Mirovni ugovor iz Jašija
| Mirovni ugovor iz Jašija | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Iscrtani dijelovi na karti pripali su Ruskom Carstvu | ||||||||
| Generalno | ||||||||
| Tip sporazuma | mirovni ugovor | |||||||
| Jezici | ruski, osmanski turski jezik | |||||||
| Potpisivanje | 9. januar 1792. Iaşi, Rumunjska | |||||||
| Stranke | ||||||||
| ||||||||
Mirovni ugovor iz Jašija (ruski: Ясский мирный договор, turski: Yaş Antlaşması) je mirovni sporazum kojim je završen Rusko-turski rat (1787–1792).[1] Sporazum je potpisan 9. januara 1792. između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva u Iaşiju u današnjoj Rumunjskoj. [1]
Tim sporazumom potvrđena je ruska dominacija na Crnom moru.[1] U ime Osmanskog Carstva sporazum je potpisao Veliki vezir Kodža Jusuf paša, a u ime Ruskog Carstva knez Bezborodko, koji je nasljedio kneza Potemkina.
Ruska carica Katarine Velike ušla je rat koji je trebao dovesti do daljnjeg komadanja Osmanskog Carstva između Carske Rusije i Austrije i dovesti do uskrsnuća (grčkog) Bizantskog Carstva u Istanbulu.[1] Njezin plan je propao, nakon što se Austrija povukla iz rata potpisavši u augustu 1791. Svištovski mir sa Osmanskim Carstvom, ali i zbog pomankanja organizirane i masovne podrške balkanskih kršćana. Tako je ugovor iz Jašija uglavnom potvrdio stanje iz ranije sklopljenog Kučukkainardžijskog mira, sklopljenog između dvaju carstava 1774.[1]
Carska Rusija pomakla je svoje granice prema rijeci Dnjestar uključujući i utvrdu Očakov, a Osmansko Carstvo zadržalo je Besarabiju, Vlašku i Moldaviju.[1]