Bitka pri Di Karju
Bitka pri Di Karju معركة ذي قار | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
Udeleženci | |||||||
Sasanidska Perzija pro-sasanidski Arabci |
| ||||||
Poveljniki in vodje | |||||||
Ijas ibn Kabisa al-Tai Hamrez al-Tasaturi † Al-Numan bin Zara † Halid bin Jazid al-Buhrani † Kanabarin † Hamarz † Hormuzan |
Hani bin Kubaisah Hantala bin Talaba al-Ajli Abd Amr bin Bašar al-Dubaji Džabala bin Bait al-Jaškuri Al-Harit bin Vala al-Tahli Al-Harit bin Rabia al-Taimi | ||||||
Moč | |||||||
2.000 perzijskih vojakov in 3.000 Arabcev[2] | 2.000-5.000 | ||||||
Žrtve in izgube | |||||||
izgubljena skoraj cela vojska | minimalne |
Bitka pri Di Karju (arabsko يوم ذي قار), znana tudi kot Vojna kameljega vimena,[3] je bila predislamska bitka med arabskimi plemeni in Sasanidskim cesarstvom v južnem Iraku. Bitka se je zgodila po smrti al-Numana III. po ukazu Kozrava II.[4]
Datacija dogodka je sporna. Encyclopædia Iranica o tem pravi:
Po nekaterih muslimanskih izročilih se je bitka zgodila v letu 623 ali 624 ... Ebn Ḥabīb ... jo je datiral prej, med leti 606 in 622, vendar so sodobni učenjaki ta razpon zožili na obdobje 604-611.
— Encyclopædia Iranica[2]
O bitki pri Du Karju poročajo številna klasična dela arabskega zgodovinopisja in književnosti. Najdaljša, a ne nujno najbolj reprezentativna je Bišr ibn Marvan al-Asadijeva različica Ḥarb Banī Shaybān maʻa Kisrá Ānūshirwān (حرب بني شيبان مع كسرى آنوشروان).[5]
Sklici
[uredi | uredi kodo]- ↑ Ahmad, Nawawi (1976). Arab Unity and Disunity (PDF) (diplomska naloga). University of Glasgow. str. 2. Arhivirano iz prvotnega spletišča (PDF) dne 2. junija 2020. Pridobljeno 10. maja 2021.
- ↑ 2,0 2,1 Landau-Tasseron, Ella. »ḎŪ QĀR«. ENCYCLOPÆDIA IRANICA. Pridobljeno 8. januarja 2012.
- ↑ Mackintosh-Smith, Tim. "On the Edge of Greatness the Days of the Arabs" Arabs 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires. Yale University Press, 2019, str. 110.
- ↑ Bosworth 1983, str. 3.
- ↑ Ḥarb Banī Shaybān maʻa Kisrá Ānūshirwān, ur. Muḥammad Jāsim Ḥammādī Mashhadānī (Baghdad: s.n., 1988; first publ. Bombay 1887); Hamad Alajmi, 'Pre-Islamic Poetry and Speech Act Theory: Al-A`sha, Bishr ibn Abi Khazim, and al-Ḥujayjah' (unpublished Ph.D. thesis, Indiana University, 2012), str. 163.
Vira
[uredi | uredi kodo]- Bosworth, C. E. (1983). »Iran and the Arabs Before Islam«. V Yarshater, Ehsan (ur.). The Cambridge History of Iran: The Seleucid, Parthian, and Sasanian periods (1). Cambridge: Cambridge University Press. str. 593–612. ISBN 978-0-521-200929.
- Morony, Michael G. (2005) [1984]. Iraq After The Muslim Conquest. Gorgias Press LLC. ISBN 978-1-59333-315-7.[mrtva povezava][mrtva povezava]