Biblioteka Laurenziana

43°46′28″N 11°15′12″E / 43.774521°N 11.253374°E / 43.774521; 11.253374

Pogled iz zraka. Laurentinska biblioteka se može identificirati po dugom niu prozora iznad samostana, na lijevom dijelu slike. Viša građevina s dva reda prozora nadesno je vestibul.

Laurentijska biblioteka (Biblioteca Medicea Laurenziana) u Firenci je poznata po tome što je u njoj uskladišteno preko 11.000 drevnih rukopisa i 4.500 ranih štampanih knjiga.^[1] Sagrađena u okviru samostana u medicejskoj bazilici sv. Lovre pod pokroviteljskvom Klementa VII, pape iz porodice Medici, Biblioteka je svima trebala pokazati kako porodica Medici više nisu bili samo trgovci, nego i pripadnici tadašnje inteligencije. Sadrži rukopise i knjige iz privatne zbirke Medicijevih. Biblioteka je poznata po svom arhitektonskom stilu, a sagradio ju je Michelangelo Buonarroti. Smatra se jednim od primjera manirizma.^[1]^[2]^[3]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Medicean-Laurentian Library. Encyclopædia Britannica. 2007.
↑ Fazio, Michael; Moffett, Marian; Wodehouse, Lawrence, Buildings across Time (London: Lawrence King Publishing Ltd, 2009), pp 308-310
↑ Lotz, Wolfgang; Howard, Deborah, Architecture in Italy, 1500-1600 (New Haven: Yale University Press, 1995), pp 91-94

Vanjske veze

Official website (in English)
Great Buildings on-line: Laurentian Library
Photos of the Library and vestibule, with Giorgio Vasari's remarks Arhivirano 2005-05-31 na Wayback Machine-u
Art of the States: Octet for Strings 'La Laurenziana' Arhivirano 2012-06-26 na Wayback Machine-u Work by composer Henri Lazarof inspired by the library

[brit-1] 1,0 ^1,1 Medicean-Laurentian Library. Encyclopædia Britannica. 2007.

[build-2] Fazio, Michael; Moffett, Marian; Wodehouse, Lawrence, Buildings across Time (London: Lawrence King Publishing Ltd, 2009), pp 308-310

[aii-3] Lotz, Wolfgang; Howard, Deborah, Architecture in Italy, 1500-1600 (New Haven: Yale University Press, 1995), pp 91-94

[1]

[2]

[3]