Cloud Computing

VELEUČILIŠTE VERN' ZAGREB SEMINARSKI RAD Cloud Computing Studij i smjer Specijalistički diplomski stručni studij Računovodstva i financija Kolegij Programska podrška poslovnom upravljanju Predavač mr.sc.Sanja Penić, pred. Student Matej Đuzel Grupa i akademska godina RIF2, akademska god. 2011/2012. Zagreb, rujan 2012. Sadržaj: 1. Uvod..................................................................................................................... 1 2. Povijest Cloud Computinga .................................................................................. 3 3. Razvoj i primjena u modernom poslovanju .......................................................... 4 3.1 Modeli cloud usluga: ...................................................................................... 5 3.1.1 IaaS ........................................................................................................ 5 3.1.2 PaaS ....................................................................................................... 6 3.1.3 SaaS ....................................................................................................... 7 3.2 Modeli cloud pristupa..................................................................................... 8 3.2.1 Public cloud............................................................................................. 8 3.2.2 Private cloud ........................................................................................... 9 3.2.3 Hybrid cloud ............................................................................................ 9 3.3 Cloud u Hrvatskoj .......................................................................................... 9 4. Budućnost Cloud computinga ............................................................................ 10 5. Zaključak ............................................................................................................ 16 6. Literatura ............................................................................................................ 17 7. Popis slika i tablica ............................................................................................. 18 1. Uvod Suvremeno poslovanje na domaćem, te posebice sve globaliziranjem i dinamičnijem svjetskom tržištu, zahtijeva od trgovačkih društava da svakodnevno koriste različite oblike elektroničkog poslovanja. Prednosti elektroničkog poslovanja su brojne, od materijalnih ušteda do veće fleksibilnosti i dinamičnosti u poslovanju, što često biva od presudnog značaja posebice manjim trgovačkim društvima. Lako možemo zaključiti kako je taj podatak izuzetno bitan za poslovnu realnost u Hrvatskoj. Hrvatska trgovačka društva na globalnom planu nisu utjecajna te se u većinom orijentiraju na domaće i regionalno tržište. Ulaskom Hrvatske u EU otvara se prilika da se regionalnom tržištu pridruži cjelokupan prostor EU. Naravno put od domaće realnosti do europske budućnosti za naša trgovačka društva je veoma trnovit i pun različitih prepreka. Jedna od tih prepreka je izrazito jaka konkurencija koja zahtjeva veliko ulaganje u kvalitetu usluga i proizvoda i dobro poznavanje tržišta te njegovih specifičnosti. U tako ekonomski jakom i zrelom okruženju jedini način da se opstane jest da poslovanje bude na najsuvremenijoj mogućoj razini što je nemoguće bez implementacije različitih oblika elektroničkog poslovanja. Jedan od tih oblika je i tzv. Cloud computing1. Sam pojam opisuje uporabu računalne infrastrukture zasnovane na serverima i servisima koji se izvode putem mreže odn. koji se izvode izvan računalne infrastrukture samog trgovačkog društva. Drugim riječima Cloud computing računalnu tehnologiju pretvara u uslugu dostupnu putem Interneta na zahtjev korisnika. Time se omogućuje pristupanje resursima, softveru i informacijama točno u trenutku potrebe bez obzira na to gdje se nalazili. Međutim, cloud computing omogućuje i pristup računalnoj infrastrukturi putem modela infrastrukture kao usluge. Zajedno, sve to daje značajne uštede, te možda i važnije, omogućuje trgovačkim društvima da se usredotoče na svoj core biznis i svoju energiju i resurse usmjere u razvijanje što konkurentnijeg i inovativnijeg proizvoda ili usluge dok za popratne poslovne procese umjesto skupe infrastrukture, softvera i obuke koriste usluge koje pružaju specijalizirani cloud servisi i aplikacije. 1 Hrv. Računalstvo u oblaku 1 Autor će ovim seminarskim radom nastojati objasniti povijest i razvoj Cloud computinga, značaj njegove uporabe u suvremenom poslovanju kao i prednosti koje nudi, te naposljetku pokušati dati uvid u budućnost cloud computinga i njegovog značaja u narednim godinama. 2 2. Povijest Cloud Computinga Da bi shvatili kako se razvio sam pojam Cloud computinga moramo se vratiti u vrijeme kada je u svijetu dominirao telefon. Naime engleska riječ cloud 2 u tehnološkom smislu označava nešto što se odvija putem nekakve mreže. Tako se za telefonsku mrežu znalo metaforički reći da je u ''oblacima''. Nakon pojave Interneta ista se metafora počela koristit i za Internet mrežu. Cloud computing je tako samo produžena varijanta već ukorijenjenog izraza. No puno važnije je objasniti sam koncept cloud computinga. Ključ je u korištenju tehnologije kao usluge. IBM primjerice definira koncept cloud computinga kao računalni model koji pruža pristup web-softveru i računalnim resursima na zahtjev korisnika.3. To u praksi znači da korisnik nema potrebu biti upoznat sa tehnološkom infrastrukturom i njenom kontrolom već samo sa korištenjem usluge koju mu omogućava. Pritom mu je pružena podrška i često se samo korištenje svodi na input podataka i čitanje outputa nakon obrade i analize podataka. To uvelike olakšava i ubrzava poslovne procese i omogućuje veliku uštedu korisnicima koji više nemaju velike troškove u nabavci softvera, opreme i zapošljavanju specijaliziranih IT stručnjaka. Prvo spominjanje koncepta cloud computinga datira u 1960-te godine i povezuje se sa dvojicom pionira u području računalstva i njihovim idejama o budućnosti tog polja. J.C.R. Licklider, inače ključna figura u razvoju računalne znanosti, zamislio je računalstvo u obliku globalne mreže dok je John McCharty napisao da će ''Računalstvo jednog dana biti organizirano kao javno komunalno dobro'' 4 Cloud computing je dakle upravo to, usluga dostupna javnosti putem globalne mrežeInterneta. Nekoliko desetljeća kasnije, točnije 1997. godine profesor Ramnath K.Chellappa 5 je svojim znanstvenim radom doprinio da se službeno po prvi put, 2 Hrv. oblak http://www.ibm.com/cloud-computing/us/en/, 26.8. 2012. godine; 18:55h 4 http://www.forbes.com/sites/dell/2011/12/20/the-history-and-future-of-cloud-computing/, 26.8. 2012.godine; 19:10h 5 http://goizueta.emory.edu/faculty/ramnathchellappa/index.html, 26.8. 2012.godine; 20:05h 3 3 definira i akademski upotrijebi izraz ''cloud computing'' izražavajući pritom ideju koju su mnogo prije, u podjednakim doprinosima, predvidjela dvojica pionira modernog računalstva. 3. Razvoj i primjena u modernom poslovanju Nakon što je cloud computing postao dijelom definirane terminologije i kako je Internet dostigao svoju zrelu fazu tako je i IT industrija polako počela shvaćati njegove velike prednosti i mogućnosti koje donosi. Velike tvrtke, također uvidjevši mnogobrojne prednosti su unutar nekoliko godina počele sve više mijenjati hardver za pristup uslugama putem oblaka. Privučeni u početku smanjenju troškova kapitala i smanjenjem potrebnog ljudstva ubrzo su počeli isticati kako im je najvažniji korisni faktor prelaska na cloud povećanje učinkovitosti. Učinkovitost je ključna karakteristika uspješnih tvrtki, ona predstavlja i početak i kraj. Ako tvrtka nije učinkovita u onom što radi onda i nema neku odveć svijetlu budućnost i kraj je eminentan. Posljednje desetljeće prošloga stoljeća poznato je i po tome da je označilo početak informacijskog doba u punom smislu te riječi. Premda je Internet postojao i puno ranije tek je pojavom i implementacijom World wide weba početkom 1990-tih postao ono što je danas, globalna mreža. Točnije globalna mreža podataka i informacija svakakve vrste i namjene. Nove kompanije počele su nicati preko noći ne u garažama već u sveučilišnim sobama jer više nije bio potreban fizički prostor da bi se pokrenuo biznis već samo računalo i domena. Tzv. ''Dot com'' era je označila inflaciju novih kompanije koje su vodili mladi ljudi obrazovani u vrijeme masovnih medija i ubrzane globalizacije. Takvi ljudi shvatili su da više nije bitan fizički prostor u kojem djeluju već usluga koju nude. Fizički prostor zamijenio je tzv. virtualni. Cloud computing je samo druga faza te ideje. Ideje da se posao može obavljat na način da hardver ili čak softver nisu fizički prisutni na računalu na kojem se posao obavlja. Kao što su novi poduzetnici prije 20 godina odlučili zamijeniti trgovine i urede web stranicama tako danas poduzetnici koriste cloud computing za vođenje poslovanja. Princip je uvijek isti. Smanjenjem troškova se povećava efikasnost i poboljšava usluga. To se savršeno slaže sa činjenicom kako je računalna tehnologija unikatna u 4 tome da istodobno svake godine biva sve snažnija i sofisticiranija a opet jeftinija i pristupačnija. Najnoviji fenomen u tom putovanju od telefona do danas jesu različite usluge dostupne putem široko dostupnih web servisa i socijalnih mreža. Njihovom pojavom se cijela ta priča o cloud computinga prezentira i običnom korisniku koji varira od manje zahtjevnog do srednje zahtjevnog. Specifičnost takvih rješenja je da su besplatna te na taj način pristupna. Doduše mogućnosti i korisnost im je ograničena no zahtjevniji će se korisnici ionako odmah u startu odlučiti za profesionalna rješenja koja sukladno svojom kompleksnošću imaju i svoju cijenu te zahtijevaju i veće znanje za pravilno korištenje. Da bi se pobliže upoznali sa korisnošću cloud computinga moramo ga razvrstati u tri temeljna uslužna modela. Svaki od tri modela ima različitu namjenu te nudi različite usluge. 3.1 Modeli cloud usluga:    IaaS (Infrastructure as a Service) PaaS (Platform as a Service) Saas (Software as a Service) 3.1.1 IaaS Infrastruktura kao usluga je temeljni model u kojem pružatelji cloud usluga korisnicima omogućuju korištenje hardver-a, primjerice računala, servere, sustave za pohranu i mrežnu infrastrukturu, na način da pomoću hypervisora, tehnike virtualizacije hardver-a koja omogućava pokretanje više operativnih sustava istodobno na jednom računalnom sustavu koji služi kao domaćin. Operativni sustav koji se ponaša kao gost dijeli sa ostalima ukupan hardver računala domaćina tako da se doima kako svaki operativni sustav ima svoj procesor, memoriju itd. 6 Cilj ovog modela je omogućiti fleksibilan, standardiziran, virtualni sustav koja zatim može poslužiti kao baza za uporabu ostala dva modela cloud computinga. Korisnici instaliraju svoje programe i oni su sami odgovorni za održavanje i nadogradnju 6 http://www.techopedia.com/definition/4790/hypervisor, 1.9.2012 godine; 20:30h 5 operativnog sustava te programa. Pružatelj IaaS modela je odgovoran za držanje, upravljanje i održavanje opreme koja se koristi a svoje usluge najčešće naplaćuje po principu potrošnje resursa. Prednost korištenja po količini jesu mali početni troškovi. Premda je ovaj model bazičan u svojoj naravi on ipak omogućuje tvrtkama da dobiju pristup velikoj količini računalnih resursa, i ono što je veoma važno, način da sigurno pohrane velike količine podataka. Neke od svjetskih kompanija koje pružaju IaaS jesu: Amazon (EC2), CSC (Cloud Compute), IBM (SmartCloud), Rackspace (Openstack) i Google (Google Compute Engine). Na domaćem tržištu ističe se Cloud servis T-HT grupe koja postaje važan regionalni faktor u segmentu cloud computinga. 3.1.2 PaaS Platforma kao usluga je model cloud computinga koji omogućuje korisnicima da unajme i koriste se računalnom platformom kao integriranim rješenjem s kojim mogu razvijati svoje aplikacije, baze podataka, programske jezike ili web servere.7 PaaS se klasificira kao srednji model koji ispod sebe ima IaaS, dok je iznad SaaS. Pružatelji PaaS-a omogućuju sve mrežne usluge , serverske usluge i usluge pohranjivanja. PaaS omogućuje veliku razinu prilagođavanja korisnicima koji pomoću različitih ponuđenih alata i knjižnica stvaraju svoj softver. Tako stvoren softver ostaje pod kontrolom jednog ili više korisnika koji zatim dalje razvijaju, konfiguriraju i distribuiraju softver. Time se na veoma učinkovit i vremenski štedljiv način stvaraju rješenja u kojima velik broj odijela u jednoj organizaciji ima pristup u svakom trenutku i može aktivno sudjelovati u razvoju te pratiti sve promjene kako se događaju. Primjerice odijel prodaje, menadžment te odijel za razvoj istodobno sudjeluju u projektu tako da putem njima prilagođenim cloud platformama daju svoje inpute. Tako stvorene aplikacije ne prolaze standardan trnovit put od razvoja, testiranja te prodaje ili uporabe već se svi ti procesi odvijaju istodobno na različitim lokacijama. Management može biti lociran u Europi, razvojni i prodajni tim u SAD-u a testeri u Indiji ili Kini. Cloud platforme smanjuju broj ljudskih grašaka, omogućuju fleksibilan pristup i garantiraju brz odgovor na sve tržišne promjene. Sve to uz smanjenu cijenu 7 http://www.techopedia.com/definition/147/platform-as-a-service-paas, 1.9.2012 godine; 21:00h 6 troškova daje jasan odgovor zašto je cloud computing u takvom porastu zadnjih godina. Neki od PaaS providera su kompanije poput Amazona (AWS Elastic Beanstalk), Microsofta (Windows Azure), Google-a (Google App Engine) itd. 3.1.3 SaaS Softver kao usluga je model za distribuciju softvera u kojem korisnik pristupa softveru putem Interneta. Pružatelj usluge je host aplikacije koja se nalazi na njegovu data centru i korisnik pristupa samoj aplikaciji putem standardnog web preglednika.8 Razvojem world wide web-a i HTML 9 jezika u današnje vrijeme je omogućeno pristupanje aplikacijama putem preglednika bez da su potrebne dodatne instalacije. Neki od općih primjera su ''Gmail'' i ''Youtube''. Njima pristupamo putem web preglednika, koristimo ih s potpunom funkcionalnošću, i pritom ne moramo instalirati nikakav dodatni softver. Neki pak servisi zahtijevaju dodatni download na računalo, kao što je primjerice ''Dropbox''. Veliki faktor uspjeha SaaS-a je u taj što je pristup aplikacijama omoguće putem cijelog niza uređaja od klasičnog računala do ultra prijenosnika, pametnih telefona i tablet uređaja. U principu svaki uređaj koji ima pristup Internetu i instaliran web preglednik može poslužiti za pristup cloud softveru. Ono čime se SaaS model ističe je raznovrsnost i gotovo neograničene mogućnosti. Od običnog e-mail klijenta do softvera zaduženog za knjigovodstvo, marketing, CRM, prodaju itd. Kompanije poput Salesforce.com Inc. nude cijeli niz poslovnih cloud rješenja koja kombiniraju socijalnu platformu sa poslovnom. 10 Jedan od najboljih primjera korištenja SaaS modela jest ''Google Apps'' koji se ističe sigurnim, izravnim i troškovno učinkovitim poslovnim rješenjima. Ističu se svojim dobro poznatim e-mail klijentom (uz povećanu funkcionalnost potrebnu timovima), te uz dodatak voice i video chata i naprednog kalendara. Također u istom smjeru,indijski Deskaway.com nudi SaaS rješenja u područjima poslovne suradnje kod izrade različitih tipova projekata. Njihova usluga pruža timovima mogućnost da putem Interneta organiziraju, rukovode i prate projekte. 8 http://www.techopedia.com/definition/155/software-as-a-service-saas, 2.9.2012.godine;14:45h HyperText Markup Language 10 http://www.salesforce.com/company/, 2.9.2012.godine;16:50h 9 7 SaaS pak sa strane pružatelja usluge omogućava integriranje novih funkcija na način da se ne ometa korisnika i da se stalno radi na novim poboljšanjima. Svaka inovacija u tehnologiji se integrira direktno u softver, odmah za sve korisnike. Takav način distribucije softvera je kudikamo učinkovitiji od tradicionalnog na fizičkom mediju ili nešto novijeg putem downloada. SaaS je idealan za startup tvrtke jer nema početnih troškova već se plaća na mjesečnoj ili godišnjoj bazi po utrošku (npr. model plaćanja po broju korisnika u tvrtki). Osim za startup tvrtke SaaS je odlično rješenje za male tvrtke i, ovisno o situaciji, za srednje tvrtke. Velike tvrtke u velikom broju slučajeva imaju svoj IT odijel sa posebnim softverom te je prelazak na cloud u njihovom slučaju nešto kompliciraniji. Iako i dalje dugoročno preporučljiv, proces implementacije clouda u takvom scenariju može bit dosta kompliciran. 3.2 Modeli cloud pristupa Postoji više modela pristupa kod cloud computinga no u ovom tekstu ćemo se osvrnuti malo pobliže na dva osnovna a to su:    Public cloud Private cloud Hybrid cloud 3.2.1 Public cloud Public cloud se odnosi na uslužni model koji široj javnosti putem Interneta omogućuje korištenje različitih cloud usluge. Funkcionira na model plaćanja po korištenju. Organizacija pružatelj modela se brine i rukovodi infrastrukturom clouda, softverom i arhitekturom kako bi oslobodili korisnika od tih zadataka.11 Ovaj model je onaj pod kojim se često govori kad se priča o cloudu općenito. Dostupan javnosti od strane velikog broja kompanije kao što su Google. 11 http://www.techopedia.com/definition/26735/public-cloud, 3.9.2012.godine; 15:25h 8 3.2.2 Private cloud Private cloud se odnosi na model cloud computinga u kojem se IT usluge pružaju putem privatne IT infrastrukture posvećene korištenju od strane samo jedne organizacije. Rukovođenje privatnim cloudom se odvija interno. 12 Ovakav model koriste veće organizacije koje imaju i veće resurse. Premda je u svojoj naravi kontradiktoran od onoga što bi cloud trebao biti, mnoge organizacije ne žele prepustiti kontrolu trećoj strani te je stoga ovakav model nužan kako bi i dalje imali određene prednosti koje cloud nudi ali uz zadržavanje kontrole i povećanu sigurnost. 3.2.3 Hybrid cloud Kao što i samo ime sugerira, Hibridni oblak je cloud computing model koji pruža cloud rješenja kombinirajući određene elemente ostalih modela. On je svakako svestranija opcija te se mnoge organizacije odlučuju upravo za takav pristup. Hibridni cloud integrira in-house IT infrastrukturu sa ostalim proizvodima i uslugama da bi tvrtkama ispunio specifične i jedinstvene potrebe.13 3.3 Cloud u Hrvatskoj Kao i u mnogo drugih segmenata, Hrvatska u pogledu implementacije cloud computing-a zaostaje za zapadnim svjetskim trendovima. Prema podacima iz 2011. koje je iznio portal ''business.hr''14 cloud tržište u Hrvatskoj iznosi relativno sitnih 68 milijuna kuna, što čini oko 1 posto ukupne potrošnje u IT. Usporedbe radi, strani portali ističu informaciju kako svjetsko cloud tržište u 2011.godini iznosi 40.7 milijardi dolara sa predviđanjem da će 2020. godine taj iznos biti 241 milijardu dolara.15 Od pružatelja cloud servisa iz RH ističe se T-HT grupa koja sa svojim uslugama ''Cloud Računalo'', ''Cloud Financije i Računovodstvo'', ''Cloud ljudski resursi'' i ''Cloud nadzor vozila'' polako postaje ne samo bitan domaći faktor već i regionalni. 12 http://www.techopedia.com/definition/13677/private-cloud, 3.9.2012.godine;16:30h http://www.techopedia.com/definition/15570/hybrid-cloud, 3.9.2012.godine;17:00h 14 http://www.business.hr/b-it/cloud-trziste-u-hrvatskoj-tesko-tek-68-mil-kuna, 3.9.2012.godine;19:45h 15 http://www.zdnet.com/blog/btl/cloud-computing-market-241-billion-in-2020/47702, 3.9.2012.godine; 20:00h 13 9 Osim T-HT grupe cloud nude i neke manje privatne kompanije te još neki pružatelji Telekom usluga. Najpopularniji je SaaS model koji je naročito popularan u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. 4. Budućnost Cloud computinga Kao što je već ranije rečeno tehnologija i Informatika su promijenile svijet u zadnjih nekoliko desetljeća na način da je teško zamisliti doba kada nisu diktirale naš način života. Po mišljenju autora ovog teksta fokus javnosti i struke je dugi niz godina (čak i desetljeća) bio na jačanju tehnološke moći naših uređaja. Strelovit napredak postignut je u području procesorske snage računala, kapaciteta hard diskova i snage grafičkih kartica. Ono što je nekoć bilo rezervirano za profesionalce danas je omogućeno svakom entuzijastu ili čak prosječnom korisniku. Danas svako novo računalo ima u sebi dovoljno snage da zadovolji čitav niz korisničkih potreba. Pritom je recimo vidljiv golem napredak u prijenosnim platformama zadnjih pet do deset godina. Međutim napredak hardvera neće biti vječan. Mooreov zakon 16 postavlja veoma zanimljivo predviđanje a to je da se svake približno dvije godine broj tranzistora (smanjujući udaljenost među njima) udvostručava što efektivno znači povećanje hardverske moći. To predviđanje je po Intelovim riječima bila i jest njihova nit vodilja razvoja proteklih desetljeća.17 Naravno pitanje koje se ovdje nameće jest, do kad? Koliko još ciklusa udvostručavanja procesorske je moguće dok se dostigne granica koja znači ulazak u atomske udaljenosti između tranzistora. Predviđanja su takva da se usporavanje očekuje već 2013. godine, dok je dostizanje granice predviđeno za 2020.godinu. Naravno sva ova predviđanja vrijede po onome što danas znamo. No što to znači za cloud computing? Znači to da se fokus prebacuje sa hardverskog napretka na softverski. Aplikacije, programi te način interakcije s korisnikom postaju važniji od čiste hardverske moći. Originalna softverska rješenja koja na intuitivan, fleksibilan način rješavaju probleme a pritom se prilagođavaju potrebama korisnika su u fokusu kao nikad do sad. Povećanjem broja kućanstava koja posjeduju računala i spojena su na Internet povećala se potreba da softver od neuglednog i kompliciranog te razumljivog samo profesionalcima postane nešto čime 16 17 Gordon Earle Moore, r.1929, suosnivač i bivši CEO Intel Corp. http://www.intel.com/content/www/us/en/silicon-innovations/moores-law-technology.html, 4.9.16:14h 10 se svatko može naučiti služiti i pritom imati ugodno i korisno iskustvo. Napredak Interneta, možda i više nego napredak hardvera je ono zbog čega su se mnogi odlučili i odlučuju na upoznavanje s radom na računalu. Specifičnost Interneta je u tome što omogućava svakoj osobi da se njime koristi na sebi svojstven način. Kao što je svaki pojedinac drugačiji tako je i svako Internet iskustvo drugačije. Internet nije trend već sastavni dio modernog života i njegov razvoj se može usporediti sa ukupnim civilizacijskim razvojem, od načina na koji živimo, učimo i naposljetku radimo. To dokazuje i neprestan rast korisnika iz godine u godinu. Popularnost Interneta je utemeljena u njegovoj dostupnosti, hardver potreban za povezivanje računala i ostalih uređaja sa Internetom je veoma jeftin i često integriran (prijenosni uređaji i novije matične ploče) tako da nema potrebe za kupovinom i korištenje skupog, moćnog hardvera. Samim time što je korištenje Interneta relativno nezahtjevno ga čini dostupnim velikom broju ljudi. Slika 1. Broj korisnika Interneta na 100 stanovnika u različitim dijelovima svijeta 2001.-2011.god. Izvor: http://www.itu.int/ITU-D/ict/statistics/ , 4.9.2012; 18:40h Zbog tako brzog povećanja Internet korisnika zadnjih deset godina veliki dio IT industrije je svoj kreativni razvoj fokusirao na Internet aplikacije i proizvode koji se 11 mogu nuditi putem Interneta. Ulaganje u širokopojasni Internet je omogućilo povećanu funkcionalnost i prijenos velikih količina podataka u kratkom vremenu. Upravo na tome se zasniva uspjeh cloud computinga. Prijenos i obrada velikih količina podataka u relativno kratkom vremenu koristeći pritom nezahtjevan i dostupan hardver su glavni ključ uspjeha u prošlosti i garancija kontinuiranog uspjeha u budućnosti cloud computinga. Budućnost pak izgleda ide u takvom smjeru da će cloud computing biti jedino rješenje a ne jedna od opcija. No koji su konkretni segmenti razvoja clouda? Treba izdvojiti nekoliko, prije svega to su komunikacija, mediji i zabava, socijalne platforme koje omogućuju udruženja različitog tipa (vlada-javnost, vlada-kompanije, kompanijejavnost), mobilne mreže i pametni telefoni, e-trgovina i e-poslovanje. Sve to naravno uz potporu tzv. Big Data kolekcija koje omogućuju pohranjivanje, obradu i pristup velikoj količini različitih podataka. Desetljeće koje slijedi će biti u cloudu, organizacije koje se prilagode i stvore svoj virtualni eko-sustav opstat će jer neće morati brinuti o određenim ograničavajućim faktorima. Primjerice kompanija budućnosti imati će na raspolaganju unajmiti stručnjake iz različitih dijelova svijeta koji će u stvarnom vremenu umrežavanjem u cloud imati pristup svim potrebnim podatcima da obave svoj dio posla i odmah potom daju svoj doprinos određenom projektu. Svoj posao mogu obaviti od kuće ili od izdvojenog ureda. Velike kompanije neće više morati trošiti velike količine novca na IT infrastrukturu, moći će bitno smanjiti količinu poslovnog prostora kao i broj stalno zaposlenih. Veliki broj zaposlenika bit će stacionirano van matičnih ureda. Rezultat svega toga je jedna matrična organizacija istodobno potpuno povezana ali ipak sa vodstvom koje ima potpunu kontrolu u svakom trenutku sa svakim odijelom. Da bi se takvo nešto postiglo u budućnosti će cloud morati zadovoljiti nekoliko ključnih faktora. Jedan od tih faktora je stvarna funkcionalnost. Dakle morat će obavljat stvarnu funkciju sa stvarnim rezultatima. Danas postoji mnogo pomodnih usluga čija je stvarna funkcija nejasna ili nije u potpunosti primjenjiva na svakom tržištu. Dakle usklađenost sa tržištem i funkcionalnost kao prvi faktor razvoja. 12 Investicijska grupa ''North Bridge Venture Partners'' objavila je anketu za 2012.godinu u kojoj je sudjelovalo 785 visoko profilnih kompanija iz područja tehnologije sa odgovorima na pitanja vezana uz percepciju i planove za implementaciju cloud modela. Slijede neka od ključnih saznanja koja je anketa dala:     Softver putem cloud servisa postaje pravilo. SaaS bilježi veliki rast popularnosti, i do 6 puta u usporedbi sa drugim softverom. 82% ispitanih već koristi SaaS. Hibridni cloud modeli distribucije su u porastu. Velik rast investicija u cloud i vjera u svijetlu budućnost Kad je riječ o generatorima rasta tu se ističu tri faktora, a to su: mogućnost prilagodbe obujmu posla, agilnost u poslovanju i troškovi. Slika 2. Generatori rasta Izvor: http://northbridge.com/2012-cloud-computing-survey, 5.9.2012.godine;18:30h 13 Slika 3. Faktori sprječavanja ulaganja u cloud Izvor: http://northbridge.com/2012-cloud-computing-survey, 5.9.2012.godine;19:30h Kad je pak riječ o faktorima koji sprječavaju implementaciju cloud computinga tu se snažno ističe sigurnost. Ovdje se potrebno osvrnuti na percepciju tog problema u javnosti koja je na neki način iskrivljenja, premda naravno problem postoji. Naime, prošle godine svijet je potresla vijest da su hakeri ''upali'' u Sonyjeve baze podataka i ukrali osobne i kartične podatke. Autor ovog teksta je kao dugogodišnji korisnik ''Playstation Network'' usluge sa velikim zanimanjem pratio razvoj događaja te je nakon što se situacija riješila došao do nekoliko zanimljivih opažanja. Prva stvar koja se istaknula jest što je taj događaj odmah došao u fokus javnosti, nije bilo pokušaja zataškavanja i javnost je bila upoznata sa svakim novim razvojem događaja te je na koncu pokrenuta velika istraga u kojoj je sudjelovao i američki FBI.. Naposljetku najveća počinjena šteta nije bila direktne materijalne prirode već je najviše stradao ugled japanskog diva. Činjenica da je to online usluga bacila je sumnju na cijelu 14 industriju. Sve usluge koje se nude online su odjednom u javnosti stekle percepciju manje sigurnih. Ono drugo što je zanimljivo jest pitanje koliko se takvih situacija dogodi a da javnost nije upoznata sa tim. Kompanije koje imaju tradicionalni IT sustav sa in-house hardverom i softverom su jednako podložne napadima hakera ali i malverzacijama od strane samih zaposlenika. Cloud modeli su pak iznimno dobro zaštićeni iz prostog razloga što kompanije koje ih pružaju mogu uložiti mnogo veća sredstva od prosječne tvrtke. Osim toga, ukoliko se i napad dogodi velike šanse su da će informacija o tome dospjeti u javnost i da će se uložiti mnogo veći napor da se možebitna šteta spriječi ili popravi. Također po pitanju sigurnosti važno je spomenuti da velike kompanije koje pružaju cloud usluge rade konstantni backup svih podataka tako da je opasnost od gubitka istih na minimalnoj razini. Treba istaknuti kako su po ovoj anketi cloud prepreka početna cijena i troškovi koje cloud donosi jako nisko na listi, kao i kompleksnost. I za kraj informacija koja bi mogla razuvjeriti mnoge skeptike jest da su ulaganja u venture cloud projekte narasla za 800 milijuna dolara iz 2010. U 2011. Godinu. Točnije sa 1.6 milijardi dolara na 2.4 milijarde dolara. Takav porast je sigurna garancija u budući razvoj cloud computinga. 15 5. Zaključak Cloud computing se već dokazao kao veoma inovativno rješenje koje pritom daje jako dobre rezultate. Pristup koji nudi cloud velikom brzinom osvaja svjetsko tržište i čini se kako taj napredak neće skoro stat. Velika ulaganja koje se provode i još veća koja su u planu narednih godina garantiraju da će cloud opstati u budućnosti. Ne samo opstati, već i postati univerzalni model na koji će svaka kompanija koristiti u manjoj ili većoj mjeri. Činjenica jest da se razvoj ne može zaustaviti i premda postoje određene prepreke one će se zasigurno ukloniti ili barem uvelike umanjiti te time ohrabriti dosadašnje skeptike glede clouda. Hrvatsko tržište premda je relativno malo ipak obećava. Naša pozicija je takva da ne možemo konkurirati velikim zemljama industrijom ali zato se možemo profilirati kao zemlja znanja koja se ne boji usvojiti nove tehnologije i koja koristeći nove tehnologije stvara dodatnu vrijednost s kojom može konkurirati na sve globaliziranjem tržištu. U tom smjeru se kreće i razvoj clouda, on nudi i malim i velikim kompanijama da na efikasan način postignu povećanu konkurentnost i stvore dodatnu vrijednost svojim proizvodima i uslugama. Upravo zbog tog razloga od clouda se u budućnosti očekuju velike stvari. 16 6. Literatura Internet literatura: 1. Internet stranice kompanije ''IBM'', www.ibm.com; 26.8.2012.god.;18:55h 2. Stranice Goizueta buisness school-a, www.goizueta.emory.edu; 26.8.2012.god.;20:05h 3. Tecnopedia, online enciklopedija tehnoloških termina; www.tecnopedia.com; 1.9.-5.9. 2012.god. 4. Internet stranice i video materijal kompanije ''Salesforce'', www.salesforce.com; 2.9.2012.god.;16:50h 5. Internet stranice kompanije ''Intel'' www.intel.com; 4.9.2012.god.;16:14h 6. ITU, agencija UN-a za telekomunikacijske tehnologije, www.itu.int; 4.9.2012.god.;18:40h 7. Internet stranice kompanije ''Northbridge'', www.northbridge.com; 5.9.2012.god.18:30h Internet članci: 1. Baniček, Darko: ''Cloud tržište u Hrvatskoj teško tek 68 mil. kuna'', http://www.business.hr/bit/cloud-trziste-u-hrvatskoj-tesko-tek-68-mil-kuna; 3.9.2012.godine;19:45h 2. Cantu, Ana: ''The History and Future of Cloud Computing'', http://www.forbes.com/sites/dell/2011/12/20/the-history-and-future-of-cloud-computing/; 26.8. 2012.godine; 19:10h 3. Dignan, Larry:'Cloud computing market: $241 billion in 2020'', http://www.zdnet.com/blog/btl/cloud-computing-market-241-billion-in-2020/47702; 3.9.2012.godine; 20:00h 17 7. Popis slika i tablica Slika 1. Broj korisnika Interneta na 100 stanovnika u različitim dijelovima svijeta 2001.-2011.god. ...................................................................................................... 11 Slika 2. Generatori rasta ........................................................................................... 13 Slika 3. Faktori sprječavanja ulaganja u cloud .......................................................... 14 18