Kadžarska Monarhija

	Kadžarska Monarhija ; (fa) دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân
Zastava	Grb
	Himna: Salâmatije šâh; „Živio šah”
	Lokacija Kadžarske MonarhijeKarta Kadžarske Monarhije oko 1900.
Glavni grad	• Tabriz (1785.-1794.),; • Teheran (1794.-1925.)
Jezik/ci	perzijski
Religija	šijitski islam
Vlada	Apsolutna monarhija
	Šah
• 1794.-1797.	Muhamed-han (prvi)
• 1797.-1834.	Fateh Ali-šah
• 1834.-1848.	Muhamed-šah
• 1848.-1848.	Mahd-e Olia
• 1848.-1896.	Nasrudin-šah
• 1896.-1907.	Mozafaradin-šah
• 1907.-1909.	Muhamed Ali-šah
• 1909.-1925.	Ahmed-šah (zadnji)
Historija	Novi vijek
• Uspostavljena	1785.
• Sporazum u Golestanu	1813.
• Sporazum u Turkmenčaju	1828.
• Iranska ustavna revolucija	1906.
• Ukinuta	1925.
	Površina
• 1812.	3.000.000 km² (1.158.306 mi² )
Valuta	toman

Kadžarska Monarhija (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; dosl. Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom. Kadžari su vladali Iranom od 1785. do 1925. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca monarhija se protezala i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, Afganistana, Turkmenistana, Uzbekistana i istočne Turske.

Sama dinastija bila pripadala je plemenu Kadžara koji su turkijskog porijekla, a njihova politička karijera započela je još u 17. vijeku kada su služili vladarsku dinastiju Safavida. Sjedište im je bilo u Gorganu, iranskom gradu smještenom nedaleko od jugoistočne obale Kaspijskog jezera. Iranom su zavladali 1794. godine kada je svrgnut posljednji zandijski vladar Lotf Ali-han.

Period kadžarske vladavine obilježili su uspješni ratovi protiv Osmanlija, ali i gubljenje teritorija na Kavkazu koji su sporazumima iz Golestana (1813.) i Turkmenčaja (1828.) pripojeni Ruskom Carstvu. Kadžarska Monarhija također je vodila ratove i protiv Britanskog Carstva na jugu i istoku: u Perzijskom zaljevu odbijeni su britanski pokušaji kolonizacije obale, uspješno je pripojen Balučistan, dok prodor prema Heratu (današnji Afganistan) protiv udruženih britanskih, indijskih i paštunskih snaga završava neuspjehom. Navedeni ratovi oblikovali su državne granice modernog Irana.

Početak 20. vijeka obilježila je Iranska ustavna revolucija iz 1906. godine koja je 19 godina kasnije rezultirala preobrazbom Irana iz apsolutne u ustavnu monarhiju. Iste godine vlast preuzima Reza-šah čime kadžarska dinastija nestaje sa svjetske političke pozornice, i započinje razdoblje vladavine dinastije Pahlavi koja se održala sve do 1979. godine.

Literatura

(en) Hambly, Gavin R. G. (1991). "3. Āghā Muhammad Khān and the establishment of the Qājār dynasty", u: Avery, Peter; Hambly, Gavin; Melville, Charles: From Nadir Shah to the Islamic Republic, The Cambridge History of Iran VII. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200950.004, ISBN 9780521200950.
(en) Hambly, Gavin R. G. (1991). "4. Iran during the reigns of Fath ‘Alī Shāh and Muhammad Shāh", u: Avery, Peter; Hambly, Gavin; Melville, Charles: From Nadir Shah to the Islamic Republic, The Cambridge History of Iran VII. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200950.005, ISBN 9780521200950.
(en) Keddie, Nikki (1991). "5. Iran under the later Qājārs, 1848–1922", u: Avery, Peter; Hambly, Gavin; Melville, Charles: From Nadir Shah to the Islamic Republic, The Cambridge History of Iran VII. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200950.006, ISBN 9780521200950.
(en) Mahdavi, Shireen (20. srpnja 2009.). Qajars: The Qajar-period household, Encyclopædia Iranica.
(en) Perry, John R. (15. prosinca 1984.). Āḡā Moḥammad Khan Qājār, Encyclopædia Iranica.

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kadžarska Monarhija