Grad duhova - H-Alter - Udruga za medijsku kulturu 1 od 3 https://www.h-alter.org/vijesti/grad-duhova/print:true Grad duhova Petar Puhmajer 01.04.2020. 14:19 Hrvatska Deset godina obnove središta Zagreba stručnoj javnosti zvuči kao znanstvena fantastika. Foto: Petar Puhmajer Zagreb, u nedjelju 29. ožujka 2020., tjedan dana poslije potresa, u jeku pandemije. Centar grada je potpuno pust. Na ulicama vlada teška tišina. Neke su zatvorene policijskim trakama koje sada sablasno lelujaju na vjetru. Iako se na prvi pogled tako ne čini, izrazito puno zgrada je napuknulo, većina iznutra, a mnoge i izvana. Najljepše zgrade, upravo sve one koje čine identitet grada, na Jelačićevu trgu, Zrinjevcu, Strossmayerovu i Tomislavovu trgu, imaju žute i crvene naljepnice – privremeno ili trajno neupotrebljivo. Zgrade sjeverne vizure Trga imaju teška oštećenja. Na kući Kolmar srušio se jedan od dva tornjića, a drugi je porušen intervencijom vatrogasaca dan poslije. Posve su raspuknuta pročelja secesijske kuće Popović na uglu sa Splavnicom i zgrada nekadašnje Gradske štedionice, sada Zagrebačke banke na istočnoj strani. Na južnoj su neupotrebljive dvije uglovnice prema Praškoj ulici, kao i najstarija na Trgu, klasicistička kuća Felbinger. Jednako tragično stanje je na Lenuzzijevoj potkovi gdje su oštećene gotovo sve zgrade. Na istočnom potezu većina je prošla pregled i nose žute oznakem, a Koliko stručno oko može procijeniti, šteta je enormna. Teško je vjerovati da će se država uspjeti organizirati i u razumnom roku usustaviti postupak za dokumentiranje šteta, hitnu sanaciju, a zatim i temeljitu obnovu nekoliko stotina zgrada nekolicina i crvene. Arheološki muzej i Moderna galerija – dvije palače Vranyczany, kuće Medaković, Lenuzzi, Schlessinger (Hotel Palace), Hoenigsberg, Rado, niz koji seže sve do kuće Vlahe Bukovca na Trgu Kralja Tomislava 18 i Starčevićeva doma, najvredniji su dio urbanog tkiva Donjeg grada. Oštećena je zgrada Akademije, Umjetnički paviljon, a na zapadnom dijelu Potkove – zgrada Rektorata, Hrvatskog državnog arhiva i Muzeja za umjetnost i obrt, u kojima je dijelom stradala arhivska i muzejska građa. Na više zgrada Zapušteni centar Zagreba nikad nije bio obnavljan konstruktivno i cjelovito, a pročelja se sporadično uređuju tek posljednjih desetljeća, nakon dugogodišnje nebrige uslijed koje su čitavi ulični nizovi i danas prekriveni smeđe-sivom patinom nagnuli su se ugaoni tornjići, fijale, akroteriji i krovni vijenci te se nalaze pred urušavanjem, a opasnost je i od pada dimnjaka i crijepova s krova. Tu i tamo po gradu nailaze vatrogasci i kamioni s dizalicama koji razgrađuju najugroženija mjesta. U Ilici je svaka druga kuća ograđena trakama, a najopasnije je križanje s Frankopanskom gdje se očekuje urušavanje ugaone kupole s uske i visoke historicističke dvokatnice. Pokušana je njena razgradnja prošli tjedan, ali se pokazalo da je konstrukcija preglomazna za jednostavan zahvat, pa se privremeno odustalo. Jurišićeva je zatvorena većim dijelom od Trga do Palmotićeve. Na nju se strovalio zabat sa zgrade Glavne pošte, čije su gromade razbile izloge na južnoj strani i sasjekle kablove tramvajske mreže. Šuta je isti dan očišćena, a uz preostala dva zabata na zgradi pošte, zlosutno 2.4.2020. 14:29 Grad duhova - H-Alter - Udruga za medijsku kulturu 2 od 3 https://www.h-alter.org/vijesti/grad-duhova/print:true netaknuta, nagnuo se tornjić na uglovnici s Kurelčevom, pa je i njegova sudbina posve izvjesna. U Gajevoj je crveno označena i jedna od najljepših zgrada, vrijedna dvokatnica sa antikizirajućim skulpturama na pročelju, u kojoj se danas nalazi Institut za antropologiju. S obližnje zgrade Ministarstva financija srušile su se gigantske krovne vaze na Katančićevu i Trenkovu ulicu. Krš nastao uništenim automobilima je uklonjen, ali su nekoliko stotina kilograma teške vaze ostale netaknute ležati pored zgrade. Ništa bolja situacija nije ni na Gornjem gradu, gdje je prosječna starost kuća oko 200 godina. Znatna konstruktivna oštećenja ima zgrada u kojoj je smješten Hrvatski povijesni muzej, palača Vojković, jedno od najvrjednijih baroknih zdanja u Zagrebu. U mnogima su napuknuti zidovi i svodovi, a oštećene su i gotovo sve crkve. Općenito se može reći da su najviše stradale zgrade s kraja 19. i početka 20. stoljeća, najljepši primjeri arhitekture historicizma i secesije u Zagrebu. Oštećene su, međutim, i brojne međuratne moderne i poslijeratne zgrade. Zgrade građene do Prvog svjetskog rata većinom su zidane opekom te imaju drvene međukatne konstrukcije i drvena krovišta pa su se one našle na najjačem udaru. Zgrade između dva rata pa sve do 1960-ih godina većinom su građene kao armirano-betonska konstrukcija s ispunom od opeke koje se također nisu pokazale sasvim sigurnima. Tek one nakon šezdesetih godina, kada su nakon potresa u Skopju znatno postrožene protupotresne mjere u građevini, preživjele su bez ili s manjim oštećenjima. Zapušteni centar Zagreba nikad nije bio obnavljan konstruktivno i cjelovito, a pročelja se sporadično uređuju tek posljednjih desetljeća, nakon dugogodišnje nebrige uslijed koje su čitavi ulični nizovi i danas prekriveni smeđe-sivom patinom. Na nekima su još uvijek azbestni krovovi, čije rastresanje oslobađa kancerogenu prašinu. Jednako tragično stanje je na Lenuzzijevoj potkovi gdje su oštećene gotovo sve zgrade. Na istočnom potezu većina je prošla pregled i nose žute oznakem, a nekolicina i crvene Koliko stručno oko može procijeniti, šteta je enormna. Teško je vjerovati da će se država uspjeti organizirati i u razumnom roku usustaviti postupak za dokumentiranje šteta, hitnu sanaciju, a zatim i temeljitu obnovu nekoliko stotina zgrada. Hvalevrijedni su pozivi za formiranjem stručnih tijela za koordinaciju obnove, ali to će uroditi plodom jedino ako će ono imati operativnu, a ne administrativnu ulogu. Uza sve napore, konzervatorska je struka jednostavno premalobrojna za ovaj posao. U cijeloj je državi jedva četrdesetak aktivnih 2.4.2020. 14:29 Grad duhova - H-Alter - Udruga za medijsku kulturu 3 od 3 Najljepše zgrade, upravo sve one koje čine identitet grada, na Jelačićevu trgu, Zrinjevcu, Strossmayerovu i Tomislavovu trgu, imaju žute i crvene naljepnice – privremeno ili trajno neupotrebljivo https://www.h-alter.org/vijesti/grad-duhova/print:true konzervatora specijaliziranih za arhitekturu, a i to je jedva dovoljno za opseg posla i štetu koja je nastala samo u Zagrebu. Znamenite će zagrebačke građevine još nekoliko godina stajati upravo kao i danas, ruševne i napuštene. Kvaliteta života u centru će drastično pasti sljedećih godina. Država će iznaći sredstva za javne zgrade te pojedinačno zaštićena kulturna dobra, no brojne će se naći u procjepu između birokracije, građevinskog lobija i kreativnih arhitekata koji će željeti prostor za suvremene interpolacije. Stari Zagreb definitivno nestaje pred našim očima. Sve u svemu, deset godina obnove središta Zagreba, koliko se sada procjenjuje u medijima, stručnoj javnosti zvuči kao znanstvena fantastika. Oko deset godina u prosjeku traje obnova samo jedne složenije povijesne građevine pa stoga nije ni najmanje vjerojatno da se u tom razdoblju može obnoviti cijeli grad. Ključne riječi: zagreb, arhitektura, potres, obnova © H-Alter - Udruga za medijsku kulturu 2.4.2020. 14:29