Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Prozor (BiH)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Prozor-Rama)
Prozor (BiH)
Nedostaje grb
Položaj naselja Prozor (BiH)
Osnovne informacije
Entitet: FBiH
Kanton: Hercegovačko-neretvanski
Općina: Prozor
Stanovništvo: 19.760 popis (1991)
Stanovništvo: 16.064 procjena (2009 [1])
Pozivni broj: (+387) 036
Poštanski broj: 88 440
Administracija (Stanje: 2008-2012)
Načelnik: Jozo Ivančević[2] (HDZ 1990)


Prozor je grad i središte općine Prozor-Rama u u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. smješten na sjeveru Hercegovine. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.

Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kod]

Blace, Borovnica, Bruša, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Gradac, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Jurići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Luke, Ljubunci, Maglice, Mahala, Makljen, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Ponir, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rogulja, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Škarine, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.

Historija

[uredi | uredi kod]

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.

Srednjovjekovna Bosna

[uredi | uredi kod]

Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.

Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko doba

[uredi | uredi kod]

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko doba

[uredi | uredi kod]

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kod]

Prozor je najpoznatiji po tome što je za vrijeme drugog svjetskog rata imao važnu ulogu u bitci na Neretvi. U njemu je početkom 1943. bila stacionirana italijanska divizija Murge, koja je partizanima iz Zapadne Bosne blokirala odstupnicu na Neretvu. Zbog toga su Tito i Vrhovni štab NOVJ izdao naređenje koje je ostalo upamćeno kao jedna od najpoznatijih historijskih rečenica iz tog perioda: Prozor noćas mora pasti. Na kraju su partizani uspjeli razbiti italijansku diviziju, zauzeti Prozor i prodrijeti prema dolini Neretve.

Savremeno doba

[uredi | uredi kod]

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Demografija Prozora

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav općina Prozor, popis 1991.
ukupno 19.760
Hrvati 12.259 (62,03%)
Muslimani [3] 7.225 (36,56%)
Srbi 45 (0,22%)
Jugoslaveni 100 (0,50%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 131 (0,66%)
Nacionalni sastav Grad Prozor, popis 1991.
ukupno 3.566
Muslimani 2.199 (61,66%)
Hrvati 1.199 (33,62%)
Srbi 39 (1,09%)
Jugoslaveni 93 (2,60%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 36 (1,03%)

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi kod]

Historijski spomenici

[uredi | uredi kod]

Nacionalni spomenici

[uredi | uredi kod]

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
  2. Rezultati izbora 2008
  3. Pod time se danas podrazumijevaju Bošnjaci, što je etnička oznaka službeno uvedena 1993. godine

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]