Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Petrijevci

Izvor: Wikipedija
Petrijevci
Osnovni podaci
Gradonačelnik Ivo Zelić
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 45°37′N 18°32′E / 45.61°N 18.54°E / 45.61; 18.54
Površina 55,6 km²
Petrijevci na mapi Hrvatske
Petrijevci
Petrijevci
Petrijevci (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 31208 Petrijevci


Koordinate: 45° 36′ 36" SGŠ, 18° 32′ 24" IGD
Petrijevci su naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Općinu Petrijevci čine dva mjesta: Petrijevci i Satnica. Područje Općine Petrijevci nalazi se u sjevernom dijelu Osječko-baranjske županije, na geoprometnom položaju koji karakterizira važan cestovni pravac koji od Osijeka vodi prema zapadu prema Virovitici, kao i položaj Općine Petrijevci na rijeci Dravi. Općina Petrijevci zauzima 1,3 % površine Osječko-baranjske županije. Površina Općine Petrijevci iznosi 55,6 km2. Od toga Petrijevci zauzimaju 28 km2, a Satnica 27,6 km2. Gustoća naseljenosti je 55,1 stanovnik na km2.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2001. godine na području Općine Petrijevci obitavalo 3068 stanovnika u 1028 domaćinstava. Naselje Petrijevci imalo 2439 stanovnika, a Satnica 629 stanovnika.

A po novijem popisu iz 2021 području općine Patrijevci obitava 2485 stanovnika,Naselje Patrijevci ima 1 948 stanovnika a naselje Satnica 537 stanovika.

Uprava

[uredi | uredi kod]
  • Načelnik općine: Ivo Zelić



Općinsko vijeće:

U mandatu od 2021.do 2025. Općinsko vijeće čine:

Povijest

[uredi | uredi kod]
   *  današnji Petrijevci leže na obali rijeke Karašice nedaleko njenog utoka u Dravu, od Osijeka su udaljeni 14 km, a od Valpova 10,6 km
   * na lokalitetu Petrijevaca i njegove bliže okolice nailazimo na vrlo stare arheološke ostatke koji pokazuju da je taj kraj  bio naseljen već u neolitiku
   * antički, grčki i rimski izvori spominju naselje po imenu Mursella za razliku od istočnije, daleko poznatije Murse, današnjeg Osijeka. Poznati grčki geograf Ptolomej navodi da se Mursella nalazila na 43 stupnja dužine i 46 stupnjeva širine , udaljena zapadno od Murse 10.000 koraka (oko 15 kilometara) na cesti Mursa- Poetovia. Mursella je bio grad sa samostalnom gradskom upravom kojemu je pripadao manji ili veći dio prigradskog teritorija sa svim selištima
   * Petrijevci su nastali na drugoj lokaciji, a ne na mjestu rimskog naselja Mursella. Oni su se u ranom srednjem vijeku zvali Karaševo koje se nalazilo južnije od današnjeg mjesta Petrijevci. Karaševo je dobilo ime prema rijeci Karašici. Prema tomu, razvoj Petrijevaca pratimo u svezi s razvojem Karaševa, koji je postao posjed viteškog reda ivanovaca. Osim Karaševa, vitezovi su bili u posjedu još ovih sela: Petrijevci, Kupčinovci, Samatovci, Satnica, Bušinci, Goričani, Doljanci, Novaki, Preslatinci, Bizovac, Lepodrevci, Balogovci (Obreš), Cret, Pavlovci, Ladimirevci … Ukupno 30 sela. Posjedi vitezova ivanovaca postojali su na našem području sve do katastrofalnog poraza ugarske vojske kralja Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 1526. godine protiv Turaka
   * Iz straha pred otomanskom najezdom sklonio se dio žitelja Karaševa i Petrijevaca na otok između Karašice i Drave, koji se i danas zove Siget (Sziget). Sziget na mađarskom znači «otok». I to je bio posjed između Drave i Karašice kao i  Fenekalva prema kojem se danas kolokvijalno zove dio ulice Republike, prema groblju. Kada su se prilike donekle smirile, vratili su se svojim kućama. Spominje se da su Turci podigli most preko Karašice i da su njegovi stupovi viđeni u 18. stoljeću prilikom regulacije ove rijeke. Na tom mostu su se, navodno, sukobile kršćanska i turska vojska 1685. godine u borbama za oslobođenje Slavonije. Za vrijeme Turaka mjesto Petrijevci nalazimo pod raznim imenima kao: Petrovo selo, Petrensky, Petrovitz, Petrovcz, Petrowacz, Karassevo … Pod Turcima je većina katoličkih župa, pa tako i Karaševo, izgubila svoje posjede, a crkve su bile devastirane ili pretvorene u mošeje ili džamije. Turci su vladali u istočnoj Slavoniji od 1526. godine pa sve do oslobođenja 1687. godine, dakle oko 160 godina
   * Petrijevci se ponovo spominju  1695. godine, ali se ime Karaševa ne gasi već je opet naseljeno oko godine 1700. i to na mjestu današnjih Petrijevaca, a naselili su ga stanovnici iz starih Petrijevaca preko Krašice (Siget). Godine 1702. bilo je 103 kućegospodara
   * prema popisu Virovitičke županije Petrijevci su 1752. godine imali 3 vlasnika mlina i jednog zakupnika
   * župom su upravljali franjevci Bosne Srebrne (Svetoga Križa), a zatim franjevci provincije Svetoga Ivana Kapistrana
   * 1754. godine barun Petar Prandau sagradio je u Petrijevcima novu crkvu sv. Petra Apostola. Do tada je postojala drvena crkva sv.  Nikole s vrijednom oltarnom palom sv. Nikole, koja je u crkvi sv. Petra sačuvana do danas
   * 1885. godine u Petrijevcima je bila 381 kuća s 2145 stanovnika
   * 1897. godine osnovano je omladinsko «Društvo svetoga Josipa» koje je imalo veći broj sekcija  između ostalog «držalo pjevanje i tamburanje po notama»
   * 1907. na svečanosti posvete zastave DVD-a kojoj je kumovala grofica Hermina Normann pjevao je mješoviti zbor petrijevačkih vatrogasaca
   * 1908. osnovana je Puhačka glazba DVD-a
   * 1933. godine osnovano je Zanatlijsko pjevačko društvo «Neven», zborovođa je bio učitelj Josip Dugački, a bilo je 43 muška i 19 ženskih glasova.
   * Nogometni klub «Omladinac» osnovan je 12. travnja 1938. godine
   * u jesen 1977. godine osniva se KUD «Vladimir Nazor» s folklornom i tamburaškom sekcijom
   * 1993. godine sanirana je zgrada Dječjeg vrtića «Maslačak» i opremljen interijer
   * 1994. godine obnovljen je rad Kulturno-umjetničkog društva «Nikola Šubić Zrinski»
   * iste je godine održana  i 1. manifestacija «Petrijevačke žetvene svečanosti» koja kasnije postaje tradicionalni višednevni kulturno-umjetnički događaj
   * tijekom 1995. godine izgrađena je plinovodna mreža u dužini 29 325 m za oba naselja u općini te je 27. prosinca 1995. godine na svečan način paljenjem baklje započeto korištenje plina
   * vodovodna mreža na području Petrijevaca završena je tijekom 1995. godine, a na području Satnice 1996. godine s cjelokupnom dužinom od 22 790 m
   * u naselju Satnica 1995. godine provedena je telefonska mreža, a u Petrijevcima postavljena nova telefonska centrala
   * 1995. godine započeta je izgradnja višenamjenske ljetne pozornice
   * na području Općine Petrijevci organizirano je prikupljanje komunalnog otpada, dimnjačarskih usluga i ostaloga s naglaskom na uređenju groblja i javnih površina u naseljima
   * 3. veljače 1996. godine u Santovu je potpisan «Sporazum o suradnji» s Hrvatskom manjinskom samoupravom iz Santova na vjerskom, kulturnom i prosvjetnom polju
   * tijekom 1996. godine izrađena je sva potrebna projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za gospodarsku zonu «Binderov šljivik», a 1997. i 1998. godine izgrađena je makadam cesta u dužini 327 m, 400 m oborinskih kanala, 614 m vodovodne mreže, 578 m plinske mreže, provučen je telefonski kabel za 25 parcela
   * 7. studenog 1999. godine otvorena je nova Osnovna škola Petrijevci
   * sagrađen je novi Vatrogasni dom
   * 2009.godine otorena je školska športska dvorana

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Znameniti ljudi

[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • OŠ "Petrijevci"

Kultura

[uredi | uredi kod]

U Petrijevcima se sredinom srpnja održavaju Petrijevačke žetvene svečanosti na kojima se svake godine predstavi novi svezak Petrijevačkog ljetopisa. Nositelj organizacije je Općina Petrijevci - Odbor žetvenih svečanosti.

Svoj obol ovoj organizaciji svakako je pored ostalih udruga, dala i KUU " Nikola Šubić Zrinski " koja vuče svoje korijene još iz 90-tih godina 19. stoljeća. Danas KUU N.Š.Zrinski broji 100-tinjak aktivnih i podupirajućih članova, a sastoji se od:

1. starije skupine

2. mlađe skupine

3. tamburaškog sastava

Reference KUU-e: Petrijevačke žetvene svečanosti te Tuzemna gostovanja: Đakovači Vezovi, Divan je kićeni Srijem, Vinkovačke jeseni.. Međunarodna gostovanja: Francuska, Madžarska, Austrija, Slovačka, Njemačka...

KUU je stalna članica " Družine ", organizacije koja je članica pri međunarodnim institucijama folklora.

Predsjednik: Krešimir Bogdanović

Dopredsjednik: Anica Kupčinovac

Tajnik: Draženka Čvagić

Sport

[uredi | uredi kod]

U Petrijevcima postoje nogometni, rukometni i ribolovni klubovi.

Ženski rukometni klub ostvaruje zavidne rezultate kao i muški ali im nedostaju uvijeti za napredak kao što su sportska dvorana. Iz Petrijevaca su ponikli mlade reprezentativke kao Iva i Ina Ivanković u rukometu. NK Omladinac Petrijevci bori se u trećoj županijskoj ligi i nema nekih zapaženijih rezultata. Klub se sastoji od veterana, seniora, juniora i pionira. Najveći uspjeh muškog rukometnog kluba je plasiranje u 1.B ligu, 1993. godine.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Općina Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Općina Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj