Konferencija u Jalti
| Historija Krima |
|
|
| Antičko doba |
| Bosporsko kraljevstvo (438 p.n.e.-370) |
| Skitija |
| Ostrogotska država (4. vek) |
| Srednji i novi vek |
| Tema Herson (833/840-1204) |
| Kneževina Teodoro (14. vek-1475) |
| Krimski kanat (1441-1783) |
| Kefski ejalet (1568-1774) |
| Tauridska oblast (1783-1796) |
| Novorosijska gubernija (1796-1802) |
| Tauridska gubernija (1802-1917) |
| Krimski rat (1853-1856) |
| Savremeno doba |
| Krimska Narodna Republika (1917-1918) |
| SSR Taurida (1918) |
| Prva krimska regionalna vlada (1918) |
| Druga krimska regionalna vlada (1918-1919) |
| Krimska SSR (1919) |
| Južnoruska vlada (1920) |
| Vlada Južne Rusije (1920) |
| Krimska ASSR (1921-1941) |
| Reichskommissariat Ukrajina (1941-1944) |
| Krimska ASSR (1944-1945) |
| Konferencija u Jalti (1945) |
| Krimska oblast (1945-1991) |
| Krimska ASSR (1991-1992) |
| Republika Krim (1992-1995) |
| Autonomna Republika Krim (od 1995) |
| Republika Krim (od 2014) |
Konferencija u Jalti održana je 4. 2. 1945. godine na Krimu i na njoj su se sastali najviši predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije.
U razdoblju od 4. do 12. 2. 1945. godine, na Jalti su se sastali Roosevelt, Staljin i Churchill, te drugi vojni i civilni stručnjaci, kako bi raspravili i donijeli odluke o izgledu poslijeratnoga svijeta.
Konferenciji u Jalti je prethodila Teheranska konferencija sa istim sudionicima iz 1943. godine; završetak II. svjetskog rata je označila Potsdamska konferencija održana u srpnju 1945. - gdje je umjesto umrlog američkog predsjednika Roosevelta sudjelovao novi predsjednik Harry Truman, a umjesto Churchilla novi britanski premijer Clement Attlee.
Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum u nekoliko glavnih točaka:
- da se nakon savezničke pobjede Njemačka podijeli u okupacijske zone kojima će upravljati po jedna od četiriju savezničkih država: Velika Britanija, SAD, Sovjetski savez i Francuska. Osnovana je službena "Komisija za podjelu Njemačke", kojom se namjeravalo Njemačku podijeliti na do šest država,
- da se nakon rata provede vojna, ekonomska i politička demobilizacija i denacifikacija Njemačke i da se osigura plaćanje reparacija - koje se mogu naplaćivati također pljenidbom privatne imovine Nijemaca i prisilnim radom,
- da se u zemljama oslobođenima od njemačke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak Bugarske, Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez već bio instalirao satelitske vlade. U pogledu Francuske, priznata je vlada Slobodne Francuske,
- da SSSR-u pripadne oko 40% predratnog teritorija Poljske, kojega je SSSR 1939. godine okupirao u Njemačko - sovjetskoj agresiji na tu zemlju izvršenoj sukladno Pakt Ribbentrop-Molotov. Gubitak teritorija Poljskoj će biti kompenziran dijelom teritorija Njemačke, nastanjenim u najvećem dijelu Nijemcima. Odluke SSSR-a o aneksiji teritorija Estonije, Letonije, Litve i Moldavije nisu dovođene u pitanje,
- da se građane Jugoslavije i Sovjetskog saveza preda vlastima tih zemalja, neovisno o njihovom pristanku,
- da će se nakon završetka rata osnovati Ujedinjeni narodi,
- da će Sovjetski savez otpočeti ratne aktivnosti protiv Japana u roku od 90 dana nakon što bude poražena Njemačka,
- da će saveznici surađivati u progonu nacističkih ratnih zločinaca,
- da saveznici sporazumno rade i nastupaju u oslobođenim zemljama.
Ovim sporazumom dogovorene su i podjele sfera poslijeratnog političkog utjecaja, koje su u principu pratile doseg zone koje je u Europi osvojila Crvena armija - koja je u tom trenutku u kontinentalnoj Europi imala trostruko više vojske nego SAD i Velika Britanija zajedno.
| ||||||||||||
