Sporazum u Jedrenama

Za ostale sporazume v. Sporazum u Jedrenama (razvrstavanje)

Moskovska trijumfalna kapija u Sankt Peterburgu (1836-1838), podignuta u spomen ruske pobjede u rusko-turskom ratu 1828-1829.

Mirovni ugovor iz Jedrena (poznat i kao Mir iz Jedrena) bio je ugovor kojim je okončan Rusko-turski rat 1828.-1829. Ugovor je potpisan 14. rujna 1829. u Edirneu (Jedrenu, Odrinu, Adrianopolu). S ruske strane potpisnici su bili Aleksej Orlov i Fjodor Palen, a s Turske Mehmed Sadik i beg Abdul Kadir. Ugovor je imao 16 točaka.

Prema ugovoru je Otomansko carstvo moralo Rusiji dati deltu Dunava, a Rusija je vratila gradove Ahalcihe i Ahalkalaki, kao i dio obale Crnog mora od delte rijeke Kuban. Rusiji je priznato pravo na dio Gruzije s Imeretijom, Mingrelijom i Gurijom te dio Armenije, kanati Erevan i Nahičevan, koje je Sultan ustupio Perziji ugovorom iz Turkmančana godinu dana ranije.

Ugovorom je Turska također morala dozvoliti ruskim građanima pravo slobodne trgovine na svom teritoriju. Plovidba Dardanelima i Bosporom otvorena je svim trgovačkim brodovima. Turska je morala isplatiti Rusiji u roku od 18 mjeseci svotu od 1,5 milijuna nizozemskih guldena, na ime ratne odštete.

Sultan je također morao dati autonomiju Srbiji i kneževinama Moldaviji i Vlaškoj, koje su formalno ostale pod Turskom, ali je Sultan morao jamčiti njihov napredak i punu slobodu trgovine. Ruska vojska je ostala u Moldaviji i Vlaškoj kako bi nadgledala proces reformi. Turska se također obvezala dati autonomiju Grčkoj.