Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Carstvo Oyo

Izvor: Wikipedija
Carstvo Oyo
Ilú-ọba Ọ̀yọ́
cca. 1300. – 1896.   
Lokacija Oyja
Lokacija Oyja
Oyo na vrhuncu svog teritorijalnog dosega (XVII./XVIII. vijek)
Glavni grad Oyo-Ile (do 1836.)
Ago d'Oyo (1836–1896)
Jezik/ci joruba jezik
Vlada Monarhija
Alaafin (Car/Kralj)
 • oko 1300. Oranmiyan (prvi)
 • 1888.1896. Adeyemi I Alowolodu (zadnji)
Legislatura Vijeća
 • Političko vijeće Oyo Mesi
 • Vijeće naroda Ogboni
Historija
 • Uspostavljena oko 1300.
 • Britanski protektorat 1896.
Površina
 • 1680. 150.000 km² (57.915 mi² )
Danas dio  Benin
 Nigerija

Carstvo Oyo (joruba: Ilú-ọba Ọ̀yọ́) bilo je moćno carstvo naroda Joruba na teritoriju današnjeg Benina i Nigerije, koje je postojalo od kraja XIII. ili početka XIV. vijeka pa sve do 1896. godine, kada je njegov teritorij postao dio kolonijalnih posjeda Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Priče o nastanku Carstva Oyo imaju svoje mitološke korijene; osnivačem se smatra Oranyan, sin jorupskog boga Oduduwe, koji je pratio čarobnu zmiju do područja na kojemu je ova ušla pod zemlju i nestala. Na tom je području Oranyan osnovao Carstvo Oyo. Kako su stoljeća napredovala, a zahvaljujući odličnim organizacijskim vještinama Joruba, Oyo je brzo napredovalo te je u periodu od sredine XV. do kraja XVIII. vijeka bila najmoćnija i najuglednija zapadnoafrička država. Uz to je imala i zavidnu vojnu moć te je u određenom trenutku držala kontrolu nad većinom okolnih područja, poput Jorubalenda ili Dahomeja. Razvoju je uvelike doprinijela i trgovina robljem, koja je upravo na teritoriju Oyja imala svoju važnu trgovačku postaju.

Početkom 1820-ih godina, Oyo je doživjelo težak udarac nakon što su prihodi od trgovine robljem počeli opadati zbog ranije zabrane iste u Britaniji. Uz to, 1823. godine, Dahomej je podigao ustanak te je ponovo stekao potpunu autonomiju od Oyja. Desetak godina kasnije, Fulani su pokrenuli vojni pohod na Oyo i potpuno uništili glavni grad, Oyo-Ile, nakon čega je sjedište preseljeno južnije, u Ago d'Oyo. Međutim, taj se rizik nije isplatio jer Oyo nikada nije povratio ugled i moć što ih je uživao u regiji. Carstvo je postojalo još do 1896. godine, kada je njegov teritorij raspodijeljen među tadašnjim kolonijalnim silama.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Afolayan, Funso (2000). Falola, Toyin. ur. Kingdoms of West Africa: Benin, Oyo and Asante. Africa. 2. Carolina Academic Press. str. 173. ISBN 0-89089-768-9.