj neenciklopedijski, itd.). Ako je potrebno, od svih korisnika se očekuje da pomognu pri uspostavi konsenzusa, a svi problemi s materijalom i referencama trebali bi biti riješeni prije nego što se sadržaj eventualno vrati u članak.
↑ Izvor "direktno podržava" određenu činjenicu ukoliko je referirana informacija eksplicitno prisutna u izvoru i to na način da činjenica koja je iznesena u članku ne krši pravilo Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja. Lokacija konkretnog citata – kao i to je li on u toj formu uopće prisutan u članku – nije povezana s time je li izvor "direktno podržava" činjenicu iz članka ili ne.
↑ Može se dogoditi da članak sadrži toliko malo referenci da je nepraktično dodavati šablon {{nedostaje referenca}} na svako mjesto koje smatrate spornim. U tom slučaju razmotrite postavljanje šablona {{izvori}} na sporno poglavlje ili na cijeli članak.
↑ Kada uklanjate ili označavate takav materijal, vodite računa o tome da takva uređivanja mogu biti lako krivo protumačena. Neki korisnici prigovaraju drugima koji imaju običaj raditi česta brisanja nereferenciranog materijala velikih razmjera, pogotovo kad je vidljivo da ne čine nikakve napore da zapravo poboljšaju sporne članke. Prilikom brisanja ili označavanja nemojte se fokusirati samo na određenu točku gledišta, jer bi se to moglo protumačiti kršenjem pravila WP:NTG. Također, uvijek prvo provjerite da sporni materijal možda nije ispravno referenciran negdje drugdje u članku. Iz svih navedenih razloga, preporučljivo je jasno komunicirati zajednici dobro promišljene razloge zašto vjerujete da sporni materijal nije provjerljiv.
↑ Jimmy Wales: "Uvijek je bolja nikakva informacija od informacije koja navodi na krivi zaključak ili od lažne informacije" [1], WikiEN-l, 16 svibnja, 2006: "To još ne mogu dovoljno jako naglasiti: među nekim korisnicima izgleda postoji užasna sklonost da svakakve nasumične, špekulativne, pseudoinformacije tipa „čuo sam negdje” označavaju oznakom [nedostaje referenca]. Pogrešno. Njih bi trebalo agresivno ukloniti, osim ako ne mogu biti referencirane. Ovo je istinito za sve informacije, ali pogotovo za negativne informacije o živućim osobama."
↑ Ovo uključuje materijale poput dokumenata u javno dostupnim arhivima, ali i natpise koje su javno izložene, poput nadgrobnih spomenika.
↑ ^7,0 ^7,1 Ne zaboravite da svaka izvanredna tvrdnja zahtijeva izvanredne dokaze.

Reference

↑ Wales, Jimmy. "Inzistirajte na izvorima", WikiEN-l, 19. srpnja 2006: komentar na prilično nevjerojatnu tvrdnju kako su se osnivači Googlea međusobno gađali pitama.
↑
Odlika samoobjavljenih izvora je nedostatak nezavisnih recenzija (onih kod kojih ne postoji sukob interesa) koje bi potvrdile pouzdanost sadržaja. Daljnji primjeri samoobjavljenih izvora uključuju objave za medije, materijale koji se nalaze na službenim stranicama kompanija, reklamne kampanje, meterijale koje u medijima objavljuju vlasnici tih istih medija, samoobjavljeni muzički albumi te izborni menifesti:
- Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley navodi: "Većina stranica koje se mogu pronaći u općim pretraživačima samoobjavljene su ili objavljene od strane kompanija koje za cilj imaju nagovoriti vas da nešto kupite ili povjerujete u neko gledište. Čak i se i unutar univerzitetskih i bibliotečnih stranica mogu pronaći mnoge koje institucija niti ne pokušava nadzirati."
- Univerzitet Princeton nudi sljedeći stav u svojoj publikaciji Academic Integrity at Princeton (2011.): "Za razliku od većine knjiga ili članaka u časopisima, koji prolaze strogu uredničku kontrolu prije objavljivanja, većina informacija na Interneru je samoobjavljena. Dakako, postoje mnoge stranice kojima možete vjerovati: glavni mediji, referirani digitalni časopisi, univerziteti, biblioteke i državne zbirke podataka. Međutim, kada govorimo o velikim količinama podataka s Interneta, nezavisni recenzenti nisu provjerili točnost ili korektnost tih materijala prije nego su oni trenutno postali dostupni diljem svijeta."
- Publikacija Chicago Manual of Style (16. izdanje) navodi da "svaka stranica koja nema jasnog izdavača ili sponzora trebala bi se smatrati neobjavljenim ili samoobjavljenim izvorom."
↑ Rekdal, Ole Bjørn (1 August 2014). „Academic urban legends”. Social Studies of Science 44 (4): 638–654. DOI:10.1177/0306312714535679. ISSN 0306-3127. PMC 4232290. PMID 25272616.
↑ Hume, David. An Enquiry concerning Human Understanding, Forgotten Books, 1984, str. 82, 86; prvi puta tiskano 1748. pod naslovom Philosophical enquiries concerning human Understanding, (ili oksfordsko izdanje iz 1894. Open Library: 7067396M u paragrafu 91) "Mudar čovjek ... oblikuje svoje stavove razmjerno dokazima ... Tako da nikakvo svjedočenje nije dovoljno da bi se utvrdilo čudo, osim ako je svjedočenje takvo da bi netočnost istoga bila još čudesnija nego činjenica koju nastoji utvrditi; a čak i u tom slučaju postoji međusobna destrukcija argumenata i onaj superiorniji daje nam samo sigurnost prikladnu tom stupnju snage, koja ostaje nakon oduzimanja onog inferiornog." U XVIII. vijeku, Pierre-Simon Laplace preformulirao je ovu ideju kao "Teret dokaza za izvanrednu tvrdnju mora biti razmjeran njezinoj neobičnosti." Marcello Truzzi ju je 1978. godine ponovo preformulirao kao "Izvanredna tvrdnja zahtijeva izvanredan dokaz." Carl Sagan, u konačnici, popularizirao je ovu tvrdnju u obliku "Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne izvore" u emisiji Cosmos: A Personal Voyage iz 1980. godine; ovo je formulacija koja je izvorno korištena na Wikipediji.

[bilj2-1] Jednom kad uređivač navede bilo koji izvor za koji smatra, u dobroj vjeri, da je dovoljno relevantan, onda bilo koji drugi korisnik koji ukloni taj isti materijal ima obavezu pojasniti konkretne razloge koji opravdavaju uklanjanje doprinosa drugog korisnika s Wikipedije (na primjer, zašto smatra da je izvor pouzdan, da izvor ne podržava materijal u članku, da je materijalu dana neopravdana težina, da je sadržaj neenciklopedijski, itd.). Ako je potrebno, od svih korisnika se očekuje da pomognu pri uspostavi konsenzusa, a svi problemi s materijalom i referencama trebali bi biti riješeni prije nego što se sadržaj eventualno vrati u članak.

[bilj1-2] Izvor "direktno podržava" određenu činjenicu ukoliko je referirana informacija eksplicitno prisutna u izvoru i to na način da činjenica koja je iznesena u članku ne krši pravilo Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja. Lokacija konkretnog citata – kao i to je li on u toj formu uopće prisutan u članku – nije povezana s time je li izvor "direktno podržava" činjenicu iz članka ili ne.

[bilj3-3] Može se dogoditi da članak sadrži toliko malo referenci da je nepraktično dodavati šablon {{nedostaje referenca}} na svako mjesto koje smatrate spornim. U tom slučaju razmotrite postavljanje šablona {{izvori}} na sporno poglavlje ili na cijeli članak.

[bilj4-4] Kada uklanjate ili označavate takav materijal, vodite računa o tome da takva uređivanja mogu biti lako krivo protumačena. Neki korisnici prigovaraju drugima koji imaju običaj raditi česta brisanja nereferenciranog materijala velikih razmjera, pogotovo kad je vidljivo da ne čine nikakve napore da zapravo poboljšaju sporne članke. Prilikom brisanja ili označavanja nemojte se fokusirati samo na određenu točku gledišta, jer bi se to moglo protumačiti kršenjem pravila WP:NTG. Također, uvijek prvo provjerite da sporni materijal možda nije ispravno referenciran negdje drugdje u članku. Iz svih navedenih razloga, preporučljivo je jasno komunicirati zajednici dobro promišljene razloge zašto vjerujete da sporni materijal nije provjerljiv.

[bilj5-6] Jimmy Wales: "Uvijek je bolja nikakva informacija od informacije koja navodi na krivi zaključak ili od lažne informacije" [1], WikiEN-l, 16 svibnja, 2006: "To još ne mogu dovoljno jako naglasiti: među nekim korisnicima izgleda postoji užasna sklonost da svakakve nasumične, špekulativne, pseudoinformacije tipa „čuo sam negdje” označavaju oznakom [nedostaje referenca]. Pogrešno. Njih bi trebalo agresivno ukloniti, osim ako ne mogu biti referencirane. Ovo je istinito za sve informacije, ali pogotovo za negativne informacije o živućim osobama."

[7] Ovo uključuje materijale poput dokumenata u javno dostupnim arhivima, ali i natpise koje su javno izložene, poput nadgrobnih spomenika.

[IZVANREDNO-8] 7,0 ^7,1 Ne zaboravite da svaka izvanredna tvrdnja zahtijeva izvanredne dokaze.

[5] Wales, Jimmy. "Inzistirajte na izvorima", WikiEN-l, 19. srpnja 2006: komentar na prilično nevjerojatnu tvrdnju kako su se osnivači Googlea međusobno gađali pitama.

[9] Odlika samoobjavljenih izvora je nedostatak nezavisnih recenzija (onih kod kojih ne postoji sukob interesa) koje bi potvrdile pouzdanost sadržaja. Daljnji primjeri samoobjavljenih izvora uključuju objave za medije, materijale koji se nalaze na službenim stranicama kompanija, reklamne kampanje, meterijale koje u medijima objavljuju vlasnici tih istih medija, samoobjavljeni muzički albumi te izborni menifesti:
Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley navodi: "Većina stranica koje se mogu pronaći u općim pretraživačima samoobjavljene su ili objavljene od strane kompanija koje za cilj imaju nagovoriti vas da nešto kupite ili povjerujete u neko gledište. Čak i se i unutar univerzitetskih i bibliotečnih stranica mogu pronaći mnoge koje institucija niti ne pokušava nadzirati."

Univerzitet Princeton nudi sljedeći stav u svojoj publikaciji Academic Integrity at Princeton (2011.): "Za razliku od većine knjiga ili članaka u časopisima, koji prolaze strogu uredničku kontrolu prije objavljivanja, većina informacija na Interneru je samoobjavljena. Dakako, postoje mnoge stranice kojima možete vjerovati: glavni mediji, referirani digitalni časopisi, univerziteti, biblioteke i državne zbirke podataka. Međutim, kada govorimo o velikim količinama podataka s Interneta, nezavisni recenzenti nisu provjerili točnost ili korektnost tih materijala prije nego su oni trenutno postali dostupni diljem svijeta."

Publikacija Chicago Manual of Style (16. izdanje) navodi da "svaka stranica koja nema jasnog izdavača ili sponzora trebala bi se smatrati neobjavljenim ili samoobjavljenim izvorom."

[10] Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley navodi: "Većina stranica koje se mogu pronaći u općim pretraživačima samoobjavljene su ili objavljene od strane kompanija koje za cilj imaju nagovoriti vas da nešto kupite ili povjerujete u neko gledište. Čak i se i unutar univerzitetskih i bibliotečnih stranica mogu pronaći mnoge koje institucija niti ne pokušava nadzirati."

[11] Univerzitet Princeton nudi sljedeći stav u svojoj publikaciji Academic Integrity at Princeton (2011.): "Za razliku od većine knjiga ili članaka u časopisima, koji prolaze strogu uredničku kontrolu prije objavljivanja, većina informacija na Interneru je samoobjavljena. Dakako, postoje mnoge stranice kojima možete vjerovati: glavni mediji, referirani digitalni časopisi, univerziteti, biblioteke i državne zbirke podataka. Međutim, kada govorimo o velikim količinama podataka s Interneta, nezavisni recenzenti nisu provjerili točnost ili korektnost tih materijala prije nego su oni trenutno postali dostupni diljem svijeta."

[12] Publikacija Chicago Manual of Style (16. izdanje) navodi da "svaka stranica koja nema jasnog izdavača ili sponzora trebala bi se smatrati neobjavljenim ili samoobjavljenim izvorom."

[10] Rekdal, Ole Bjørn (1 August 2014). „Academic urban legends”. Social Studies of Science 44 (4): 638–654. DOI:10.1177/0306312714535679. ISSN 0306-3127. PMC 4232290. PMID 25272616.

[11] Hume, David. An Enquiry concerning Human Understanding, Forgotten Books, 1984, str. 82, 86; prvi puta tiskano 1748. pod naslovom Philosophical enquiries concerning human Understanding, (ili oksfordsko izdanje iz 1894. Open Library: 7067396M u paragrafu 91) "Mudar čovjek ... oblikuje svoje stavove razmjerno dokazima ... Tako da nikakvo svjedočenje nije dovoljno da bi se utvrdilo čudo, osim ako je svjedočenje takvo da bi netočnost istoga bila još čudesnija nego činjenica koju nastoji utvrditi; a čak i u tom slučaju postoji međusobna destrukcija argumenata i onaj superiorniji daje nam samo sigurnost prikladnu tom stupnju snage, koja ostaje nakon oduzimanja onog inferiornog." U XVIII. vijeku, Pierre-Simon Laplace preformulirao je ovu ideju kao "Teret dokaza za izvanrednu tvrdnju mora biti razmjeran njezinoj neobičnosti." Marcello Truzzi ju je 1978. godine ponovo preformulirao kao "Izvanredna tvrdnja zahtijeva izvanredan dokaz." Carl Sagan, u konačnici, popularizirao je ovu tvrdnju u obliku "Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne izvore" u emisiji Cosmos: A Personal Voyage iz 1980. godine; ovo je formulacija koja je izvorno korištena na Wikipediji.

[α 1]

[α 2]

[α 3]

[α 4]

[1]

[α 5]

[α 6]

[α 7]

[2]

[3]

[4]