Etiopska visoravan
| Etiopska visoravan | |
|---|---|
 Karta gorja | |
| Nadmorska visina: | Ras Dašan 4 533 |
| Mesto: |  Etiopija,  Eritreja
|
| Koordinate: | 12°32′00″N 41°23′08″E / 12.53333°N 41.38556°E |
| Starost stena: | 75 milijuna godina |
Etiopska visoravan (stariji naziv Abesinsko visočje) je veliki plato ispresjecan planinskim masivima koji se proteže u obliku slova L od Eritreje, Etiopije, do sjeverne Somalije i Roga Afrike. Etiopska visoravan tvori najviši i najveći plato na cijelom Afričkom kontinentu, kojem visina rijetko pada ispod 1500 m, a planinski visovi se uzdižu do 4550 m. Zbog toga Etiopsku visoravan često zovu Krov Afrike zbog svoje veličine i visine. [1] Ponekad ovu visoravan zovu Eritrejska visoravan ili Eritrejsko gorje.
Visoravan je podijeljena Velikom rasjednom dolinom (Great Rift Valley) na sjeverozapadni i jugoistočni dio, na kojem se nalaze brojna slana jezera.
Sjeverozapadni dio prostire se kroz etiopske regije; Tigraj i Amhara, u njemu se nalazi Nacionalni park Planina Semien sa Semienskim gorjem na kojem je najviši vrh Etiopije - Ras Dašan (4550 m). Tu se na sjeverozapadnom dijelu, nalazi i Jezero Tana, izvor Plavog Nila.
Na jugoistočnom dijelu visoravni, najviši vrhovi nalaze se u zoni Bale u etiopijskoj regiji Oromia, to su Planine Bale u Nacionalnom parku Planine Bale, i gotovo su jednako visoke kao one u Gorju Semien, sa vrhovima iznad 4000 m, kao što je Planina Tulu Demtu (sa svojih 4,337 m, to je drugi najviši vrh u Etiopiji) i Batu (4,307 m).
Etiopska visoravan počela se uzdizati prije 75 milijuna godina, kad je magma iz zemljine utrobe uzdignula široku kupolu drevnih afričkih stijena (afrički kraton). Tad je nastala i velika rasjedna dolina koja je podijelila plato Etiopske visoravni na tri dijela, i odvojila Južnoarapsko gorje Arapskog poluotoka koje je geološki dio drevnog etiopskog gorja, rasjedom koji je ispunilo Crveno more i Adenski zaljev i odvojio Afriku od Arabije
Neposredna blizina ekvatora čitavoj etiopskoj visoravni daje neočekivano umjerenu klimu. Kako je plato ulančan, visoke planine predstavljaju barijeru za monsunske vjetrove koji u kišnoj sezoni, od juna do sredine septembra, dolaze iz Indijskog oceana.
Te jake kiše uzrokovale su ljetne poplave Nila, fenomen koji je u antičko doba zbunjivao Grke.
Slično kao i ostala planinska područja Afrike, Etiopska visoravan ima osebujnu floru i faunu, tzv afroplaninsku.
- ↑ Paul B. Henze, Layers of Time (New York: Palgrave, 2000), str. 2