GLOBALIZACIJA.docx

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA ODSJEK SOCIOLOGIJA Predmet: Globalizacija i nacionalni identitet OSVRT NA FILM; NAKON POTOPA Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto – od zrnca pijeska do planine. Na ovoj zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari smo ovih svetih mjesta. Peter Plavi Oblak, Mohausk Kada se govori o prirodi njenim vrijednostima i važnosti očuvanja harmonije u eko sistemu u kojem živimo i koji kao civilizirana zajednica koristimo uvijek neizbježno pomislim na način života Sjeverno Američkih Indijanaca. Čudno je kako moderno društvo sebe smatra civiliziranim i naprednim dok one narode poput Indijanaca ili plemena koji još uvijek žive u prašumama Amazona smatraju "divljim" Narodi koje mi smatramo divljima su oni narodi koji su umjeli ili umiju još uvijek osluškivati i razumijeti zvukove prirode poruke svakog šuma u prirodi. Oni su ti od kojih današnji civilizirani čovjek treba naučiti kako se upravlja i kako se raspolaže posuđenim blagodatima iz prirode. Da, prva činjenica s kojom čovjek treba biti suočen i koju treba shavatiti je da sve čime raspolažemo je samo dato na korištenje na ograničeno vrijeme. Dužni smo da ono što smo koristili ostavimo budućim naraštajima u još boljem stanju nego što smo ga mi zatekli. Ovdje se ne radi o tome da trebamo mladima ostaviti bolju tehnologiju, mikročipove, pametne telefone ili prenosive kompjutere. Radi se o tome da budućim naraštajima treba očuvana priroda kompletna očuvana flora i fauna kako bi izrasli u zdrave ljude. U suprotnom čemu bi služila najmodernija tehnička sredstva budućim generacijama ako mladi budu vjerovali da su irvasi, tuljani, lososi i mnoge druge biljne i životinjske vrste samo mitska bića koja ne postoje jer postoji strah da u budućnosti usljed globalnog zatopljavanja tih životinjskih vrsta više neće biti. Priča o globalnom zatopljavanju nam je uvijek djelovala kao daleki problem koji se ne tiče nikog od nas. Mnogo ljudi uopće ne shvata šta znači globalno zatopljenje. Možda sama sintagma nije toliko bitna. Bitno je skrenuti pažnju ljudima da je priroda i sve blagodati u njoj nama samima najbitnija i najpotrebnija. Uvijek kada se započne tema klimatskim promjenama tada se ljudi ponašaju kao da je neka misteriozna sila krivac za sve štetne promjene koje su izazvane korištenje fosilnih goriva. Kome mi ustvari pričamo o posljedicama prekomjernog crpljenja prirodnih dobara i zloupotrebe istih tih dobara sve u cilju sticanja materijalne dobiti velikih industrijiskih korporacija koje nemilice iscrpljuju sva prirodna dobra. Zar je jednom civiliziranom čovjeku toliko teško shvatiti da je problem i riješenje problema s kojim se suočava u njemu samom? Zar je toliko teško shvatiti i prihvatiti činjenicu da je planeta Zemlja naš dom koji je nama najpotrebniji te da smo moralno i prirodno dužni da se brinemo o očuvanju harmonije u našem mjestu življena? Koliko smo mi zaista inteligentna i civilizirana generacija ako je potrebno snimiti filmove poput filma "Prije potopa" u kojem se jasno vide sve katastrofe koje mi sami uzrokujemo da bismo ih postali svjesni? Indijanci i njima slični narodi nisu gledali dokumentarne filmove poput ovoga niti su osnivali društva za očuvanje okoliša niti su prisustvovali konferencijama i samitima o očuvanju okoliša ali su živjeli u savršenom skladu sa prirodom. Za kraj trebalo bi postaviti pitanje ko je civiliziraniji?