Akademski život razvija se usporedno s razvojem znanosti, tehnologije i društva te uvodi nova oče... more Akademski život razvija se usporedno s razvojem znanosti, tehnologije i društva te uvodi nova očekivanja i pravila u već postojeće – pisane i nepisane običaje. Akademski bonton, doslovnoga prijevoda – akademsko lijepo ponašanje, promatran je u širem značenju i primjenjiv je na sva znanstvena područja, premda se u ovoj knjizi ponajprije odnosi na društvene i humanističke znanosti. Posebna poglavlja posvećena su istaknutim vidovima akademskog djelovanja: izražavanje, zaključivanje (Klasični model i Skandinavski model), ponašanje, čestitost, svečanosti te diplomacija. U poglavlju Akademsko zaključivanje predstavljen je andizetski model meandriranih pregleda za učinkovitu suradnju mentora i studenata. Prilozi su podlogom za primjenu istraženih i predloženih postavki akademskog djelovanja, istraživanja i zaključivanja.
Academic life develops parallel to the development of science, technology and society, and introduces new expectations and rules into already existing ones – written and unwritten customs. "Academic etiquette", or literally translated as good academic manners, is viewed in a broader sense and it is applicable to all scientific fields, although in this book it primarily refers to social sciences and humanities. Special chapters are devoted to prominent aspects of academic activity: expression, reasoning (the Classical model and the Scandinavian model), behaviour, honesty, ceremonies and diplomacy. Chapter "Academic Reasoning" presents the "Andizet model" of meandering reviews for effective cooperation between mentors and students. "Appendices" are the basis for the application of the studied and proposed academic activity settings, research and reasoning.
Key words: academic cooperation; economic research; economic education; (un)written standards; scientific and professional research
Commemorative book Ave, OsEconomia! Is dedicated to the 60th anniversary of the Faculty of Econom... more Commemorative book Ave, OsEconomia! Is dedicated to the 60th anniversary of the Faculty of Economics in Osijek. Its sixty chapters symbolically represent the minutes of a full hour, and their division into quarters provides insight into temporal and content units named after types of clocks (Water clock, Sundial, Digital clock, Quartz clock). The Quartz clock covers the last fifteen minutes / chapters, symbolically representing the “academic quarter” and focuses on the future of the Faculty. The multimedia definition of the commemorative book was established by combining technological advances and thus commemorative book provides access to all previously published monographs, photo albums documenting the history of the Faculty, and its own presentation and creation of individual chapters. One of such chapters documented by the commemorative book is the chapter on the creation of the Human sundial – a unique monument to Time by which the Faculty of Economics in Osijek says that man is a measure of Time, and the Faculty directs all its activities at him.
Spomenica Ave, OsEconomia! posvećena je 60. obljetnici Ekonomskoga fakulteta u Osijeku. Njezinih šezdeset poglavlja simbolički predstavljaju minute punoga sata, a njihova razdijeljenost na četvrtine omogućavaju uvid u vremenske i sadržajne cjeline nazvane po vrstama ura (Vodena ura, Sunčana ura, Digitalna ura, Kristalna ura). Pri tome Kristalna ura obuhvaća posljednjih petnaest minuta / poglavlja, simbolički predstavlja “akademsku četvrt” i okrenuta je budućnosti Fakulteta. Multimedijsko određenje spomenice uspostavljeno je spajanjem tehnologijskih dostignuća te tako spomenica donosi pristup svim prethodno objavljenim monografijama, albumima fotografija koji dokumentiraju povijest Fakulteta te vlastito predstavljanje i nastajanje pojedinih poglavlja. Jedno od takvih, spomenicom dokumentiranih poglavlja, poglavlje je o nastanku Ljudske sunčane ure - jedinstvenoga spomenika Vremenu kojim Ekonomski fakultet u Osijeku poručuje kako je čovjek mjera Vremena te mu se Fakultet usmjerava svim svojim aktivnostima.
U književnoj kritici i teoriji, a sada zasigurno i kod publike,
postoji jasna predodžba o autorsk... more U književnoj kritici i teoriji, a sada zasigurno i kod publike, postoji jasna predodžba o autorskoj poetici Jasne Horvat. Značajke su te poetike: povezivanje književnosti i znanosti, ljubav prema matematici i magiji brojeva i postmodernističke strategije intertekstualnosti, citatnosti i intermedijalnosti, ali, za razliku od postmodernističke površnosti, i zanimanje za velike teme pisma, povijesti, kulture, baštine, identiteta. Tajna je autorske poetike Jasne Horvat – konceptualnost. U središtu svih Jasninih knjiga uvijek se nalazi kakav jednostavan, velik koncept, ideja koju autorica po strogim unaprijed zamišljenim pravilima razlistava složenim matematičkim načelima, narativnim i intertekstualnim tehnikama. Tako njezin prvi roman Az (2009.), nagrađen prestižnom nagradom HAZU, počiva na ideji o glagoljici kao temelju hrvatskoga kulturnog identiteta. U njegovu je središtu nacionalni identitet provučen kroz lingvistiku, kulturnu povijest i dvije magije – magiju slova i brojeva. Drugi u nizu romana Bizarij (2009.) lingvistička je igračka o veznicima s čvrstom povijesnom potkom o ljudima koji su svojim sudbinama vezani uz Osijek, ispričana u petnaest priča o zavisnim i nezavisnim vezama autentičnih ljudi i događaja. Sljedeći roman Auron (2011.) posvećen je kodu ljepote utjelovljenu u zlatnome rezu, magičnome Fibonaccijevu nizu. Autoričina sklonost matematici tu se spaja s teorijom i poviješću umjetnosti, pa se Auron čita na dva načina: kao fabula o mističnoj sudbini kupole šibenske katedrale i kao niz citata iz povijesti kulture o tajnama ljepote na marginama knjige, koja tako i sama postaje konceptualni estetski predmet: utjelovljenje ideje ljepote, ikonički znak svoje vlastite teme. U Vilikonu (2012 .) autorica odlazi u daleku Kinu, do svojih sugovornika Marka Pola i Kublaj-kana. U središtu je romana ideja o magičnome kvadratu broja 12, raspoređena u tri reda po tri polja, prošarana leksikonom o mitskim ženama vilama na znanstvenoj podlozi folkloristike, slavenske mitologije i autoričina izmaštanoga vilinskog croaticuma. Po vremenu zamišljanja prvi, strukturno i fabularno najrazgranatiji roman Alikvot (2014.) autorica je svjesno uklopila u svoju prepoznatljivu poetiku kao njezinu ovjeru i mogućnost beskrajnoga širenja povijesnih i kulturoloških interesa. Roman je građen na ideji o dijeljenju bez ostatka u matematici i simboličnome dijeljenju sebe drugima bez ostatka, strukturiran je u deset poglavlja koja sadržavaju magične umnoške neparnih i parnih brojeva i nudi više mogućnosti epiloga. Na kraju romana autorica se igra metatekstualnošću i dodaje manifest vlastite „aksiomatske književnosti“ koja može komunicirati na više semiotičkih razina (indeksnoj, simboličnoj i ikoničkoj) te objediniti „zabavnost i korisnost“.
Novi se pomak u opusu Jasne Horvat dogodio u knjizi Vilijun (2016.). Riječ je o mnogostrukome romanu-igrački. To je s jedne strane svjesna, planski organizirana i tematski preosmišljena permutacija romana Vilikon. S druge strane to je „pametna knjiga“ (autoričin samoopisni termin) koja se simbolično i stvarno povezuje s novim tehnologijama, mobitelima i svijetom interneta. U prvome, tekstualnom sloju romana autorica se igra vlastitim romanom Vilikon i njegovom prekonceptualizacijom. U drugome, paratekstualnom sloju (QR-kodovima razasutim u romanu) ona nudi mogućnosti čitatelju za beskrajne igre i tako stvara interaktivni hipertekst – knjigu-igračku.
Treća knjiga putopisne proze – Antiradar, o putovanjima progovara usred pandemije izazvane korona... more Treća knjiga putopisne proze – Antiradar, o putovanjima progovara usred pandemije izazvane koronavirusom i u vremenu globalnog otkazivanja uspostavljenih putničkih navika. Suvremena hrvatska književnica i znanstvenica, Jasna Horvat, opisuje sedam putovanja provedenih u suputništvu s Ivicom Brekalom, a na odredištima koja su se smjenjivala sljedećim redoslijedom: New York, Kenija, Sicilija, London, Prag, Tajland i Amsterdam. Premda je riječ o autobiografskoj prozi, Antiradar je ujedno i kulturološka studija u kojoj se putovanja promišljaju u povezanosti s napretkom tehnologije s kojima se putnici susreću na putovanjima. Dosljedna svojim prethodnim putopisima, autorica je i u Antiradaru posegnula za hibridnim izričajem na tragu oulipovske poetike. Uz recepte i brižljivo izabrane citate, čitatelj će se na stranicama Antiradara susresti s brojnim informacijama, a na samom kraju knjige nalazi se Ars Europeanum – autoričine preporuke za umijeće življenja europskog zajedništva. Neuobičajeno za putopisnu prozu, Jasna Horvat u Antiradar ugrađuje provodnu nit ispletenu oko životopisa Nikole Tesle te donosi cijeli niz rijetkih zanimljivosti, izuma i izjava tog iznimnog znanstvenika i vizionara. Antiradar je multimedijska knjiga oplemenjena s 84 QR koda putem kojih se čitatelji povezuju s internetskim sadržajima, kao i s autorskim filmovima koje je Jasna Horvat zabilježila na vlastitim putovanjima. Čitatelji skloni putovanjima pozivaju semprovjeriti je li točno da su „odredišta o kojima maštamo snovi o nama samima“. Antiradar je namijenjen putnicima koji putuju čitanjem i čitateljima koji putuju u društvu s knjigom.
Mirna Willer: Festschrift Urednice Tinka Katić i Nives Tomašević, 2020
The creative industry came into existence at the beginning of this millennium by entering researc... more The creative industry came into existence at the beginning of this millennium by entering research space of the social sciences, yet under different phrases and meanings. The definitions of the creative industry, the business rules of the sectors that make it up, and cross-sectoral collaboration have been established over time. As it is an industry of distinct communication potential, its contributions are observed from different starting points, including the perspectives of economics and information sciences. The informative mission of the creative industry is especially reflected in its heritage sector, which in the Republic of Croatia includes the work of archives, libraries and museums. In this paper, the heritage sector is extended to the work of other public institutions, such as, for example, higher education institutions, whose activities transmit information on cultural heritage. By using the example of the murals of meandered Glagolitic script placed in 2015 in the premises of the Faculty of Economics in Osijek, the informative mission of the creative industry is considered and the possibilities of their multimedia presentation are described. Such approach has made a public higher education institution a place for popularising the ancient alphabet, which was incorporated into the list of intangible cultural heritage of the Republic of Croatia in 2014, and in 2018, the Croatian Parliament declared the national day dedicated to Glagolitic script to further promote Glagolitic heritage.
The aim of the research study Publishing 2019 is to establish a methodological framework for syst... more The aim of the research study Publishing 2019 is to establish a methodological framework for systematic, regular and longitudinal research of publishing sector in Republic of Croatia. The methodology described in this research study implied application of qualitative and quantitative research approach. The methodology frame was developed through the three academic years and is part of the scientific research project Economic Foundations of Croatian Literature, funded and approved by the Croatian Science Foundation (IP-2016-06-2613). Based on the established research plan in 2017, the first step of the research was to develop and conduct qualitative research in the form of in-depth, semi-structured interviews with experts (editors, publishers' representatives, writers, graphic designers, proofreaders and other stakeholders in the publishing sector). The analysis of the semi- structured interviews was the basis for the construction of a structured questionnaire for collecting the attitude of workers in the publishing sector of the Republic of Croatia. The structured questionnaire was used to collect data during the first half of 2019. The attitudes of employees in publishing sector of the Republic of Croatia were collected with the support of SurveyGizmo. The sampling frame includes members of eight professional associations and other stakeholders in the publishing sector. The members of the project team Economic Foundations of Croatian Literature participated in the questionnaire design and data collection. The statistical analysis of the data collected (quantitative survey) was completed in December 2019 using IBM SPSS Statistics 23.0. and its preliminary results were presented at the final conference of the Project (Economy and Literature), held on December 18 and 19, 2019 at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. The recommendation of the research study is a longitudinal research design for employees in the publishing sector of the Republic of Croatia using the established methodology. A solution was also proposed for reporting to the publishers on the existence of unpublished copyright content. This is a digital stock market of the unpublished content explained in more detail in the paper by Mijoč et al. (2016).
Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija... more Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija čija je temeljna misija bila usmjerena na uspostavljanje novog ekonomskog okruženja u razvoju Nove Engleske (New England) pružanjem podrške umjetnosti i kulturi kao novom industrijskom klasteru. Horvat i suradnici (2003) upozoravaju kako je Kreativna inicijativa definirala tri ključna fenomena (kreativni klaster, kreativnu radnu snagu i kreativnu zajednicu) i time ostvarila temelje kreativne industrije u nastajanju. Ekonomsko određenje književnosti zahtijeva posezanje za definicijama mjerodavnih ustanova te razgraničenjem književnosti unutar pojma kreativna industrija. Polazeći od definicije WIPO-a, književnost je dijelom onog sektora kreativne industrije koja objedinjuje »književnost, knjige i nakladništvo«.Suvremena se književna produkcija tako promatra kao jedan sektor kreativne industrije čiji se obrazac u hrvatskim akademskim radovima naglašava u svom lokalnom i kontekstualnom značenju spram svakodnevnih procesa nakladničkih i izdavačkih aktivnosti, odnosno u čijem se proučavanju razmatra kao specifičan proizvod kulturnoga dobra (Horvat i Tomašević, 202; Tomašević, 205). Unatoč tome što se književnost pri oblikovanju u proizvod uklapa u jednu od naklad- ničkih djelatnosti koje su prisiljene prilagoditi se zahtjevima tržišta i recepcijskim obzorima (željama i navikama) čitatelja te tako (često) zanemariti umjetničku, estetsku dimenziju, postoje i primjeri književne produkcije koji odolijevaju zahtjevima masovne prodaje. Iako umjetnost doista predstavlja jednu od djelatnosti društveno-kulturnoga polja koje se ubrajaju u razrađene sheme kreativne industrije, važno je naglasiti kako kreativna industrija ponajprije nastoji regulirati radno-pravne odnose i procese, kao što je pitanje zaštite autorskih prava književnika (u odnosu na nakladnike) i nakladnika (u odnosu na potrošače – kršitelje autorskih prava). Devalvacija književnih nagrada te dominacija »uspješnica« kao onih književnih proizvoda koje je tržište označilo najekonomičnijima pridonose dojmu da utječu na proces nastajanja, interpretacije te konzumacije teksta – kako umjetnički vrijednog tako i onog koji znanost o književnosti naziva »trivijalnim«.Slobodna tržišna ekonomija te pristup internetu omogućili su čitateljskoj publici širi uvid u svjetska kretanja književne produkcije, a teorijske mijene u drugoj polovici 20. stoljeća usmjerile su književne teoretičare i kulturologe na masovnu i popularnu kulturu te su se njihove rasprave umjesto dotadašnje usmjere- nosti na umjetnička djela usmjerile na rasprave o popularnim proizvodima (Juvan, 20) – proizvodima često oblikovanim paradigmom žanrovske književnosti.
Aritmetika (grč. ἀρıϑμητıϰὴ τέχνη) ili umijeće računanja može
se doživjeti kao umjetnost provođen... more Aritmetika (grč. ἀρıϑμητıϰὴ τέχνη) ili umijeće računanja može se doživjeti kao umjetnost provođenja osnovnih matematičkih operacija na brojevima, dok je njezina izvedenica – opća aritmetika – umjetnost u kojoj se računske operacije provode s pomoću slova ili, kako ih nazivaju matematičari, općih brojeva. Pođe li se od teze da je književna kritika disciplina koja rabi (barem u nekoj mjeri) osnovne aritmetičke operatore, postavlja se pitanje objektivnosti tržišnih kritičarskih prosudba jednoga književnoga teksta posebice imajući na umu da su tržišni književni kritičari kao medij (tržišne) promjene izloženi izravnim utjecajima tržišnih lobija. Promotre li se autori i tekstovi kao opći brojevi, a elementi kritičarske prosudbe kao aritmetički operatori, dolazi se do opće aritmetike književno kritičarskih (ne)jednažba u kojoj su kriteriji za objektivno valoriziranje književnoga teksta subjektivni dojmovi kritičara, nerijetko povezanih s političkim i svjetona Kako pokazuje povijest, premda je kritika medij promjene, točnost se kritičarske prosudbe potvrđuje tek u budućnosti, a jedan od kriterija kritičarske vrsnoće prepoznavanje je dugovječnog teksta (po Escarpitu – život teksta na dugi rok) čija će dugovječnostzorskim opredjeljenjima izdavača/nakladnika ili autora, a ne s estetskim i stilističkim prosudbama teksta. dati dodanu vrijednost svim prethodnim kritikama, osvrtima i bilješkama. Primjer takve teze potvrđuje Ivan Panonac/Jan Panonije (Janus Pannonius ili Ivan Česmički, 1434. – 1472.) čiji su tekstovi oživljeni u književnim kritikama Ivana Sakcinskog, Miroslava Krleže i Matije Štahana te u književnim radovima Ivana Supeka i Jorgea Luisa Borgesa.
Abstract: Purpose – One of the utmost goals of any business is to provide desired service/product... more Abstract: Purpose – One of the utmost goals of any business is to provide desired service/product quality and to achieve customer satisfaction. Satisfied employees lead to satisfied customers. They are likely to assist customers with a more pleasant demeanour and a higher level of customer service. Conversely, low employee satisfaction and overall low employee morale can negatively affect company’s operations greatly, causing dissatisfied customers and hurting profitability. The marketing approach, which is primarily focused on internal customers (employees) to create a working climate of psychological support, mutual trust and respect, improves guests’ satisfaction and brings long-term success. Such approach is called internal marketing (IM). To date, the majority of researchers have been defining internal marketing differently, depending on their specialization. A link between internal marketing activities (internal market orientation – IMO) and internal service quality (ISQ) in t...
Technologies have always influenced literary expression, but it is only now that literature is tr... more Technologies have always influenced literary expression, but it is only now that literature is trying to understand itself within an emerging indus- try. This new industry refers to the creative industry that emerged at the beginning of the new millennium, whose activities are still being defined in legal, theoretical and cultural terms. Without extending the discussion about the phenomenon of the creative industry any further, it should be underlined that, in all the existing models of the creative industry, publishing is listed as one of its sectors. The fact that publishing is an activity in which literary texts are produced through the collaboration of writers, editors, linguists, and graphic designers is the reason why it is important to examine the role of literary texts in the creative industry. Literary texts are given a central role in expressions of authorship in the other media and are the starting point for cultural and creative projects. In this, the author starts from Throsby’s concentric circles model (2008), and the thesis that core cultural expression rest on the literary text, as well as on music, and the performing and visual arts. The author uses the example of the novel Vilijun (2016) to demonstrate the transfusion of a literary text to the remaining eleven sectors of the creative industry, and the execution of a project of a global scale. The project, which started with a literary text, implies the “circulation” of the literary text as a source of authorial impetus for other forms of cultural and creative expres- sions in all the sectors of the creative industry, and is the basis for the achievement of the goals, missions and visions of project activities. From the perspective of style, in the new era literary texts are given new forms of literary storytelling and imple- ment a communication strategy that converges print with digital media.
Putopisna proza Jasne Horvat nastavak je njezina teksta Antiatlas (Naklada Ljevak, 2019.) te time... more Putopisna proza Jasne Horvat nastavak je njezina teksta Antiatlas (Naklada Ljevak, 2019.) te time i proširenje uvida u kulturološke dimenzije putovanja. U radu se detaljno istražuje početak pismenosti te njegova povezanost s mitološkim likovima Europe i Kadma. Tekst sadrži kodove brzog odgovora.
Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija... more Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija čija je temeljna misija bila usmjerena na uspostavljanje novog ekonomskog okruženja u razvoju Nove Engleske (New England) pružanjem podrške umjetnosti i kulturi kao novom industrijskom klasteru. Horvat i suradnici (2003) upozoravaju kako je Kreativna inicijativa definirala tri ključna fenomena (kreativni klaster, kreativnu radnu snagu i kreativnu zajednicu) i time ostvarila temelje kreativne industrije u nastajanju. Ekonomsko određenje književnosti zahtijeva posezanje za definicijama mjerodavnih ustanova te razgraničenjem književnosti unutar pojma kreativna industrija. Polazeći od definicije WIPO-a, književnost je dijelom onog sektora kreativne industrije koja objedinjuje »književnost, knjige i nakladništvo«.Suvremena se književna produkcija tako promatra kao jedan sektor kreativne industrije čiji se obrazac u hrvatskim akademskim radovima naglašava u svom lokalnom i kontekstualnom značenju spram svakodnevnih procesa nakladničkih i izdavačkih aktivnosti, odnosno u čijem se proučavanju razmatra kao specifičan proizvod kulturnoga dobra (Horvat i Tomašević, 202; Tomašević, 205). Unatoč tome što se književnost pri oblikovanju u proizvod uklapa u jednu od naklad- ničkih djelatnosti koje su prisiljene prilagoditi se zahtjevima tržišta i recepcijskim obzorima (željama i navikama) čitatelja te tako (često) zanemariti umjetničku, estetsku dimenziju, postoje i primjeri književne produkcije koji odolijevaju zahtjevima masovne prodaje. Iako umjetnost doista predstavlja jednu od djelatnosti društveno-kulturnoga polja koje se ubrajaju u razrađene sheme kreativne industrije, važno je naglasiti kako kreativna industrija ponajprije nastoji regulirati radno-pravne odnose i procese, kao što je pitanje zaštite autorskih prava književnika (u odnosu na nakladnike) i nakladnika (u odnosu na potrošače – kršitelje autorskih prava). Devalvacija književnih nagrada te dominacija »uspješnica« kao onih književnih proizvoda koje je tržište označilo najekonomičnijima pridonose dojmu da utječu na proces nastajanja, interpretacije te konzumacije teksta – kako umjetnički vrijednog tako i onog koji znanost o književnosti naziva »trivijalnim«.Slobodna tržišna ekonomija te pristup internetu omogućili su čitateljskoj publici širi uvid u svjetska kretanja književne produkcije, a teorijske mijene u drugoj polovici 20. stoljeća usmjerile su književne teoretičare i kulturologe na masovnu i popularnu kulturu te su se njihove rasprave umjesto dotadašnje usmjere- nosti na umjetnička djela usmjerile na rasprave o popularnim proizvodima (Juvan, 20) – proizvodima često oblikovanim paradigmom žanrovske književnosti.
9th INTERNATIONAL SCIENTIFIC SYMPOSIUM REGION, ENTREPRENEURSHIP, DEVELOPMENT, 2020
Volunteering is a socially responsible and voluntary behavior of an individual with an increasing... more Volunteering is a socially responsible and voluntary behavior of an individual with an increasing role in the development of the community and society as a whole. Linking volunteering with the development of the creative sector contributes to shaping innovative creative production and thus to the processes of institutionalizing the creative industry. This paper examines and analyzes what motivates youth to participate in volunteering activities during their formal education. The paper is focused on an example of positive practice of a higher education institution. This is a popularization symposium of the creative industry called Creative Treasury, which rests upon voluntary engagement of professors, students, creative professionals, amateurs and other volunteers. Such work resulted in the development of a volunteer network, which records an increasing number of volunteer hours dedicated every year to the organizational and program activities of the event. The survey was conducted in 2018 and 2019, and the respondents (n = 122) are active volunteers of the Creative Treasury project whose views were collected through a structured questionnaire. It was confirmed that there is a high correlation between the development of personal and social skills and the opportunities for self-improvement. The paper provides recommendations to future researchers of related phenomena to establish student volunteer projects as a type of formal learning, a collaborative way of developing the skills of both mentors and students, and a way of branding an educational institution. The contribution of volunteer projects of the academic institution confirms the second hypothesis of the paper stating that volunteer projects conducted by the academic institution link theoretical knowledge and practical needs of the economy (development of the creative industry), as well as research and practical cooperation of mentors and students, and contribute to developing and improving students’ skills as a fundamental competitive advantage in the labor market.
Tehnologije su oduvijek utjecale na književno izražavanje, ali se književ- nost tek danas pokušav... more Tehnologije su oduvijek utjecale na književno izražavanje, ali se književ- nost tek danas pokušava razumjeti unutar jedne cijele industrije u nastaja- nju. Riječ je o kreativnoj industriji začetoj na početku novoga milenija čije se djelovanje još uvijek definira u zakonskome, teorijskom i kulturološkom smislu. Ne ulazeći u dublje rasprave o fenomenu kreativne industrije, za naglasiti je kako se nakladništvo u svim postojećim modelima kreativne industrije navodi jednim od njezinih sektora. Znajući kako je nakladništvo djelatnost u kojoj se književni tekstovi proizvode suradnjom književnika, urednika, jezikoslovaca i grafičkih oblikovatelja, dolazi se do razloga radi kojega je važno promotriti ulogu književnoga teksta u kreativnoj industriji. Ujedno se književnomu tekstu dodjeljuje središnje mjesto za autorska izra- žavanja u drugim medijima te ishodištem kulturnih i kreativnih projekta. Pri tome se polazi od Throsbyjeva Koncentrična kružnog modela (2008.) i teze kako temeljni kulturni izraz počiva na književnome tekstu, a uz njega na glazbi te na izvedbenim i vizualnim umjetnostima. Na primjeru roma- na Vilijun (2016.) pokazuje se prelijevanje književnoga teksta u preosta- lih jedanaest sektora kreativne industrije i ostvarivanje projekta globalnih dosega. Projekt koji u ishodištu sadrži književni tekst podrazumijeva kru- ženje književnoga teksta kao ishodišna autorskoga poticaja za druge oblike kulturnih i kreativnih izražavanja u svim sektorima kreativne industrije, ali i podlogom za ostvarivanje ciljeva, misija i vizija projektnoga djelovanja. Promatrano sa stilističkoga stajališta, književni tekst u novome dobu dobi- va nove oblike književnoga pripovijedanja te ostvaruje komunikacijsku strategiju konvergiranja tiskanoga i digitalnoga medija. (Ovaj je rad nastao u okviru projekta Ekonomski temelji hrvatske knji- ževnosti koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2016-06-2613).
Akademski život razvija se usporedno s razvojem znanosti, tehnologije i društva te uvodi nova oče... more Akademski život razvija se usporedno s razvojem znanosti, tehnologije i društva te uvodi nova očekivanja i pravila u već postojeće – pisane i nepisane običaje. Akademski bonton, doslovnoga prijevoda – akademsko lijepo ponašanje, promatran je u širem značenju i primjenjiv je na sva znanstvena područja, premda se u ovoj knjizi ponajprije odnosi na društvene i humanističke znanosti. Posebna poglavlja posvećena su istaknutim vidovima akademskog djelovanja: izražavanje, zaključivanje (Klasični model i Skandinavski model), ponašanje, čestitost, svečanosti te diplomacija. U poglavlju Akademsko zaključivanje predstavljen je andizetski model meandriranih pregleda za učinkovitu suradnju mentora i studenata. Prilozi su podlogom za primjenu istraženih i predloženih postavki akademskog djelovanja, istraživanja i zaključivanja.
Academic life develops parallel to the development of science, technology and society, and introduces new expectations and rules into already existing ones – written and unwritten customs. "Academic etiquette", or literally translated as good academic manners, is viewed in a broader sense and it is applicable to all scientific fields, although in this book it primarily refers to social sciences and humanities. Special chapters are devoted to prominent aspects of academic activity: expression, reasoning (the Classical model and the Scandinavian model), behaviour, honesty, ceremonies and diplomacy. Chapter "Academic Reasoning" presents the "Andizet model" of meandering reviews for effective cooperation between mentors and students. "Appendices" are the basis for the application of the studied and proposed academic activity settings, research and reasoning.
Key words: academic cooperation; economic research; economic education; (un)written standards; scientific and professional research
Commemorative book Ave, OsEconomia! Is dedicated to the 60th anniversary of the Faculty of Econom... more Commemorative book Ave, OsEconomia! Is dedicated to the 60th anniversary of the Faculty of Economics in Osijek. Its sixty chapters symbolically represent the minutes of a full hour, and their division into quarters provides insight into temporal and content units named after types of clocks (Water clock, Sundial, Digital clock, Quartz clock). The Quartz clock covers the last fifteen minutes / chapters, symbolically representing the “academic quarter” and focuses on the future of the Faculty. The multimedia definition of the commemorative book was established by combining technological advances and thus commemorative book provides access to all previously published monographs, photo albums documenting the history of the Faculty, and its own presentation and creation of individual chapters. One of such chapters documented by the commemorative book is the chapter on the creation of the Human sundial – a unique monument to Time by which the Faculty of Economics in Osijek says that man is a measure of Time, and the Faculty directs all its activities at him.
Spomenica Ave, OsEconomia! posvećena je 60. obljetnici Ekonomskoga fakulteta u Osijeku. Njezinih šezdeset poglavlja simbolički predstavljaju minute punoga sata, a njihova razdijeljenost na četvrtine omogućavaju uvid u vremenske i sadržajne cjeline nazvane po vrstama ura (Vodena ura, Sunčana ura, Digitalna ura, Kristalna ura). Pri tome Kristalna ura obuhvaća posljednjih petnaest minuta / poglavlja, simbolički predstavlja “akademsku četvrt” i okrenuta je budućnosti Fakulteta. Multimedijsko određenje spomenice uspostavljeno je spajanjem tehnologijskih dostignuća te tako spomenica donosi pristup svim prethodno objavljenim monografijama, albumima fotografija koji dokumentiraju povijest Fakulteta te vlastito predstavljanje i nastajanje pojedinih poglavlja. Jedno od takvih, spomenicom dokumentiranih poglavlja, poglavlje je o nastanku Ljudske sunčane ure - jedinstvenoga spomenika Vremenu kojim Ekonomski fakultet u Osijeku poručuje kako je čovjek mjera Vremena te mu se Fakultet usmjerava svim svojim aktivnostima.
U književnoj kritici i teoriji, a sada zasigurno i kod publike,
postoji jasna predodžba o autorsk... more U književnoj kritici i teoriji, a sada zasigurno i kod publike, postoji jasna predodžba o autorskoj poetici Jasne Horvat. Značajke su te poetike: povezivanje književnosti i znanosti, ljubav prema matematici i magiji brojeva i postmodernističke strategije intertekstualnosti, citatnosti i intermedijalnosti, ali, za razliku od postmodernističke površnosti, i zanimanje za velike teme pisma, povijesti, kulture, baštine, identiteta. Tajna je autorske poetike Jasne Horvat – konceptualnost. U središtu svih Jasninih knjiga uvijek se nalazi kakav jednostavan, velik koncept, ideja koju autorica po strogim unaprijed zamišljenim pravilima razlistava složenim matematičkim načelima, narativnim i intertekstualnim tehnikama. Tako njezin prvi roman Az (2009.), nagrađen prestižnom nagradom HAZU, počiva na ideji o glagoljici kao temelju hrvatskoga kulturnog identiteta. U njegovu je središtu nacionalni identitet provučen kroz lingvistiku, kulturnu povijest i dvije magije – magiju slova i brojeva. Drugi u nizu romana Bizarij (2009.) lingvistička je igračka o veznicima s čvrstom povijesnom potkom o ljudima koji su svojim sudbinama vezani uz Osijek, ispričana u petnaest priča o zavisnim i nezavisnim vezama autentičnih ljudi i događaja. Sljedeći roman Auron (2011.) posvećen je kodu ljepote utjelovljenu u zlatnome rezu, magičnome Fibonaccijevu nizu. Autoričina sklonost matematici tu se spaja s teorijom i poviješću umjetnosti, pa se Auron čita na dva načina: kao fabula o mističnoj sudbini kupole šibenske katedrale i kao niz citata iz povijesti kulture o tajnama ljepote na marginama knjige, koja tako i sama postaje konceptualni estetski predmet: utjelovljenje ideje ljepote, ikonički znak svoje vlastite teme. U Vilikonu (2012 .) autorica odlazi u daleku Kinu, do svojih sugovornika Marka Pola i Kublaj-kana. U središtu je romana ideja o magičnome kvadratu broja 12, raspoređena u tri reda po tri polja, prošarana leksikonom o mitskim ženama vilama na znanstvenoj podlozi folkloristike, slavenske mitologije i autoričina izmaštanoga vilinskog croaticuma. Po vremenu zamišljanja prvi, strukturno i fabularno najrazgranatiji roman Alikvot (2014.) autorica je svjesno uklopila u svoju prepoznatljivu poetiku kao njezinu ovjeru i mogućnost beskrajnoga širenja povijesnih i kulturoloških interesa. Roman je građen na ideji o dijeljenju bez ostatka u matematici i simboličnome dijeljenju sebe drugima bez ostatka, strukturiran je u deset poglavlja koja sadržavaju magične umnoške neparnih i parnih brojeva i nudi više mogućnosti epiloga. Na kraju romana autorica se igra metatekstualnošću i dodaje manifest vlastite „aksiomatske književnosti“ koja može komunicirati na više semiotičkih razina (indeksnoj, simboličnoj i ikoničkoj) te objediniti „zabavnost i korisnost“.
Novi se pomak u opusu Jasne Horvat dogodio u knjizi Vilijun (2016.). Riječ je o mnogostrukome romanu-igrački. To je s jedne strane svjesna, planski organizirana i tematski preosmišljena permutacija romana Vilikon. S druge strane to je „pametna knjiga“ (autoričin samoopisni termin) koja se simbolično i stvarno povezuje s novim tehnologijama, mobitelima i svijetom interneta. U prvome, tekstualnom sloju romana autorica se igra vlastitim romanom Vilikon i njegovom prekonceptualizacijom. U drugome, paratekstualnom sloju (QR-kodovima razasutim u romanu) ona nudi mogućnosti čitatelju za beskrajne igre i tako stvara interaktivni hipertekst – knjigu-igračku.
Treća knjiga putopisne proze – Antiradar, o putovanjima progovara usred pandemije izazvane korona... more Treća knjiga putopisne proze – Antiradar, o putovanjima progovara usred pandemije izazvane koronavirusom i u vremenu globalnog otkazivanja uspostavljenih putničkih navika. Suvremena hrvatska književnica i znanstvenica, Jasna Horvat, opisuje sedam putovanja provedenih u suputništvu s Ivicom Brekalom, a na odredištima koja su se smjenjivala sljedećim redoslijedom: New York, Kenija, Sicilija, London, Prag, Tajland i Amsterdam. Premda je riječ o autobiografskoj prozi, Antiradar je ujedno i kulturološka studija u kojoj se putovanja promišljaju u povezanosti s napretkom tehnologije s kojima se putnici susreću na putovanjima. Dosljedna svojim prethodnim putopisima, autorica je i u Antiradaru posegnula za hibridnim izričajem na tragu oulipovske poetike. Uz recepte i brižljivo izabrane citate, čitatelj će se na stranicama Antiradara susresti s brojnim informacijama, a na samom kraju knjige nalazi se Ars Europeanum – autoričine preporuke za umijeće življenja europskog zajedništva. Neuobičajeno za putopisnu prozu, Jasna Horvat u Antiradar ugrađuje provodnu nit ispletenu oko životopisa Nikole Tesle te donosi cijeli niz rijetkih zanimljivosti, izuma i izjava tog iznimnog znanstvenika i vizionara. Antiradar je multimedijska knjiga oplemenjena s 84 QR koda putem kojih se čitatelji povezuju s internetskim sadržajima, kao i s autorskim filmovima koje je Jasna Horvat zabilježila na vlastitim putovanjima. Čitatelji skloni putovanjima pozivaju semprovjeriti je li točno da su „odredišta o kojima maštamo snovi o nama samima“. Antiradar je namijenjen putnicima koji putuju čitanjem i čitateljima koji putuju u društvu s knjigom.
Mirna Willer: Festschrift Urednice Tinka Katić i Nives Tomašević, 2020
The creative industry came into existence at the beginning of this millennium by entering researc... more The creative industry came into existence at the beginning of this millennium by entering research space of the social sciences, yet under different phrases and meanings. The definitions of the creative industry, the business rules of the sectors that make it up, and cross-sectoral collaboration have been established over time. As it is an industry of distinct communication potential, its contributions are observed from different starting points, including the perspectives of economics and information sciences. The informative mission of the creative industry is especially reflected in its heritage sector, which in the Republic of Croatia includes the work of archives, libraries and museums. In this paper, the heritage sector is extended to the work of other public institutions, such as, for example, higher education institutions, whose activities transmit information on cultural heritage. By using the example of the murals of meandered Glagolitic script placed in 2015 in the premises of the Faculty of Economics in Osijek, the informative mission of the creative industry is considered and the possibilities of their multimedia presentation are described. Such approach has made a public higher education institution a place for popularising the ancient alphabet, which was incorporated into the list of intangible cultural heritage of the Republic of Croatia in 2014, and in 2018, the Croatian Parliament declared the national day dedicated to Glagolitic script to further promote Glagolitic heritage.
The aim of the research study Publishing 2019 is to establish a methodological framework for syst... more The aim of the research study Publishing 2019 is to establish a methodological framework for systematic, regular and longitudinal research of publishing sector in Republic of Croatia. The methodology described in this research study implied application of qualitative and quantitative research approach. The methodology frame was developed through the three academic years and is part of the scientific research project Economic Foundations of Croatian Literature, funded and approved by the Croatian Science Foundation (IP-2016-06-2613). Based on the established research plan in 2017, the first step of the research was to develop and conduct qualitative research in the form of in-depth, semi-structured interviews with experts (editors, publishers' representatives, writers, graphic designers, proofreaders and other stakeholders in the publishing sector). The analysis of the semi- structured interviews was the basis for the construction of a structured questionnaire for collecting the attitude of workers in the publishing sector of the Republic of Croatia. The structured questionnaire was used to collect data during the first half of 2019. The attitudes of employees in publishing sector of the Republic of Croatia were collected with the support of SurveyGizmo. The sampling frame includes members of eight professional associations and other stakeholders in the publishing sector. The members of the project team Economic Foundations of Croatian Literature participated in the questionnaire design and data collection. The statistical analysis of the data collected (quantitative survey) was completed in December 2019 using IBM SPSS Statistics 23.0. and its preliminary results were presented at the final conference of the Project (Economy and Literature), held on December 18 and 19, 2019 at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. The recommendation of the research study is a longitudinal research design for employees in the publishing sector of the Republic of Croatia using the established methodology. A solution was also proposed for reporting to the publishers on the existence of unpublished copyright content. This is a digital stock market of the unpublished content explained in more detail in the paper by Mijoč et al. (2016).
Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija... more Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija čija je temeljna misija bila usmjerena na uspostavljanje novog ekonomskog okruženja u razvoju Nove Engleske (New England) pružanjem podrške umjetnosti i kulturi kao novom industrijskom klasteru. Horvat i suradnici (2003) upozoravaju kako je Kreativna inicijativa definirala tri ključna fenomena (kreativni klaster, kreativnu radnu snagu i kreativnu zajednicu) i time ostvarila temelje kreativne industrije u nastajanju. Ekonomsko određenje književnosti zahtijeva posezanje za definicijama mjerodavnih ustanova te razgraničenjem književnosti unutar pojma kreativna industrija. Polazeći od definicije WIPO-a, književnost je dijelom onog sektora kreativne industrije koja objedinjuje »književnost, knjige i nakladništvo«.Suvremena se književna produkcija tako promatra kao jedan sektor kreativne industrije čiji se obrazac u hrvatskim akademskim radovima naglašava u svom lokalnom i kontekstualnom značenju spram svakodnevnih procesa nakladničkih i izdavačkih aktivnosti, odnosno u čijem se proučavanju razmatra kao specifičan proizvod kulturnoga dobra (Horvat i Tomašević, 202; Tomašević, 205). Unatoč tome što se književnost pri oblikovanju u proizvod uklapa u jednu od naklad- ničkih djelatnosti koje su prisiljene prilagoditi se zahtjevima tržišta i recepcijskim obzorima (željama i navikama) čitatelja te tako (često) zanemariti umjetničku, estetsku dimenziju, postoje i primjeri književne produkcije koji odolijevaju zahtjevima masovne prodaje. Iako umjetnost doista predstavlja jednu od djelatnosti društveno-kulturnoga polja koje se ubrajaju u razrađene sheme kreativne industrije, važno je naglasiti kako kreativna industrija ponajprije nastoji regulirati radno-pravne odnose i procese, kao što je pitanje zaštite autorskih prava književnika (u odnosu na nakladnike) i nakladnika (u odnosu na potrošače – kršitelje autorskih prava). Devalvacija književnih nagrada te dominacija »uspješnica« kao onih književnih proizvoda koje je tržište označilo najekonomičnijima pridonose dojmu da utječu na proces nastajanja, interpretacije te konzumacije teksta – kako umjetnički vrijednog tako i onog koji znanost o književnosti naziva »trivijalnim«.Slobodna tržišna ekonomija te pristup internetu omogućili su čitateljskoj publici širi uvid u svjetska kretanja književne produkcije, a teorijske mijene u drugoj polovici 20. stoljeća usmjerile su književne teoretičare i kulturologe na masovnu i popularnu kulturu te su se njihove rasprave umjesto dotadašnje usmjere- nosti na umjetnička djela usmjerile na rasprave o popularnim proizvodima (Juvan, 20) – proizvodima često oblikovanim paradigmom žanrovske književnosti.
Aritmetika (grč. ἀρıϑμητıϰὴ τέχνη) ili umijeće računanja može
se doživjeti kao umjetnost provođen... more Aritmetika (grč. ἀρıϑμητıϰὴ τέχνη) ili umijeće računanja može se doživjeti kao umjetnost provođenja osnovnih matematičkih operacija na brojevima, dok je njezina izvedenica – opća aritmetika – umjetnost u kojoj se računske operacije provode s pomoću slova ili, kako ih nazivaju matematičari, općih brojeva. Pođe li se od teze da je književna kritika disciplina koja rabi (barem u nekoj mjeri) osnovne aritmetičke operatore, postavlja se pitanje objektivnosti tržišnih kritičarskih prosudba jednoga književnoga teksta posebice imajući na umu da su tržišni književni kritičari kao medij (tržišne) promjene izloženi izravnim utjecajima tržišnih lobija. Promotre li se autori i tekstovi kao opći brojevi, a elementi kritičarske prosudbe kao aritmetički operatori, dolazi se do opće aritmetike književno kritičarskih (ne)jednažba u kojoj su kriteriji za objektivno valoriziranje književnoga teksta subjektivni dojmovi kritičara, nerijetko povezanih s političkim i svjetona Kako pokazuje povijest, premda je kritika medij promjene, točnost se kritičarske prosudbe potvrđuje tek u budućnosti, a jedan od kriterija kritičarske vrsnoće prepoznavanje je dugovječnog teksta (po Escarpitu – život teksta na dugi rok) čija će dugovječnostzorskim opredjeljenjima izdavača/nakladnika ili autora, a ne s estetskim i stilističkim prosudbama teksta. dati dodanu vrijednost svim prethodnim kritikama, osvrtima i bilješkama. Primjer takve teze potvrđuje Ivan Panonac/Jan Panonije (Janus Pannonius ili Ivan Česmički, 1434. – 1472.) čiji su tekstovi oživljeni u književnim kritikama Ivana Sakcinskog, Miroslava Krleže i Matije Štahana te u književnim radovima Ivana Supeka i Jorgea Luisa Borgesa.
Abstract: Purpose – One of the utmost goals of any business is to provide desired service/product... more Abstract: Purpose – One of the utmost goals of any business is to provide desired service/product quality and to achieve customer satisfaction. Satisfied employees lead to satisfied customers. They are likely to assist customers with a more pleasant demeanour and a higher level of customer service. Conversely, low employee satisfaction and overall low employee morale can negatively affect company’s operations greatly, causing dissatisfied customers and hurting profitability. The marketing approach, which is primarily focused on internal customers (employees) to create a working climate of psychological support, mutual trust and respect, improves guests’ satisfaction and brings long-term success. Such approach is called internal marketing (IM). To date, the majority of researchers have been defining internal marketing differently, depending on their specialization. A link between internal marketing activities (internal market orientation – IMO) and internal service quality (ISQ) in t...
Technologies have always influenced literary expression, but it is only now that literature is tr... more Technologies have always influenced literary expression, but it is only now that literature is trying to understand itself within an emerging indus- try. This new industry refers to the creative industry that emerged at the beginning of the new millennium, whose activities are still being defined in legal, theoretical and cultural terms. Without extending the discussion about the phenomenon of the creative industry any further, it should be underlined that, in all the existing models of the creative industry, publishing is listed as one of its sectors. The fact that publishing is an activity in which literary texts are produced through the collaboration of writers, editors, linguists, and graphic designers is the reason why it is important to examine the role of literary texts in the creative industry. Literary texts are given a central role in expressions of authorship in the other media and are the starting point for cultural and creative projects. In this, the author starts from Throsby’s concentric circles model (2008), and the thesis that core cultural expression rest on the literary text, as well as on music, and the performing and visual arts. The author uses the example of the novel Vilijun (2016) to demonstrate the transfusion of a literary text to the remaining eleven sectors of the creative industry, and the execution of a project of a global scale. The project, which started with a literary text, implies the “circulation” of the literary text as a source of authorial impetus for other forms of cultural and creative expres- sions in all the sectors of the creative industry, and is the basis for the achievement of the goals, missions and visions of project activities. From the perspective of style, in the new era literary texts are given new forms of literary storytelling and imple- ment a communication strategy that converges print with digital media.
Putopisna proza Jasne Horvat nastavak je njezina teksta Antiatlas (Naklada Ljevak, 2019.) te time... more Putopisna proza Jasne Horvat nastavak je njezina teksta Antiatlas (Naklada Ljevak, 2019.) te time i proširenje uvida u kulturološke dimenzije putovanja. U radu se detaljno istražuje početak pismenosti te njegova povezanost s mitološkim likovima Europe i Kadma. Tekst sadrži kodove brzog odgovora.
Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija... more Na početku novog milenija zamijećena je inicijativa predstavljena pod nazivom kreativna ekonomija čija je temeljna misija bila usmjerena na uspostavljanje novog ekonomskog okruženja u razvoju Nove Engleske (New England) pružanjem podrške umjetnosti i kulturi kao novom industrijskom klasteru. Horvat i suradnici (2003) upozoravaju kako je Kreativna inicijativa definirala tri ključna fenomena (kreativni klaster, kreativnu radnu snagu i kreativnu zajednicu) i time ostvarila temelje kreativne industrije u nastajanju. Ekonomsko određenje književnosti zahtijeva posezanje za definicijama mjerodavnih ustanova te razgraničenjem književnosti unutar pojma kreativna industrija. Polazeći od definicije WIPO-a, književnost je dijelom onog sektora kreativne industrije koja objedinjuje »književnost, knjige i nakladništvo«.Suvremena se književna produkcija tako promatra kao jedan sektor kreativne industrije čiji se obrazac u hrvatskim akademskim radovima naglašava u svom lokalnom i kontekstualnom značenju spram svakodnevnih procesa nakladničkih i izdavačkih aktivnosti, odnosno u čijem se proučavanju razmatra kao specifičan proizvod kulturnoga dobra (Horvat i Tomašević, 202; Tomašević, 205). Unatoč tome što se književnost pri oblikovanju u proizvod uklapa u jednu od naklad- ničkih djelatnosti koje su prisiljene prilagoditi se zahtjevima tržišta i recepcijskim obzorima (željama i navikama) čitatelja te tako (često) zanemariti umjetničku, estetsku dimenziju, postoje i primjeri književne produkcije koji odolijevaju zahtjevima masovne prodaje. Iako umjetnost doista predstavlja jednu od djelatnosti društveno-kulturnoga polja koje se ubrajaju u razrađene sheme kreativne industrije, važno je naglasiti kako kreativna industrija ponajprije nastoji regulirati radno-pravne odnose i procese, kao što je pitanje zaštite autorskih prava književnika (u odnosu na nakladnike) i nakladnika (u odnosu na potrošače – kršitelje autorskih prava). Devalvacija književnih nagrada te dominacija »uspješnica« kao onih književnih proizvoda koje je tržište označilo najekonomičnijima pridonose dojmu da utječu na proces nastajanja, interpretacije te konzumacije teksta – kako umjetnički vrijednog tako i onog koji znanost o književnosti naziva »trivijalnim«.Slobodna tržišna ekonomija te pristup internetu omogućili su čitateljskoj publici širi uvid u svjetska kretanja književne produkcije, a teorijske mijene u drugoj polovici 20. stoljeća usmjerile su književne teoretičare i kulturologe na masovnu i popularnu kulturu te su se njihove rasprave umjesto dotadašnje usmjere- nosti na umjetnička djela usmjerile na rasprave o popularnim proizvodima (Juvan, 20) – proizvodima često oblikovanim paradigmom žanrovske književnosti.
9th INTERNATIONAL SCIENTIFIC SYMPOSIUM REGION, ENTREPRENEURSHIP, DEVELOPMENT, 2020
Volunteering is a socially responsible and voluntary behavior of an individual with an increasing... more Volunteering is a socially responsible and voluntary behavior of an individual with an increasing role in the development of the community and society as a whole. Linking volunteering with the development of the creative sector contributes to shaping innovative creative production and thus to the processes of institutionalizing the creative industry. This paper examines and analyzes what motivates youth to participate in volunteering activities during their formal education. The paper is focused on an example of positive practice of a higher education institution. This is a popularization symposium of the creative industry called Creative Treasury, which rests upon voluntary engagement of professors, students, creative professionals, amateurs and other volunteers. Such work resulted in the development of a volunteer network, which records an increasing number of volunteer hours dedicated every year to the organizational and program activities of the event. The survey was conducted in 2018 and 2019, and the respondents (n = 122) are active volunteers of the Creative Treasury project whose views were collected through a structured questionnaire. It was confirmed that there is a high correlation between the development of personal and social skills and the opportunities for self-improvement. The paper provides recommendations to future researchers of related phenomena to establish student volunteer projects as a type of formal learning, a collaborative way of developing the skills of both mentors and students, and a way of branding an educational institution. The contribution of volunteer projects of the academic institution confirms the second hypothesis of the paper stating that volunteer projects conducted by the academic institution link theoretical knowledge and practical needs of the economy (development of the creative industry), as well as research and practical cooperation of mentors and students, and contribute to developing and improving students’ skills as a fundamental competitive advantage in the labor market.
Tehnologije su oduvijek utjecale na književno izražavanje, ali se književ- nost tek danas pokušav... more Tehnologije su oduvijek utjecale na književno izražavanje, ali se književ- nost tek danas pokušava razumjeti unutar jedne cijele industrije u nastaja- nju. Riječ je o kreativnoj industriji začetoj na početku novoga milenija čije se djelovanje još uvijek definira u zakonskome, teorijskom i kulturološkom smislu. Ne ulazeći u dublje rasprave o fenomenu kreativne industrije, za naglasiti je kako se nakladništvo u svim postojećim modelima kreativne industrije navodi jednim od njezinih sektora. Znajući kako je nakladništvo djelatnost u kojoj se književni tekstovi proizvode suradnjom književnika, urednika, jezikoslovaca i grafičkih oblikovatelja, dolazi se do razloga radi kojega je važno promotriti ulogu književnoga teksta u kreativnoj industriji. Ujedno se književnomu tekstu dodjeljuje središnje mjesto za autorska izra- žavanja u drugim medijima te ishodištem kulturnih i kreativnih projekta. Pri tome se polazi od Throsbyjeva Koncentrična kružnog modela (2008.) i teze kako temeljni kulturni izraz počiva na književnome tekstu, a uz njega na glazbi te na izvedbenim i vizualnim umjetnostima. Na primjeru roma- na Vilijun (2016.) pokazuje se prelijevanje književnoga teksta u preosta- lih jedanaest sektora kreativne industrije i ostvarivanje projekta globalnih dosega. Projekt koji u ishodištu sadrži književni tekst podrazumijeva kru- ženje književnoga teksta kao ishodišna autorskoga poticaja za druge oblike kulturnih i kreativnih izražavanja u svim sektorima kreativne industrije, ali i podlogom za ostvarivanje ciljeva, misija i vizija projektnoga djelovanja. Promatrano sa stilističkoga stajališta, književni tekst u novome dobu dobi- va nove oblike književnoga pripovijedanja te ostvaruje komunikacijsku strategiju konvergiranja tiskanoga i digitalnoga medija. (Ovaj je rad nastao u okviru projekta Ekonomski temelji hrvatske knji- ževnosti koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2016-06-2613).
Uploads
Books by Horvat Jasna
Academic life develops parallel to the development of science, technology and society, and introduces new expectations and rules into already existing ones – written and unwritten customs. "Academic etiquette", or literally translated as good academic manners, is viewed in a broader sense and it is applicable to all scientific fields, although in this book it primarily refers to social sciences and humanities. Special chapters are devoted to prominent aspects of academic activity: expression, reasoning (the Classical model and the Scandinavian model), behaviour, honesty, ceremonies and diplomacy. Chapter "Academic Reasoning" presents the "Andizet model" of meandering reviews for effective cooperation between mentors and students. "Appendices" are the basis for the application of the studied and proposed academic activity settings, research and reasoning.
Key words: academic cooperation; economic research; economic education; (un)written standards; scientific and professional research
Spomenica Ave, OsEconomia! posvećena je 60. obljetnici Ekonomskoga fakulteta u Osijeku. Njezinih šezdeset poglavlja simbolički predstavljaju minute punoga sata, a njihova razdijeljenost na četvrtine omogućavaju uvid u vremenske i sadržajne cjeline nazvane po vrstama ura (Vodena ura, Sunčana ura, Digitalna ura, Kristalna ura). Pri tome Kristalna ura obuhvaća posljednjih petnaest minuta / poglavlja, simbolički predstavlja “akademsku četvrt” i okrenuta je budućnosti Fakulteta. Multimedijsko određenje spomenice uspostavljeno je spajanjem tehnologijskih dostignuća te tako spomenica donosi pristup svim prethodno objavljenim monografijama, albumima fotografija koji dokumentiraju povijest Fakulteta te vlastito predstavljanje i nastajanje pojedinih poglavlja. Jedno od takvih, spomenicom dokumentiranih poglavlja, poglavlje je o nastanku Ljudske sunčane ure - jedinstvenoga spomenika Vremenu kojim Ekonomski fakultet u Osijeku poručuje kako je čovjek mjera Vremena te mu se Fakultet usmjerava svim svojim aktivnostima.
postoji jasna predodžba o autorskoj poetici Jasne Horvat.
Značajke su te poetike: povezivanje književnosti i znanosti,
ljubav prema matematici i magiji brojeva i postmodernističke
strategije intertekstualnosti, citatnosti i intermedijalnosti,
ali, za razliku od postmodernističke površnosti, i zanimanje
za velike teme pisma, povijesti, kulture, baštine, identiteta.
Tajna je autorske poetike Jasne Horvat – konceptualnost.
U središtu svih Jasninih knjiga uvijek se nalazi kakav jednostavan,
velik koncept, ideja koju autorica po strogim unaprijed
zamišljenim pravilima razlistava složenim matematičkim
načelima, narativnim i intertekstualnim tehnikama. Tako
njezin prvi roman Az (2009.), nagrađen prestižnom nagradom
HAZU, počiva na ideji o glagoljici kao temelju hrvatskoga kulturnog
identiteta. U njegovu je središtu nacionalni identitet
provučen kroz lingvistiku, kulturnu povijest i dvije magije –
magiju slova i brojeva. Drugi u nizu romana Bizarij (2009.)
lingvistička je igračka o veznicima s čvrstom povijesnom
potkom o ljudima koji su svojim sudbinama vezani uz Osijek,
ispričana u petnaest priča o zavisnim i nezavisnim vezama
autentičnih ljudi i događaja. Sljedeći roman Auron (2011.)
posvećen je kodu ljepote utjelovljenu u zlatnome rezu, magičnome
Fibonaccijevu nizu. Autoričina sklonost matematici
tu se spaja s teorijom i poviješću umjetnosti, pa se Auron čita
na dva načina: kao fabula o mističnoj sudbini kupole šibenske
katedrale i kao niz citata iz povijesti kulture o tajnama ljepote na marginama knjige, koja tako i sama postaje konceptualni
estetski predmet: utjelovljenje ideje ljepote, ikonički znak svoje
vlastite teme. U Vilikonu (2012 .) autorica odlazi u daleku
Kinu, do svojih sugovornika Marka Pola i Kublaj-kana. U središtu
je romana ideja o magičnome kvadratu broja 12, raspoređena
u tri reda po tri polja, prošarana leksikonom o mitskim
ženama vilama na znanstvenoj podlozi folkloristike, slavenske
mitologije i autoričina izmaštanoga vilinskog croaticuma. Po
vremenu zamišljanja prvi, strukturno i fabularno najrazgranatiji
roman Alikvot (2014.) autorica je svjesno uklopila u svoju
prepoznatljivu poetiku kao njezinu ovjeru i mogućnost beskrajnoga
širenja povijesnih i kulturoloških interesa. Roman
je građen na ideji o dijeljenju bez ostatka u matematici i simboličnome
dijeljenju sebe drugima bez ostatka, strukturiran
je u deset poglavlja koja sadržavaju magične umnoške neparnih
i parnih brojeva i nudi više mogućnosti epiloga. Na kraju
romana autorica se igra metatekstualnošću i dodaje manifest
vlastite „aksiomatske književnosti“ koja može komunicirati
na više semiotičkih razina (indeksnoj, simboličnoj i ikoničkoj)
te objediniti „zabavnost i korisnost“.
Novi se pomak u opusu Jasne Horvat dogodio u knjizi Vilijun
(2016.). Riječ je o mnogostrukome romanu-igrački. To je s
jedne strane svjesna, planski organizirana i tematski preosmišljena
permutacija romana Vilikon. S druge strane to je „pametna
knjiga“ (autoričin samoopisni termin) koja se simbolično i
stvarno povezuje s novim tehnologijama, mobitelima i svijetom
interneta. U prvome, tekstualnom sloju romana autorica
se igra vlastitim romanom Vilikon i njegovom prekonceptualizacijom.
U drugome, paratekstualnom sloju (QR-kodovima
razasutim u romanu) ona nudi mogućnosti čitatelju za beskrajne
igre i tako stvara interaktivni hipertekst – knjigu-igračku.
Premda je riječ o autobiografskoj prozi, Antiradar je ujedno i kulturološka studija u kojoj se putovanja promišljaju u povezanosti s napretkom tehnologije s kojima se putnici susreću na putovanjima. Dosljedna svojim prethodnim putopisima, autorica je i u Antiradaru posegnula za hibridnim izričajem na tragu oulipovske poetike. Uz recepte i brižljivo izabrane citate, čitatelj će se na stranicama Antiradara susresti s brojnim informacijama, a na samom kraju knjige nalazi se Ars Europeanum – autoričine preporuke za umijeće življenja europskog zajedništva. Neuobičajeno za putopisnu prozu, Jasna Horvat u Antiradar ugrađuje provodnu nit ispletenu oko životopisa Nikole Tesle te donosi cijeli niz rijetkih zanimljivosti, izuma i izjava tog iznimnog znanstvenika i vizionara. Antiradar je multimedijska knjiga oplemenjena s 84 QR koda putem kojih se čitatelji povezuju s internetskim sadržajima, kao i s autorskim filmovima koje je Jasna Horvat zabilježila na vlastitim putovanjima. Čitatelji skloni putovanjima pozivaju semprovjeriti je li točno da su „odredišta o kojima maštamo snovi o nama samima“. Antiradar je namijenjen putnicima koji putuju čitanjem i čitateljima koji putuju u društvu s knjigom.
Based on the established research plan in 2017, the first step of the research was to develop and conduct qualitative research in the form of in-depth, semi-structured interviews with experts (editors, publishers' representatives, writers, graphic designers, proofreaders and other stakeholders in the publishing sector). The analysis of the semi- structured interviews was the basis for the construction of a structured questionnaire for collecting the attitude of workers in the publishing sector of the Republic of Croatia. The structured questionnaire was used to collect data during the first half of 2019. The attitudes of employees in publishing sector of the Republic of Croatia were collected with the support of SurveyGizmo. The sampling frame includes members of eight professional associations and other stakeholders in the publishing sector. The members of the project team Economic Foundations of Croatian Literature participated in the questionnaire design and data collection. The statistical analysis of the data collected (quantitative survey) was completed in December 2019 using IBM SPSS Statistics 23.0. and its preliminary results were presented at the final conference of the Project (Economy and Literature), held on December 18 and 19, 2019 at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb.
The recommendation of the research study is a longitudinal research design for employees in the publishing sector of the Republic of Croatia using the established methodology. A solution was also proposed for reporting to the publishers on the existence of unpublished copyright content. This is a digital stock market of the unpublished content explained in more detail in the paper by Mijoč et al. (2016).
Papers by Horvat Jasna
se doživjeti kao umjetnost provođenja osnovnih matematičkih
operacija na brojevima, dok je njezina izvedenica – opća aritmetika
– umjetnost u kojoj se računske operacije provode s pomoću slova
ili, kako ih nazivaju matematičari, općih brojeva. Pođe li se od teze
da je književna kritika disciplina koja rabi (barem u nekoj mjeri)
osnovne aritmetičke operatore, postavlja se pitanje objektivnosti
tržišnih kritičarskih prosudba jednoga književnoga teksta posebice
imajući na umu da su tržišni književni kritičari kao medij (tržišne)
promjene izloženi izravnim utjecajima tržišnih lobija. Promotre li
se autori i tekstovi kao opći brojevi, a elementi kritičarske prosudbe
kao aritmetički operatori, dolazi se do opće aritmetike književno
kritičarskih (ne)jednažba u kojoj su kriteriji za objektivno
valoriziranje književnoga teksta subjektivni dojmovi kritičara,
nerijetko povezanih s političkim i svjetona Kako pokazuje povijest, premda je kritika medij promjene, točnost se kritičarske prosudbe potvrđuje tek u budućnosti, a jedan od kriterija kritičarske vrsnoće prepoznavanje je dugovječnog teksta (po Escarpitu – život teksta na dugi rok) čija će dugovječnostzorskim opredjeljenjima izdavača/nakladnika ili autora, a ne s estetskim i stilističkim prosudbama teksta. dati dodanu vrijednost svim prethodnim kritikama, osvrtima i bilješkama. Primjer takve teze potvrđuje Ivan Panonac/Jan Panonije (Janus Pannonius ili Ivan Česmički, 1434. – 1472.) čiji su tekstovi oživljeni u književnim kritikama Ivana Sakcinskog,
Miroslava Krleže i Matije Štahana te u književnim radovima Ivana
Supeka i Jorgea Luisa Borgesa.
In this, the author starts from Throsby’s concentric circles model (2008), and the thesis that core cultural expression rest on the literary text, as well as on music, and the performing and visual arts. The author uses the example of the novel Vilijun (2016) to demonstrate the transfusion of a literary text to the remaining eleven sectors of the creative industry, and the execution of a project of a global scale. The project, which started with a literary text, implies the “circulation” of the literary text as a source of authorial impetus for other forms of cultural and creative expres- sions in all the sectors of the creative industry, and is the basis for the achievement of the goals, missions and visions of project activities. From the perspective of style, in the new era literary texts are given new forms of literary storytelling and imple- ment a communication strategy that converges print with digital media.
The paper is focused on an example of positive practice of a higher education institution. This is a popularization symposium of the creative industry called Creative Treasury, which rests upon voluntary engagement of professors, students, creative professionals, amateurs and other volunteers. Such work resulted in the development of a volunteer network, which records an increasing number of volunteer hours dedicated every year to the organizational and program activities of the event.
The survey was conducted in 2018 and 2019, and the respondents (n = 122) are active volunteers of the Creative Treasury project whose views were collected through a structured questionnaire. It was confirmed that there is a high correlation between the development of personal and social skills and the opportunities for self-improvement. The paper provides recommendations to future researchers of related phenomena to establish student volunteer projects as a type of formal learning, a collaborative way of developing the skills of both mentors and students, and a way of branding an educational institution. The contribution of volunteer projects of the academic institution confirms the second hypothesis of the paper stating that volunteer projects conducted by the academic institution link theoretical knowledge and practical needs of the economy (development of the creative industry), as well as research and practical cooperation of mentors and students, and contribute to developing and improving students’ skills as a fundamental competitive advantage in the labor market.
Pri tome se polazi od Throsbyjeva Koncentrična kružnog modela (2008.) i teze kako temeljni kulturni izraz počiva na književnome tekstu, a uz njega na glazbi te na izvedbenim i vizualnim umjetnostima. Na primjeru roma- na Vilijun (2016.) pokazuje se prelijevanje književnoga teksta u preosta- lih jedanaest sektora kreativne industrije i ostvarivanje projekta globalnih dosega. Projekt koji u ishodištu sadrži književni tekst podrazumijeva kru- ženje književnoga teksta kao ishodišna autorskoga poticaja za druge oblike kulturnih i kreativnih izražavanja u svim sektorima kreativne industrije, ali i podlogom za ostvarivanje ciljeva, misija i vizija projektnoga djelovanja. Promatrano sa stilističkoga stajališta, književni tekst u novome dobu dobi- va nove oblike književnoga pripovijedanja te ostvaruje komunikacijsku strategiju konvergiranja tiskanoga i digitalnoga medija.
(Ovaj je rad nastao u okviru projekta Ekonomski temelji hrvatske knji- ževnosti koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2016-06-2613).
Academic life develops parallel to the development of science, technology and society, and introduces new expectations and rules into already existing ones – written and unwritten customs. "Academic etiquette", or literally translated as good academic manners, is viewed in a broader sense and it is applicable to all scientific fields, although in this book it primarily refers to social sciences and humanities. Special chapters are devoted to prominent aspects of academic activity: expression, reasoning (the Classical model and the Scandinavian model), behaviour, honesty, ceremonies and diplomacy. Chapter "Academic Reasoning" presents the "Andizet model" of meandering reviews for effective cooperation between mentors and students. "Appendices" are the basis for the application of the studied and proposed academic activity settings, research and reasoning.
Key words: academic cooperation; economic research; economic education; (un)written standards; scientific and professional research
Spomenica Ave, OsEconomia! posvećena je 60. obljetnici Ekonomskoga fakulteta u Osijeku. Njezinih šezdeset poglavlja simbolički predstavljaju minute punoga sata, a njihova razdijeljenost na četvrtine omogućavaju uvid u vremenske i sadržajne cjeline nazvane po vrstama ura (Vodena ura, Sunčana ura, Digitalna ura, Kristalna ura). Pri tome Kristalna ura obuhvaća posljednjih petnaest minuta / poglavlja, simbolički predstavlja “akademsku četvrt” i okrenuta je budućnosti Fakulteta. Multimedijsko određenje spomenice uspostavljeno je spajanjem tehnologijskih dostignuća te tako spomenica donosi pristup svim prethodno objavljenim monografijama, albumima fotografija koji dokumentiraju povijest Fakulteta te vlastito predstavljanje i nastajanje pojedinih poglavlja. Jedno od takvih, spomenicom dokumentiranih poglavlja, poglavlje je o nastanku Ljudske sunčane ure - jedinstvenoga spomenika Vremenu kojim Ekonomski fakultet u Osijeku poručuje kako je čovjek mjera Vremena te mu se Fakultet usmjerava svim svojim aktivnostima.
postoji jasna predodžba o autorskoj poetici Jasne Horvat.
Značajke su te poetike: povezivanje književnosti i znanosti,
ljubav prema matematici i magiji brojeva i postmodernističke
strategije intertekstualnosti, citatnosti i intermedijalnosti,
ali, za razliku od postmodernističke površnosti, i zanimanje
za velike teme pisma, povijesti, kulture, baštine, identiteta.
Tajna je autorske poetike Jasne Horvat – konceptualnost.
U središtu svih Jasninih knjiga uvijek se nalazi kakav jednostavan,
velik koncept, ideja koju autorica po strogim unaprijed
zamišljenim pravilima razlistava složenim matematičkim
načelima, narativnim i intertekstualnim tehnikama. Tako
njezin prvi roman Az (2009.), nagrađen prestižnom nagradom
HAZU, počiva na ideji o glagoljici kao temelju hrvatskoga kulturnog
identiteta. U njegovu je središtu nacionalni identitet
provučen kroz lingvistiku, kulturnu povijest i dvije magije –
magiju slova i brojeva. Drugi u nizu romana Bizarij (2009.)
lingvistička je igračka o veznicima s čvrstom povijesnom
potkom o ljudima koji su svojim sudbinama vezani uz Osijek,
ispričana u petnaest priča o zavisnim i nezavisnim vezama
autentičnih ljudi i događaja. Sljedeći roman Auron (2011.)
posvećen je kodu ljepote utjelovljenu u zlatnome rezu, magičnome
Fibonaccijevu nizu. Autoričina sklonost matematici
tu se spaja s teorijom i poviješću umjetnosti, pa se Auron čita
na dva načina: kao fabula o mističnoj sudbini kupole šibenske
katedrale i kao niz citata iz povijesti kulture o tajnama ljepote na marginama knjige, koja tako i sama postaje konceptualni
estetski predmet: utjelovljenje ideje ljepote, ikonički znak svoje
vlastite teme. U Vilikonu (2012 .) autorica odlazi u daleku
Kinu, do svojih sugovornika Marka Pola i Kublaj-kana. U središtu
je romana ideja o magičnome kvadratu broja 12, raspoređena
u tri reda po tri polja, prošarana leksikonom o mitskim
ženama vilama na znanstvenoj podlozi folkloristike, slavenske
mitologije i autoričina izmaštanoga vilinskog croaticuma. Po
vremenu zamišljanja prvi, strukturno i fabularno najrazgranatiji
roman Alikvot (2014.) autorica je svjesno uklopila u svoju
prepoznatljivu poetiku kao njezinu ovjeru i mogućnost beskrajnoga
širenja povijesnih i kulturoloških interesa. Roman
je građen na ideji o dijeljenju bez ostatka u matematici i simboličnome
dijeljenju sebe drugima bez ostatka, strukturiran
je u deset poglavlja koja sadržavaju magične umnoške neparnih
i parnih brojeva i nudi više mogućnosti epiloga. Na kraju
romana autorica se igra metatekstualnošću i dodaje manifest
vlastite „aksiomatske književnosti“ koja može komunicirati
na više semiotičkih razina (indeksnoj, simboličnoj i ikoničkoj)
te objediniti „zabavnost i korisnost“.
Novi se pomak u opusu Jasne Horvat dogodio u knjizi Vilijun
(2016.). Riječ je o mnogostrukome romanu-igrački. To je s
jedne strane svjesna, planski organizirana i tematski preosmišljena
permutacija romana Vilikon. S druge strane to je „pametna
knjiga“ (autoričin samoopisni termin) koja se simbolično i
stvarno povezuje s novim tehnologijama, mobitelima i svijetom
interneta. U prvome, tekstualnom sloju romana autorica
se igra vlastitim romanom Vilikon i njegovom prekonceptualizacijom.
U drugome, paratekstualnom sloju (QR-kodovima
razasutim u romanu) ona nudi mogućnosti čitatelju za beskrajne
igre i tako stvara interaktivni hipertekst – knjigu-igračku.
Premda je riječ o autobiografskoj prozi, Antiradar je ujedno i kulturološka studija u kojoj se putovanja promišljaju u povezanosti s napretkom tehnologije s kojima se putnici susreću na putovanjima. Dosljedna svojim prethodnim putopisima, autorica je i u Antiradaru posegnula za hibridnim izričajem na tragu oulipovske poetike. Uz recepte i brižljivo izabrane citate, čitatelj će se na stranicama Antiradara susresti s brojnim informacijama, a na samom kraju knjige nalazi se Ars Europeanum – autoričine preporuke za umijeće življenja europskog zajedništva. Neuobičajeno za putopisnu prozu, Jasna Horvat u Antiradar ugrađuje provodnu nit ispletenu oko životopisa Nikole Tesle te donosi cijeli niz rijetkih zanimljivosti, izuma i izjava tog iznimnog znanstvenika i vizionara. Antiradar je multimedijska knjiga oplemenjena s 84 QR koda putem kojih se čitatelji povezuju s internetskim sadržajima, kao i s autorskim filmovima koje je Jasna Horvat zabilježila na vlastitim putovanjima. Čitatelji skloni putovanjima pozivaju semprovjeriti je li točno da su „odredišta o kojima maštamo snovi o nama samima“. Antiradar je namijenjen putnicima koji putuju čitanjem i čitateljima koji putuju u društvu s knjigom.
Based on the established research plan in 2017, the first step of the research was to develop and conduct qualitative research in the form of in-depth, semi-structured interviews with experts (editors, publishers' representatives, writers, graphic designers, proofreaders and other stakeholders in the publishing sector). The analysis of the semi- structured interviews was the basis for the construction of a structured questionnaire for collecting the attitude of workers in the publishing sector of the Republic of Croatia. The structured questionnaire was used to collect data during the first half of 2019. The attitudes of employees in publishing sector of the Republic of Croatia were collected with the support of SurveyGizmo. The sampling frame includes members of eight professional associations and other stakeholders in the publishing sector. The members of the project team Economic Foundations of Croatian Literature participated in the questionnaire design and data collection. The statistical analysis of the data collected (quantitative survey) was completed in December 2019 using IBM SPSS Statistics 23.0. and its preliminary results were presented at the final conference of the Project (Economy and Literature), held on December 18 and 19, 2019 at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb.
The recommendation of the research study is a longitudinal research design for employees in the publishing sector of the Republic of Croatia using the established methodology. A solution was also proposed for reporting to the publishers on the existence of unpublished copyright content. This is a digital stock market of the unpublished content explained in more detail in the paper by Mijoč et al. (2016).
se doživjeti kao umjetnost provođenja osnovnih matematičkih
operacija na brojevima, dok je njezina izvedenica – opća aritmetika
– umjetnost u kojoj se računske operacije provode s pomoću slova
ili, kako ih nazivaju matematičari, općih brojeva. Pođe li se od teze
da je književna kritika disciplina koja rabi (barem u nekoj mjeri)
osnovne aritmetičke operatore, postavlja se pitanje objektivnosti
tržišnih kritičarskih prosudba jednoga književnoga teksta posebice
imajući na umu da su tržišni književni kritičari kao medij (tržišne)
promjene izloženi izravnim utjecajima tržišnih lobija. Promotre li
se autori i tekstovi kao opći brojevi, a elementi kritičarske prosudbe
kao aritmetički operatori, dolazi se do opće aritmetike književno
kritičarskih (ne)jednažba u kojoj su kriteriji za objektivno
valoriziranje književnoga teksta subjektivni dojmovi kritičara,
nerijetko povezanih s političkim i svjetona Kako pokazuje povijest, premda je kritika medij promjene, točnost se kritičarske prosudbe potvrđuje tek u budućnosti, a jedan od kriterija kritičarske vrsnoće prepoznavanje je dugovječnog teksta (po Escarpitu – život teksta na dugi rok) čija će dugovječnostzorskim opredjeljenjima izdavača/nakladnika ili autora, a ne s estetskim i stilističkim prosudbama teksta. dati dodanu vrijednost svim prethodnim kritikama, osvrtima i bilješkama. Primjer takve teze potvrđuje Ivan Panonac/Jan Panonije (Janus Pannonius ili Ivan Česmički, 1434. – 1472.) čiji su tekstovi oživljeni u književnim kritikama Ivana Sakcinskog,
Miroslava Krleže i Matije Štahana te u književnim radovima Ivana
Supeka i Jorgea Luisa Borgesa.
In this, the author starts from Throsby’s concentric circles model (2008), and the thesis that core cultural expression rest on the literary text, as well as on music, and the performing and visual arts. The author uses the example of the novel Vilijun (2016) to demonstrate the transfusion of a literary text to the remaining eleven sectors of the creative industry, and the execution of a project of a global scale. The project, which started with a literary text, implies the “circulation” of the literary text as a source of authorial impetus for other forms of cultural and creative expres- sions in all the sectors of the creative industry, and is the basis for the achievement of the goals, missions and visions of project activities. From the perspective of style, in the new era literary texts are given new forms of literary storytelling and imple- ment a communication strategy that converges print with digital media.
The paper is focused on an example of positive practice of a higher education institution. This is a popularization symposium of the creative industry called Creative Treasury, which rests upon voluntary engagement of professors, students, creative professionals, amateurs and other volunteers. Such work resulted in the development of a volunteer network, which records an increasing number of volunteer hours dedicated every year to the organizational and program activities of the event.
The survey was conducted in 2018 and 2019, and the respondents (n = 122) are active volunteers of the Creative Treasury project whose views were collected through a structured questionnaire. It was confirmed that there is a high correlation between the development of personal and social skills and the opportunities for self-improvement. The paper provides recommendations to future researchers of related phenomena to establish student volunteer projects as a type of formal learning, a collaborative way of developing the skills of both mentors and students, and a way of branding an educational institution. The contribution of volunteer projects of the academic institution confirms the second hypothesis of the paper stating that volunteer projects conducted by the academic institution link theoretical knowledge and practical needs of the economy (development of the creative industry), as well as research and practical cooperation of mentors and students, and contribute to developing and improving students’ skills as a fundamental competitive advantage in the labor market.
Pri tome se polazi od Throsbyjeva Koncentrična kružnog modela (2008.) i teze kako temeljni kulturni izraz počiva na književnome tekstu, a uz njega na glazbi te na izvedbenim i vizualnim umjetnostima. Na primjeru roma- na Vilijun (2016.) pokazuje se prelijevanje književnoga teksta u preosta- lih jedanaest sektora kreativne industrije i ostvarivanje projekta globalnih dosega. Projekt koji u ishodištu sadrži književni tekst podrazumijeva kru- ženje književnoga teksta kao ishodišna autorskoga poticaja za druge oblike kulturnih i kreativnih izražavanja u svim sektorima kreativne industrije, ali i podlogom za ostvarivanje ciljeva, misija i vizija projektnoga djelovanja. Promatrano sa stilističkoga stajališta, književni tekst u novome dobu dobi- va nove oblike književnoga pripovijedanja te ostvaruje komunikacijsku strategiju konvergiranja tiskanoga i digitalnoga medija.
(Ovaj je rad nastao u okviru projekta Ekonomski temelji hrvatske knji- ževnosti koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2016-06-2613).