Horion
| Horion (Chorion) | |
|---|---|
 | |
| Prikaz ljudsog embriona posmatranog u dosad najranijoj fazi | |
| Dani | Fetusni |
| Prekursor | Mezoderm |
| Razvojem postaje | Posteljica |
Horion ili korion (grč. χόρıον – horion = kožica, opna), jedna od ovojnica o ploda tokom bremenitosti amniota. Sastavljen je od vanembrionskog mezoderma i dva sloja trofoblasta te okružuje embriona i druge membrane. Iz njega izlaze horionske čupice, da bi ušle u endometrij i omogućile prijenos hranjivih tvari iz majčine krvi u fetusni krvotok.[1][2]
Horion čine dva sloja:
- vanjski, koji je sastavljena od trofoblasti, i
- unutrašnji, od somatskog mezoderma; u kontaktu s unutrašnjim slojem je amnion. Trofoblast se sastoji od unutrašnjeg sloja monojedarnih kuboidnih ili prizmoidnih ćelija, citotrofoblasta i vanjskog sloja polijedarnih ćelija sinciciotrofoblasta.
Rastenje horiona prolazi kroz brzu proliferaciju, formirajući brojne horionske čupice koje uništavaju deciduu, uz istovremenu apsorpciju hranjive tvari iz nje, a za potrebne rast zametka.
Horionske čupice (resice) ispočetka su dosta male i neprokrvljene pa se sastoje samo od trofoblasta, ali zatim počinju rasti i granati se. To se dešava kada mezoderm, noseći sa sobom ogranke pupčanih žila, uraste u njih, kada se one prokrvljuju.
Do čupica, krv dolazi preko para pupčanih arterija, koje se granaju na horionske arterije i u njih ulaze u obliku kotiledonih arterija. Nakon prolaza kroz kapilare resica, krv odlazi iz embrija kroz pupčane vene. Do kraja drugog mjeseca trudnoće, resice prekrivaju cijeli horion i gotovo su podjednake veličine, dok se poslije razvijaju nejednako.
Dio horiona koji je u vezi s decidua capsularis prolazi kroz atrofiju, tako da, nakon četiriju mjeseca, jedva ostaju i tragovi resica. Ovaj dio horiona postaje gladak i naziva se goli horion (chorion laeve, lat. laevis = gladak). Budući da ne sudjeluje u oblikovanju posteljice, predstavlja neplacentni dio horiona. Dok horion raste, goli horion dolazi u vezu sa decidua parietalis i ti se slojevi opajaju.[3][4]
S druge strane, čupice na embrionskom dijelu horiona, koje su u vezi s decidua basalis, postaju veće i složenije građe pa se zbog toga taj dio naziva čupasti orion (chorion frondosum). Tako, dakle posteljica nastaje iz resičastog horiona i decidue basalis.
Monohorionski su oni koji dijele istu posteljicu, odnosno horion. Javljaju se u 0,3 % svih trudnoća i u 75 % jednojajnih blizanaca, ako razdvajanje blastomera počne treći dan nakon oplodnje. Preostalih 25% jednojajnih blizanaca su dvoorionski. Ovo stanje može se pojaviti kod bilo kojih višestrukih rođenja.[5]
- ↑ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 Uneseni ISBN nije važeći..
- ↑ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ↑ Cordero L, Franco A., Joy S- D., O'shaughnessy R. W. (2005): Monochorionic diamniotic infants without twin-to-twin transfusion syndrome". Journal of Perinatology 25 (12): 753–8.
