Zapoteci
| Zapoteci |
|---|
  |
| Heliodoro Charis, Benito Juárez |
| Ukupna populacija |
|
|
| Regioni sa značajnim brojem pripadnika |
| Jezik/ci |
| Zapotečki, španski, engleski |
| Religija |
| rimokatolicizam sa elementima tradicionalnih vjerovanja |
Zapotec je naziv za domorodački narod u Meksiku, njihovu jezičku porodicu koja se sastoji od više od 15 jezika, te njihovu kulturu i tradiciju, uključujući pretkolumbovsku zapotečku civilizaciju. Danas je najveći broj zapotečkih jezika ugrožen.
Zapoteci se nalaze u državi Oaxaca na jugu centralnog Meksika. U predkolumbijska vremena su predstavljali jednu od velikih mezoameričkih civilizacija. Arheološki dokazi pokazuju da im je kultura stara oko 2500 godina. Ostavili su arheološke doklaze u ranom i impresivnom drevnom gradu Monte Albán; u obliku zgrada, loptačkih igrališta, veličanstvenih grobnica i grobnih artefakata koji su sadržavali fini zlatni nakit. Monte Albán bio je prvi veliki grad u zapadnoj hemisferi i centar zapotečke države koja je dominirala većinom današnje države Oaxaca.
Zapoteci su razvili kalendar i logofonetički sistem pisanja koji je koristio različite simbole za različite slogove u jeziku. Ovaj sistem se smatra osnovom drugih mezoameričkih pisama koje su kasnije razvile civilizacije Maja, Mištekai Asteka. U astečkom glavnom gradu Tenochtitlanu su živjeli zapotečki i mištečki obrtnici čiji je posao bila izrada nakita za aztečke Tlatoanije ili vladare. To je uključivalo i slavnog Motecuhzomu II. Odnosi s centralnim Meksikom su još stariji i mogu se pronaći u arehološkim ostacima zapotečkom naselja unutar Teotihuacana i "gostinskoj kući" u stolu Teotihuacana koja se nalazi u Monte Albánu. Ostala važna prekolumbijska nalazišta Zapteka uključuju Lambityeco, Dainzu, Mitla, Yagul, San Jose Mogote i Zaachilu.
Imali su vrlo složen religijski sistem koji je uključivao i prinošenje ljudskih žrtava.
U doba osvajanja Meksika Zapoteci su bili nezavisni od the Asteka kojima su sličili po običajima. Porazili su ih Španci tek nakon nekoliko pohoda između 1522. i 1527., a konačno pokorili tek 1551. Bili su sjedilački narod vrlo razvijene civilizacije koji je živio u velikim selima i gradovima, u kućama sagrađenim od kamena i žbuke. Najvažnije događaje svoje historije su bilježili hijeroglifima, a u borbi su koristili oklop od pamuka. Pripisuju im se slavne ruševine Mitla i Zapoteci smatraju da su tamo grobovi njihovih predaka.
Danas u Meksiku živi izmežu 300.000 i 400.000 Zapoteka. Većina njih govori isključivo domorodačkim jezikom. Iako su danas uglavnom katolici, među njima su ostala i drevna vjerovanja i običaji, poput sahranjivanja novca s mrtvacima. Prvi misionari među Zapotecima bili su Bartolomé de Olmeda, Mercedarijanac i Juan Díaz, svećenik laik, koji je postao mučenikom nakon što su ga domoroci u Quechuli blizu Tepeace ubili zbog rušenja njihovih idola.
Najpoznatiji Zapotek svih vremena bio je Benito Juárez, koji se smatra najvećim predsjednikom u historiji Meksika.
- Zapotec Culture Arhivirano 2006-05-03 na Wayback Machine-u (in English and Spanish)
- Zapotec Language Arhivirano 2009-10-08 na Wayback Machine-u (including variants, in English and Spanish)