Skilak iz Karijande
Skilak (starogrčki: Σκύλαξ), iz Karijande u Kariji,[1] bio je starogrčki istraživač i pisac, koji je živeo krajem 6. i početkom 5. veka pne. Njegovi su spisi izgubljeni, ali se neki navodi iz njih mogu pronaći u delima kasnijih grčkih i rimskih autora. Periplous koji je sačuvan pod njegovim imenom zapravo predstavlja geografsku studiju, a ne putopis, i napisao ga je ranih 330-ih godina pne. nepoznati autor koji je delovao u okvirima postplatonske Akademije ili aristotelovskog likeja u Atini; danas je poznat pod naslovom Pseudo-Skilakov putopis.
Prema grčkom istoričaru Herodotu, oko 515. pne. persijski kralj Darije Veliki poslao je Skilaka na plovidbu duž reke Inda da otkrije kamo ona vodi.[2] Skilak je s pratiocima isplovio iz grada Kaspatira u Gandari, što bi značilo da je na Ind zaplovio blizu njegovog ušća u reku Kabul, blizu današnjeg Pešavara u Pakistanu. Skilak je plovio rekom i naposletku stigao do mora. Zatim je plovio Indijskim okeanom na zapad, dok nije stigao do Crvenog mora, koje je takođe istražio. Išao je sve do zapadnog kraja Crvenog mora kod Sueza, a zatim se vratio i podneo izveštaj Dariju. Njegovo je putovanje trajalo trideset meseci.[3]
Međutim, Dmitri Panchenko, na osnovu nekih odlomaka poznoantičkog grčkog pisca Filostrata, koji se izgleda odnose na Skilakove spise, iznosi tezu, koja se čini uverljivom, da je Skilak zapravo putovao preko severne Indije, sišao do Ganga i stigao do Taprobane (što bi bila današnja Sri Lanka). Panchenko je izračunao i da je Skilak krenuo ka Indiji najverovatnije u julu 518. pne.[4]
Skilak je u antici bio poznat. Strabon ga spominje kao "drevnog pisca" (Σκύλαξ ὁ παλαιὸς συγγραφεύς).[5] Prema Sudi, Skilak je napisao (možda negde oko 480. pne.[6]) životopis svog savremenika, kralja Heraklida iz Milase (τὰ κατὰ Ἡρακλείδην τὸν Μυλασσῶν βασιλέα), koga spominje Herodot u petoj knjizi svoje Istorije,[7] zatim spis o putovanju izvan Heraklovih stubova (περίπλους τῶν ἐκτὸς τῶν Ἡρακλέους στηλῶν), opis svoje plovidbe (γῆς περίοδος), te "odgovor na Polibijevu Istoriju" (ἀντιγραφὴ πρὸς τὴν Πολυβίου ἱστορίαν), čiji je autor zapravo neki drugi Skilak koji je živeo kasnije.[8]
- ↑ Smith 1867, s.v. Scylax (1)
- ↑ Lendering, Jona (n.d.). „Scylax of Caryanda”. Livius. Pristupljeno 1. maja 2008.
- ↑ Herodot, Istorija, IV, 44.
- ↑ D. V. Panchenko, "Scylax' circumnavigation of India and its interpretation in early Greek geography, ethnography and cosmography, I", Hyperboreus, 4. 2 (1998), str. 211–242; id., "Scylax in Philostratus' Life of Apollonius of Tyana", Hyperboreus, 8. 1 (2002), str. 5–12; id., "Scylax' circumnavigation of India and its interpretation in early Greek geography, ethnography and cosmography, II", Hyperboreus, 9. 2 (2003), str. 274–294.
- ↑ Strabon, Geografija, XIV, 2, 20. Strabon ga spominje na još dva mesta: XII, 4, 8 i XIII, 1, 4.
- ↑ Arnaldo Momigliano, The Development of Greek Biography, Harvard UP, 1971, str. 29.
- ↑ Herodot, Istorija, V, 121.
- ↑ Suda, s.v. Σκύλαξ[mrtav link].
- Smith, Philip (1867), „Scylax (1)”, Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1, Boston