Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Turkana

Izvor: Wikipedija
Jezero Turkana
Satelitska fotografija jezera Turkana
Lokacija
PoložajEtiopija, Kenija
Države Etiopija
 Kenija
Koordinate3°3′″N36°1′″E
Hidrografija
Vrstaslano
Površina130,860 km²
Aps. visina360.4 m
Dužina290 km
Širina32 km
Dubina109 m m
Hidrologija
PritokeOmo, Turkvel, Kerio
Odljevisparavanje

Turkana, nekoć poznato kao Rudolfovo jezero, je slano jezero u Dolini velike rasjeline u Keniji, koje svojim sjevernim dijelom završava u Etiopiji. Po svom obujmu Turkana je četvrto slano jezero na svijetu, nakon Kaspijskog, Issyk-Kula i Aralskog, a među svim jezerima je dvadeseto po veličini.

Jezerska voda, iako slana (boćata) da se piti, ali je neukusna. U jezeru i pored njega živi puno divljih životinja, klima je vruća i vrlo suha.

Središnji otok (Krokodilski otok) jezera Turkana
Pogled na Jezero Turkana

Prirodne odlike

[uredi | uredi kod]
Nacionalni parkovi jezera Turkana
Svjetska baštinaUNESCO
Kenija


Turkana na mapi Kenije
Turkana
Turkana
Lokacija jezera Turkana u Keniji
Registriran:1997. (21. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:ix, x
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO

Stijene oko jezera kao i u ostalom dijelu Doline velike rasjeline su većinom vulkanskog podrijetla. Na središnem jezerskom otoku nalazi se još aktivni vulkan, iz kojeg suklja para. Istočna i južna jezerska obala su stjenovite, dok su zapadna i sjeverna obala niže, pokrivene pješčanim dinama.

Na jezeru Turkana znaju puhati vjetrovi orkanske snage, zbog velikih razlika u temperaturi jezerske vode i okolnog tla. Jezero uglavnom prima vode od tri glavna izvora, rijeka: Omo, Turkvel i Kerio. Kako jezero nema istjek, već vodu gubi jedino isparavanjem (koje je znatno), tako je i veličina jezera promjenjiva, između 1975. i 1993. razina jezera pala je za 10 m.[1]

Jezero Turkana i danas zbog svoje izoliranosti, i nedostupnosti ima puno osobina izvorne afričke divljine. Vode i obale jezera pune su nilskih konja, krokodila, škorpiona i zmija tako da samostalna šetnja nije preporučljiva.

Na Kenijskom dijelu Jezera Turkana, nalaze se tri vrlo poznata nacionalna parka, koja su uvrštena u UNESCO-v popis svjetske baštine. Nacionalni park Sibiloi leži na istočnoj obali, dok se parkovi Središnji otok (najpoznatiji kao razmnožavalište krokodila, zbog čega ga zovu i "Krokodilski otok") i Južni otok nalaze na jezerskom otocima.

Ime jezera i njegovi stanovnici

[uredi | uredi kod]

Na istočnoj obali jezera Turkana (u NP Sibiloi) nalazi se greben Koobi Fora koji naseljava nomadski narod Gabbra i na njihovom jeziku naziv grebena znači "Izvor mitre". Greben je najpoznatiji po fosilnim ostacima iz pleistocena, između ostalih i ranih hominina (Australopitek).

Jezero se do polovice 20. stoljeća zvalo Rudolfovo jezero, u čast princa Rudolfa od Austrije. Tako je jezero nazvala Austro-Ugarska ekspedicija iz 1888., koju su vodili mađarski grof Sámuel Teleki i austrijski pukovnik Ludwig Von Ritter Höhnel. Oni su bili prvi europljani koji su na čelu velike ekspedicije dospjeli do jezera, i izvjestili o njemu i brojnim plemenima koja su živjela uz obale jezera; Turkane, Samburu, Rendille, Gabbre, Daseniči, Hamar Koke, Kare, Niagatomi, Murse, Surme i Elmoli.

Novinar J.W. Gregory napravio je 1894. u Geographical Journal-u reportažu o jezeru, nazvavši ga Basso Narok, tako su ga zvali i domoroci (pleme Samburu) koji su ga nastanjivali. Što prevedeno sa samburu jezika znači "Crno jezero". Nakon proglašenja neovisne Kenije, predsjednik Jomo Kenyatta, preimenovao je Rudolfovo jezero u Jezero Turkana 1975., po najbrojnijem plemenu uz obale jezera.

Vjetroelektrana

[uredi | uredi kod]

Kako na jezeru stalno pušu snažni vjetrovi, tvrtka Wind Power Consortium (LTWP) planira izgraditi vjetroelektranu snage 300 MW.[2] Planom se želi podići 360 vjetroturbina, kapaciteta 850 kilovata. Kenijska vlada na svoj teret izgradit će dalekovod, kad se dovrši bit će najveća vjetroelektrana Afrike.[3]

Izvori

[uredi | uredi kod]

Bibliografija

[uredi | uredi kod]
  • Encyclopedia Britannica under Rudolf, Lake. (en)
  • Chambers World Gazeteer, ed. David Munro, W & R Chambers Ltd. & The Press Syndicate of the University of Cambridge, 5th Edition, 1988, ISBN 978-1-85296-200-5 under Turkana, Lake. (en)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Jezero Turkana