Kozara

Za ostala značenja, vidi Kozara (razvrstavanje).

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prostire se između tokova rijeka Save na sjeveru, Vrbasa na istoku, Sane na jugu i Une na zapadu. Najviši vrh Kozare je Lisina (978 m).

Kozara je pitoma planina, bogata svakovrsnom lovnom divljači: srnom, divljom svinjom, lisicom, zecom, potom fazanom, divljom patkom, jarebicom, što sve čini lovni rezervat rijedak u ovome dijelu Balkana. Na vrhu planine podignut je raskošni memorijalni spomenik Mrakovica na istoimenome visu u spomen na prošloratna stradanja u čijem podnožju se prostiru crnogorične šume koje smjenjuju bjelogorične, a ove opet pašnjaci ispresjecani bogatim izvorima i sve tako do podnožja gdje se smjestilo plodno Potkozarje.

I pored toga što je Kozara stara-gromadna planina i relativno male nadmorske visine, ona posjeduje veliki broj strmih strana, stjenovitih predjela, uvala, zavala. Na sjeveru dominiraju visoke jelove i bukove šume a u južnom dijelu su površine obrasle niskim šumama hrasta i kulturama četinara- crni bor, bijeli bor i smrijeka (smrča).

Nacionalni park Kozara

U središnjem dijelu planine, smjerom istok-zapad, uzdiže se vrh Mrakovica (804 m). U cilju očuvanja i zaštite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti, ovaj dio planine Kozare, površine 3.907,54 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine.

U podnožju Mrakovice izvire potok Mala Mlječanica, koji se daljim tokom, ostavljajući sa svoje desne strane veoma strmu stranu, Vitlovsku kosu, spaja sa rječicom Gračanicom, na mjestu Sastavci.

Planinarenje i lov na Kozari

Prirodne ljepote Kozare i njeni raznoliki predjeli česta su odrednica mnogih planinarskih i lovačkih društava iz okolnih gradova, Prijedora, Kozarske Dubice, Banje Luke i Gradiške.

Posebno aktivna društva na području Kozare su Planinarsko alpinistički klub Pauk-Prijedor, Planinarsko društvo Klekovača iz Prijedora kao i planinarsko društvo Previja iz Banja Luke.