Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Loredan

Izvor: Wikipedija
Grb obitelji Loredan

Obitelj Loredan mletačka je plemićka obitelj, prisutna i u hrvatskim krajevima. Kroz povijest, obitelj je iznjedrila niz poznatih ličnosti: duždeve, članove različitih državnih vijeća, prokuratore, providure, podestate, vojne zapovjednike, pomorske kapetane, crkvene velikodostojnike, književnike i odvjetnike.

Obitelj je bila politička dinastija tijekom kasnog srednjeg vijeka, renesanse i ranog modernog perioda, s brojnim članovima koji su nosili plemićke i političke titule u zemljama diljem Mediterana. Obitelj je imala važnu ulogu u širenju i razvoju Mletačke Republike; bila je značajna u Ratu Lige Cambrai i njezini su se članovi istakli u obrani Europe od osmanskih osvajanja u Mletačko-osmanskim ratovima. Obitelj je također odigrala presudnu ulogu u stvaranju moderne opere s Accademia degli Incogniti (hrv. Akademija nepoznatih), poznata i kao Loredanska akademija, te je naručila mnoga umjetnička djela slikara Venecijanske škole.

Podrijetlo i etimologija

[uredi | uredi kod]

Podrijetlo obitelji nije potpuno jasno.

Neki su povjesničari podrijetlo obitelji ispratili do obitelji Mainardi, koja potječe od Gaja Mucija Scaevole, koji je stoga uzet kao tradicionalni začetnik obitelji Loredan. Potom su stekli prezime Lauretati zbog povijesne slave svojih predaka. Također, prema legendi, osnovali su grad Loreo 816. godine, a preselili se u Venecijansku lagunu 1015. godine. Međutim, prve pisane reference o obitelji potječu iz 11. stoljeća.

Prema onome što je talijanski filozof iz 16. stoljeća Jacopo Zabarella napisao u svojoj knjizi Trasea Peto, Loredani su već bili gospodari Bertinora u Emiliji-Romagni i bili su iz slavne drevne loze porijeklom iz Rima, gdje su stekli veliku slavu za brojne pobjede koje su postigli u bitkama.[1] Rimljani su ih stoga nazivali Laurae, zatim Laureati zbog njihove izvrsnosti i kasnije Lauretani zbog korupcije, zbog čega su protjerani iz Bertinora. Potom su otišli u Ferraru, i na kraju u Veneciju, gdje su izgradili dvorac Loredo. Zbog njihove plemenitosti, kao i zbog bogatstva koje su posjedovali, Republika ih je 1080. pripisala svom vijeću, s osobom Marca Loredana. Zabarella također spomoinje da je obitelj posjedovala otok Antipario (danas Antiparos, Grčka) u Egejskom moru, te županiju Ormelle u provinciji Treviso.[2]

Ime obitelji također može potjecati od riječi za lovor, simbol trijumfa i plemenitosti. Na grbu obitelji Loredan nalazi se šest cvjetova lovora.

Osim venecijanske grane, postojala je i sicilijanska grana obitelji (Loredani od Sicilije).[3]

Obiteljske grane

[uredi | uredi kod]

Kroz povijest, obitelj je bila organizirana i podijeljena u mnoge grane, od kojih je većina tradicionalno dobila ime po venecijanskim toponimima, kao što je bilo uobičajeno kod mletačkog plemstva. Neke od loza su: Santo Stefano, San Pantaleone della Frescada, San Cancian, San Vio, Santa Maria (Formosa i Nova), San Luca, San Marcilian, Sant’Aponal itd.

Santo Stefano

[uredi | uredi kod]
Palazzo Loredan a Campo Santo Stefano

Obiteljska grana Santo Stefano bila je nastanjena u Palazzo Loredan a Campo S. Stefano. Začetnikom ove grane smatra se Gerolamo Loredan di S. Vitale, otac dužda Leonarda Loredana (vl. 1501-1521). Osim Leonarda, grana je dala i dužda Francesca Loredana (vl. 1752-1762). Ova je grana također bila značajna jer su njezini članovi bili feudalni vlasnici Barbana i Raklja u Istri, koje su stekli na aukciji 1535. godine za 14.700 dukata. Glavna linija loze Santo Stefano izumrla je s Andreom di Girolamo Loredanom, koji je umro mlad 1750. godine.[4]

San Pantaleone della Frescada

[uredi | uredi kod]

Obiteljska grana San Pantaleone della Frescada bila je naseljena oko crkve San Pantaleone Martire u venecijanskoj četvrti Dorsoduro. Ova grana dala je dužda Pietra Loredana (vl. 1567-1570).

San Cancian

[uredi | uredi kod]
Palazzo Loredan a San Cancian

Obiteljska grana San Cancian bila je nastanjena u Palazzo Loredan a San Cancian u venecijanskom okrugu Cannaregio. Ova grana je iznjedrila slavnu dinastiju admirala, uključujući Pietra Loredana (1372-1438) i Alvisea Loredana (1393-1466), kao i vojvodu od Kandije Giovannija Loredana (u. 1420).

San Vio

[uredi | uredi kod]
Palazzo Loredan Cini

Obiteljska grana San Vio (s Palazzo Loredan Cini) bila je nastanjena u Campo San Vio u venecijanskoj četvrti Dorsoduro. Ova loza postoji i danas.

Santa Maria

[uredi | uredi kod]

Najznačajniji član grane Santa Maria je Antonio Loredan, guverner mletačke Dalmacije, Albanije i Moreje, poznat po uspješnoj obrani Skadra 1474. godine od Osmanlija. Također je služio kao generalni kapetan mora venecijanske mornarice, kao i njegov otac i djed.[5]

Dio obiteljske grane Santa Maria naseljen je na otoku Ugljanu od 18. stoljeća. Općenito nisu koristili ime Loredan u 19. i 20. stoljeću, iako su neki članovi obitelji bili poznati kao Santa Maria. Potomci loze danas još uvijek žive na otoku, kao i u Londonu.

Grb

[uredi | uredi kod]

Na grbu obitelji Loredan nalazi se štit žute (gore) i plave boje (dolje) na kojem je prikazano šest cvjetova lovora; tri u žutom i tri u plavom dijelu. Na vrhu grba stoji corno ducale, ceremonijalna kruna i poznati simbol mletačkoga dužda.

Grb je prikazan na mnoštvu zgrada i palača na teritorijima koje je prethodno posjedovala Mletačka Republika; od Veneta i Furlanije, Istre i Dalmacije, te u udaljenijim posjedima poput Jonskih otoka i Krete. U Veneciji, grb je čak urezan u most Rialto i pročelje Bazilike svetog Marka.[6]

Palače

[uredi | uredi kod]

Palazzo Loredan dell'Ambasciatore na Canal Grande dobila je svoje popularno ime kao rezidencija veleposlanika Svetog Rimskog Carstva, a carskom veleposlaniku ponudio ju je dužd Francesco Loredan.

Veliki kolekcionar u obitelji bio je Andrea Loredan koji je izgradio palaču na Cannaregiu prema nacrtima Maura Codussija; platio ju je dužd Leonardo Loredan; kupila ga je u osamnaestom stoljeću obitelj Vendramin, a Ca' Loredan Vendramin Calergi danas je poznata po povezanosti s Richardom Wagnerom.

Palazzo Loredan a Campo Santo Stefano danas je Venecijanski institut za znanost, književnost i umjetnost i sadrži biste poznatih Mlečana koji čine Panteon Veneto.

Palazzo Loredan Cini, palača u gotičkom stilu smještena na Canal Grande, ima veliku zbirku dragocjenih umjetničkih djela koja su stalno izložena na prvom katu palače.

Ca' Loredan, također na Canal Grande, danas je dom gradskog općinskog vijeća.

Palazzo Giustinian Loredan i danas je u vlasništvu jedne grane obitelji.

U terrafermi postoje brojne vile Loredan - u gradu Strà na rijeci Brenta; u Paeseu, blizu Trevisa, vila koju je naslikao Francesco Guardi; kod Asola; u Sant'Urbanu, blizu Padove. Na posjedu vile Loredan u Paeseu vinovu je lozu zasadio 1950-ih grof Piero Loredan, a vino se i dalje proizvodi pod oznakom Conte Loredan Gasparini.[7]

U slikarstvu

[uredi | uredi kod]

Obitelj Loredan u umjetnosti

[uredi | uredi kod]

U slikarstvu

[uredi | uredi kod]

U kiparstvu

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Jacopo Zabarella [1646]. Trasea Peto (na talijanski).
  2. ↑ Venezia, Conoscere. Famiglia Loredano | Conoscere Venezia (it-IT). Preuzeto 2021-03-02.
  3. ↑ Tommaso Nappo [1993]. Indice Biografico Italiano, 3 (na talijanski), str. 837.
  4. ↑ LOREDAN in "Enciclopedia Italiana" (it-IT). www.treccani.it. Preuzeto 2021-03-02.
  5. ↑ Giuseppe Gullino [2005]. Dizionario Biografico degli Italiani, vol. 65 (na talijanski).
  6. ↑ John Berendt [2005]. The City of Falling Angels (na engleski), Penguin Press. ISBN 1-59420-058-0
  7. ↑ Loredan Gasparini | Venegazzù (en-US). Preuzeto 2021-02-23.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Loredan&oldid=41452199