Ivanovo Selo
Ivanovo Selo
| |
|---|---|
  Ivanovo Selo Ivanovo Selo na karti Hrvatske | |
| Županija |  Bjelovarsko-bilogorska županija
|
| Općina/Grad | Grubišno Polje |
| Nadmorska visina | 146 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.6735555501168 N |
| - z. d. | 17.2499352693558 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 326 |
| - Broj domaćinstava | 121 |
| Pošta | 43504 Ivanovo Selo |
| Pozivni broj | +385 043 |
| Autooznaka | DA |
Ivanovo Selo (lokalni naziv: Pemija, češki: Janova ves, njemački: Johannisdorf) je naselje u Republici Hrvatskoj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u sastavu općine Grubišno Polje. Ivanovo Selo je nastalo 1825., a osnovali su ga doseljenici sa područja tadašnje Češke, Moravske i Šleske koje su, poput područja Hrvatske, bili u sastavu tadašnjeg Austrijskog carstva. Službeni naziv ovog mjesta je od 1825. do 1869. bio Johannisdorf.
Ivanovo Selo je smješteno oko 10 km istočno od Grubišnoga Polja, susjedna sela su Treglava na sjeveru, Rastovac na istoku i Donja Rašenica na zapadu.
Nedaleko Ivanova Sela nalaze se ruševine kaštela Kontovaca.[1]
Prema popisa stanovništva iz 2001. Ivanovo Selo je imalo 326 stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. godine imalo 441 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
Ivanovo selo je dalo svoj obol u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije na način da su se mnogi mještani aktivno uključili u obranu Bilogore i zapadne Slavonije, počevši od akcije Bilogora '91., a poslije i cijele Hrvatske, sudjelujući u akcijama Bljesak i Oluja.
Najteži trenutak Ivanovo selo je doživjelo 21. rujna 1991. prilikom direktnog napada četnika iz susjednih sela uz potporu tzv. JNA; velikosrbi su upali u selo iz više pravaca i ubili 7 talaca gađajući skupinu od 20-ak nenaoružanih mještana, koji su bili sakupljeni iz okolnih kuća i dovedeni kao taoci na glavno seosko raskrižje, ispalivši na njih protuoklopnu raketu sa obližnjeg borbenog oklopnog vozila. Pritom je ranjeno još 12 mještana, a 1 osoba je nestala. Mještani sela koji su služili u Zboru narodne garde u Daruvaru, Grubišnom polju i ostalim okolnim mjestima su odmah organizirali silovit protunapad oslobodivši mjesto.
Iako su došli već 1826., svoju kulturnu udrugu Češku besedu su osnovali znatno poslije - tek peti naraštaj ovdašnjih Čeha.[3].
- ↑ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=62002&cHash=945a923236 HRT Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.